Pitali smo prijatelja iz susjedne Bosne i Hrecegovine da nam u krtkim crtama opiše običaje za maškare u svojem kraju, tekst donosimo u potpunosti : ) Dani od pokladne nedjelje do Čiste srijede zovu se pokladni dani. Pokladna nedjelja, nedjelja prije čiste srijede, na poseban način se obilježavala kod katolika. Misari, posebno djevojke i momci, [...]
U sve aktivnosti čovjek je utkivao u određenom vremenu i neke posebnosti koje su se manje ili više razlikovale od nekog drugog vremena i od nekog drugog mjesta. Tako su se, uz prepoznatljive običaje, u našim «avlijama i kućama» odvijali radovi i na našim poljima. Sve ono što je bilo u sferi ljudske djelatnosti nužne [...]
I u ovom dijelu susrest ćemo se s niz novih izraza ili onih koji su nam poznati, ali imaju drugo značenje u odnosu na ono kako ih danas rabimo. Evo primjera: stan, drvena naprava za tkanje, a ne prostor za stanovanje brdo, dio tkalačkog stana kroz koji su se provlačile niti stranice, drveni dijelovi stana [...]
Naši mladi jedva mogu zamisliti kako se nekada odvijao proces pranja rublja. To je bio u nizu drugih, ženski posao, nimalo lak ni brz. Ne može se uopće, uspoređivati s današnjim pranjem i čišćenjem rublja. A ako nije već mogla biti «svenosna» odjeća zavidne čistoće, to je misna morala izgledati besprijekorno. Vjerojatno će se neki [...]
Veli “Propovjednik” (biblijska knjiga) da sve ima svoje vrijeme. Vrijeme rađanja i vrijeme umiranja. Pri rođenju djeteta se veselimo. Pri smrti bilo kojeg člana obitelji tugujemo. Stari su naši govorili da je jedina pravda na ovome svijetu što svi moramo, kad tad umrijeti. Ipak možda i u tome ima, ljudskim očima gledano, nepravde. Svakome se [...]
Iako su se u današnjim brakovima sačuvala neka tradicionalna načela, većinu starih narodnih običaja zauvijek je prekrila prošlost. To je posebno vidljivo u seoskim domaćinstvima i nekadašnjim porodičnim zadrugama u kojima je živjelo nekoliko generacija i obitelji i u kojima je svatko znao svoju ulogu. Običaji su u dobroj mjeri atrofirali, a onda ih je [...]
U današnje vrijeme Ramom se naziva predio koji obuhvaca sliv rijeke Rame, desne pritoke Neretve, kao i kraj oko gornjeg i srednjeg toka rjecice Doljanke, takoer Neretvine desne pritoke. Nekada, u srednjeg vijeku, Ramom je nazivana znatno šira oblast. Rama je kraj sa svih strana opkoljen visokim planinama. U upravnom pogledu cini jednu cjelinu, jedan [...]
U Ramskom kraju uz Uskrs su vezani različiti običaji, a većina njih se održala do danas. Uz šaranje jaja voskom, postoje još i mnogi drugi običaji, a jedan od onih po kojima se Bosna razlikuje i po čemu je specifična jest molitva koja se moli na uskrsno jutro “Aleluja, Gospe, pomiluj”. No, bojanje jaja posebna [...]
Sredinom XIX stoljeca, oko 1850. godine, u Bosanskom Brodu bilo je vec blizu 700 stanovnika I 200 kuca. Najstarija hrvatska porodica bili su Sokolovici, koji su , po predaji, porijeklom iz Sarajeva. Tako je tvrdio Jakov Sokolovic, vlasnik frizerske radnje I nekadasnji banski savjetnik Vrbanske banovine. Kuca Sokolovica nalazila se podalje izvan tadasnje varosi, na [...]
Odjeća se izrađuje od domaćeg prtenog platna, a gornji haljeci od sukna. I platno i sukno je veoma grubo i jednostavno. Kudeljno vlakno se vadi iz stabiljke pomocu “stupe” koja ima četiri zlijeba. Kazu: “nabijati konoplju”. Rad oko vune je i u prozorskom kraju uglavnom zenski posao. Osim u Doljanima, u ostalom dijelu Rame [...]
Zanimljivo je da su neke običaje vezane za kršćanske blagdane držali i muslimani, nekada i više od katolika. Tako katolici Jurjevdan (23. travnja) nisu obilježavali nekim posebnim običajima, a muslimani su ovaj dan proslavljali na poseban način. Već nekoliko dana prije Jurjeva sva djeca, i katolička i muslimanska, počinjala su praviti trube od vrbove kore [...]
MEDIHA CRNALIĆ, vlasnica restorana Sofra, ističe kako su bosanska jela rezultat strpljiva ručnog rada Utjecaju Orijenta na hrvatsku gastronomiju posredovala je bosanska kuhinja, a koliko je bio jak, pokazuje to što se ćevapčići i burek u Hrvatskoj tretiraju kao domaća hrana. Strani posjetitelji ih prepoznaju kao autentičnu uličnu hranu, ne znajući otkud potječu. Da [...]
Veselje je oduvijek bilo imati svoj stan, svoju kucu. Ne veli se uzalud “Svoja kucica, svoja slobodica”…
Prvi dan proljeća (Jari god, jar-staroslavenski: snaga, proljeće, hrvatsko Jurjevo, Uskrs, Velika Noć) – etnički praznik Slavena, dolazi u proljetni ekvinocij (21 ožujka).
Po narodnoj pjesmi oblači se djevojka i u muško odijelo i ide u momkovu kuću. Prekrasna je upravo pjesma o Crničića Ajki, po kojoj Ajka na ženske haljine oblači muško odijelo: