Božji pivci zapivaše, Božja Majka vapijaše. Ustaj divo okrunjena, čistog si duva napunjena. Džudije nam pritekoše, Isusa ukradoše. Svitlu mu krunu skidoše, trnovu nabijaše. Nabiše je sa svih strana da mu dođe do možđana. Tute samo krvca kapijaše, tudan ruža cvatijaše. To Bogu milo biše. Bog pošalje dva anđela, pa tu ružu pobradoše. U kitice [...]
Pitali smo prijatelja iz susjedne Bosne i Hrecegovine da nam u krtkim crtama opiše običaje za maškare u svojem kraju, tekst donosimo u potpunosti : ) Dani od pokladne nedjelje do Čiste srijede zovu se pokladni dani. Pokladna nedjelja, nedjelja prije čiste srijede, na poseban način se obilježavala kod katolika. Misari, posebno djevojke i momci, [...]
Vinova loza (Vitis vinifera) je vjerojatno najopisanija i najopjevanija među svim biljkama. Ne postoji jasna arheološka građa koja govori kada se vinova loza počela uzgajati na području Hercegovine. Ono što pouzdano znamo je da je u ovom dijelu Europe do stabilizacije klime došlo oko 5000 godina prije Krista, i to se razdoblje u znanosti zove [...]
U sve aktivnosti čovjek je utkivao u određenom vremenu i neke posebnosti koje su se manje ili više razlikovale od nekog drugog vremena i od nekog drugog mjesta. Tako su se, uz prepoznatljive običaje, u našim «avlijama i kućama» odvijali radovi i na našim poljima. Sve ono što je bilo u sferi ljudske djelatnosti nužne [...]
I u ovom dijelu susrest ćemo se s niz novih izraza ili onih koji su nam poznati, ali imaju drugo značenje u odnosu na ono kako ih danas rabimo. Evo primjera: stan, drvena naprava za tkanje, a ne prostor za stanovanje brdo, dio tkalačkog stana kroz koji su se provlačile niti stranice, drveni dijelovi stana [...]
Naši mladi jedva mogu zamisliti kako se nekada odvijao proces pranja rublja. To je bio u nizu drugih, ženski posao, nimalo lak ni brz. Ne može se uopće, uspoređivati s današnjim pranjem i čišćenjem rublja. A ako nije već mogla biti «svenosna» odjeća zavidne čistoće, to je misna morala izgledati besprijekorno. Vjerojatno će se neki [...]
Naše njive nisu bile osobito plodne niti podesne za sijanje pšenice, zobi i ječma, ali se sijati moralo, pogotovo u starija vremena, kako bi se preživjelo. Nekih godina bi pšenica ”ponijela” a tada bi se zvale žetelice. U okolici tražile su se i sjekle rakite (lijeskove, bukove, brezove i vrbove šibe), kojima su se uvezivali [...]
Veli “Propovjednik” (biblijska knjiga) da sve ima svoje vrijeme. Vrijeme rađanja i vrijeme umiranja. Pri rođenju djeteta se veselimo. Pri smrti bilo kojeg člana obitelji tugujemo. Stari su naši govorili da je jedina pravda na ovome svijetu što svi moramo, kad tad umrijeti. Ipak možda i u tome ima, ljudskim očima gledano, nepravde. Svakome se [...]
Naš narod se je uvijek znao družiti i veseliti. Zato nas i ne iznenađuje podatak koliko lijepih običaja je bilo u našim krajevima, koje nažalost, više ne poštujemo, ustvari, ne da ih ne poštujemo nego ih i ne poznajemo. Jedan od tih običaja bile su i BABINE. Mlađa generacija će pitati šta je to? To [...]
Iako su se u današnjim brakovima sačuvala neka tradicionalna načela, većinu starih narodnih običaja zauvijek je prekrila prošlost. To je posebno vidljivo u seoskim domaćinstvima i nekadašnjim porodičnim zadrugama u kojima je živjelo nekoliko generacija i obitelji i u kojima je svatko znao svoju ulogu. Običaji su u dobroj mjeri atrofirali, a onda ih je [...]
Za večernja okupljanja uz rad i zabavu uvriježilo se u našem jeziku nekoliko termina: prelo, sijelo, posijelo, a u nama blizoj Slavoniji divan. 1. riječ prelo dolazi od glagola presti, jer su žene na tom okupljanju najviše prele lan, vunu i konoplju. Naravno, radili su se i drugi ženski, pa i muški radovi ,takozvani radovi [...]
Susjedi su kod nas oduvijek bili potporni stub svake obitelji jer su patrijarhalni odnosi u i sa kojima smo rasli, propisivali da se komšiluk – susjed poštuje. U tim odnosima nije bilo zavisti, zlobe i nepoštenih namjera. U svemu i u svim prilikama smo se pomagali. Međusobno dijelili dobro i zlo. Pomagali smo jedni drugima [...]
Sv. Juraj je prvi proljetni blagdan, poslije Uskrsa, koji se slavi 23. travnja u čast kršćanskoga mučenika Sv. Jurja. Sv. Juraj je jedan od najvećih kršćanskih mučenika. Rodio se u 3. stoljeću u Palestini. Pobunio se protiv progona kršćana u vrijeme cara Dioklecijana. Zbog toga je bio zatočen i mučen, ali se nije htio odreći [...]