Kazivači ističu da se u dalmaciji najviše radilo o zemji i sa živinon. Najvažniji posao zemji bio je s vinovom lozom i maslinama. Najviše posla, posebice nakon napada filoksere, bilo je s vi... Opširnije
U siromašnim prilikama najbolje šanse za udaju imale su mirazače i uopće djevojke iz bogatijih kuća, koje su roditelji imali mogućnost dobro opremiti, dok je udaja siromašnijih djevojaka zav... Opširnije
Ovaj običaj u Velikom tjednu je stoljetna tradicija Vrličana, u kojem grupa muškaraca, pripadnika Bratovštine čuvara Kristova groba, obučena u tradicionalne narodne nošnje vrličkoga kraja, s... Opširnije
Prva uređena društva, zajednice i prvi oblici naznaka društvenog života, nastali su u područjima rijeka. Voda je značila život, a život je nezamisliv bez vode. Tako su vremenom upravo na rij... Opširnije
Derneci su nastali iza prvoga rata i igrali su značajnu ulogu u životu naše seljačke mladeži. Oni su se razvili najviše pod utjecajem vjerskih svetaca. Poznato je da svaka župa ima svoga sve... Opširnije
Iza Poklada ujutro dolazi Čista srijeda. Narod kaže: »čista srida, čisti criva.« To znači da toga dana započinje korizmeni post koji traje sve do uoči Uskrsa. Osim toga, taj dan određen je z... Opširnije
Sveti Ivan slavi se dvadeset sedmog prosinca kao zapovjedni svetac. Nastavlja se božično slavlje i derneke je isto jednako kao i na Stipanjdan samo što je obično u drugom mjestu. Isto se nos... Opširnije
Četvrti dan iza Božića bile su tradicionalni mladinci, običaj koji je već dugo zaboravljen. Na Mladince ujutro običaj je da se djeca mladičaju — išibaju prutom. Majka ili netko drugi od star... Opširnije
Običaj je da na Božić ide u crkvu malo i veliko, staro i mlado. Svi žele na Porođenje biti kod mise, a drugi i treći dan više pripada mlađariji. Nitko toga dana nema nikakvih radnih obveza.... Opširnije
Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) obilježava se 25.11., a prema pučkom kalendaru označavao je posljednje dane jeseni i početak zime. Od Svete Kate počinju pripreme za Božić i pjevaju se b... Opširnije
U selima Dalmatinskog zaleđa i zapadne Hercegovine od starine je običaj da momci idu uvečer djevojkama na sijelo u njihovu kuću. Takav način ašikovanja ili, kako se ovdje kaže ćosanje, potje... Opširnije
Pristankom na bračnu ponudu djevojka je sebi u pravilu ograničila daljnji izbor: Nije bilo zabavjat se ka danas – sa si njega pustila, pa ćeš drugomu. Je li ti drag, je li se viđate... Opširnije
Sami znamo da je higijena na veći novo u Dalmatinaca došla tek prije nekoliko desetljeća, kako je izgledao život u dalmaciji bez vodovoda i struje te kakva je higjena bila u ovim krajevima n... Opširnije
Već je ranije rečeno da su dalmatinci bili jezično, vjerski i kulturno homogena zajednica s relativno ograničenim kontaktima s drugim narodima i kulturama sve do pojave masovnijeg odlaska u... Opširnije
Ranije je spomenuto daje većina dalmatinskih obitelji živjela osrednje. To je posebice važilo za stanovanje. Do sredine stoljeća stanovalo se u kamenim kućama čija su građa, veličina i unutr... Opširnije
