Što bi bila kolijevka tradicionalnih običaja? Mjesto i ljudi koji kojima je tradicija i običaji još uvijek sastavni dio života. Koliko takvih mijesta imamo u lijepoj našoj? Ne previše, a najgore je od svega što se svakim danom broj tih mjesta smanjuje. Jedan od primjera tradicijske kolijevke je i Imotski, grad u Dalmatinskoj zagori poznat [...]
Na kamenu i za kamen zaraslo uokolo sakriti obzidani dolaca podno brda Osoja na staroj zaboravljenoj cesti prema Slivnu, ugnjizdilo se nekoliko zaselaka Podosoja. Popodnevni su subotnji sati, bilasa se zadnji snig na ladnoj padini Osoja, otkud nikidašnji božićni zvončići još zvoncaju nostalgiju u mislima ovdašnje čeljadi raseljene po svitu. Želja za ovu priču pade [...]
Na ulazu u Poljica, u osoju Ribeštine naslonjene na brdo Gradinu, u kraju zvanom Dubrava, smistili su se Šušnjari. Ime Dubrava je od davni vrimena kad je od Poljica do Blažića u Hršćevanima vjeverica mogla sa duba na dub doskakutat ne silazeći na zemlju. Priča se kako su sva veća dublja posikli mletački okupatori i [...]
U Poljicima između zaselaka Biloš i Peko na osunčanoj strani kamenite Gradine, zaselak je Lovrići čija čela kuća gledaju na prolićen prošarano Osoje. Ne odjekuje više zvoncanje zvona sa vratova jaraca pridvodnika niz kršon okruženo malo polje, nema stada, nema pisme pastirica. Sve je to nestalo negdi u priče o nikin davnin vrimenima ili more [...]
Lito vilovito, sunce žeže u time sa nebeskog modrog oka. Gospoina je za koji dan, pa je raseljena čeljad došla u zavičaj na odmor i pomolit se Gospi na Opačcu, usput pokazat rodbini i prijateljima kako su dobro i kako je dobro tamo di žive. Nema daljine koja se ne more privalit ni zaprike koja [...]
Pod brdon Babon u nizu zaselaka Podbablja, ukraj malog polja punog vinograda smistio se zaselak Podastrana. Misto ima više prezimena, a nas put vodi u Vujeviće koji u prosinačkom vrimenu rano utihnu u ladu brda Babe. Doci podno sela trpe prvi ovozimski mraz sa malo sniga koji se vlažan smrza po travi i lozini. Ni [...]
Nije laka stvar lutat po Imotskoj krajini i od pusti zaseoka odabrat oni o kome ćeš pisat. Tako san se ovi put nasumice zaputio ceston prema Splitu priko Krivodola i kad san s Berinovca pogleda na Lokvičiće razbacane po kamenitin brdima iznad Blata, skrenen desno uskin nizbrditin puton povirit šta ima tamo. Prolazin kroz centar [...]
U Ivanbegovini – Kujundžićima dva su sela. Veliko, Barabani, ispod Medijaka i maločak manje ispo Kamena, malo selo. Nije to ni prvo ni deseto selo, već od davnina poznato ko Brkići. Mišćani nisu sigurni jesu li nadimak dobili po brkatom šukundidu ili šukumbabi, ali se i dan danas priča: „ Kad bi se u selu [...]
Ovoga puta pripovid ću počet od samog početka, od dični Kukavičini predaka koji su iz Sridnje Bosne sa plemićkin grbon na koji su nacrtali ticu kukavicu doselili na Kuprešku visoravan i nastanili se pokraj jezera koje se i dandanas zove Kukavičije jezero. To jezero nije duboko, nije ni lipo ko imotska jezera, još povr svega [...]
Umrijeti se mora, stoga tzv. sprovodni biznis nikada nije upoznao što to znači riječ ‘kriza’. Sprovodni se običaji razlikuju od naroda do naroda, a na nekim dijelovima Balkana ustalilo se naricanje. Dakle, radi se o jadikovanju i jecanju kraj pokojnika, na grobu, za vrijeme ukopa. U tzv. Branićevskom okrugu u Srbiji i dan danas postoje [...]
Ako je nastava počinjala u osam sati, onda su djeca kretali na put i prije šest sati. Nije ih zabrinjavalo je li vani kiša, snijeg, sunce koje prži, olujno jugo ili orkanska bura. Izvlačili su se iz svojih postelja, ispod štraca, sukanaca ili mutapa, iz kuća koje nisu imale ni sobe ni grijanja, iz pojata [...]
Na njivama u polju bile su zasađene loze, posijana pšenica, kukuruz, ječam, djetelina, pamuk. Na manjim njivama sađeno je povrće: krumpir, kupus, paprika, rajčica, mrkva, petrusim, kapula, repa, blitva i sponjak. Bašče s povrćem uvijek su bile na uzglavku uz vodu. Sadilo se ponajviše za svoje potrebe i malo je bilo onih koji su pokušali [...]
Pšenica se sijala na brdskom zemljištu i na uzvišenom zemljištu pri polju. Obrada zemlje za sijanje pšenice ista je kao i za sijanje kukuruza. Sijana je u listopadu tekuće godine, a košena u srpnju sljedeće godine. Sijalo se se ručno, onako kako se sijao kukuruz, a razlika je samo u tome što je sijač činio [...]
Istraživajući način života imotske krajne koja je bila izložena pod raznim djelovanje kultura i tradicija i jedno je od rijetkih mjesta u ljepoj našog gdje su ostali neki običaji i narodni način života. Najbolje je da krenemo sa svakodnevnim poslovima i prehranom Imoćana i njihovih predaka, poljoprivreda je bila najraširenije možda i jedno zanimanje ovoga [...]