Članci objavljeni u: Slavonski Običaji Kategoriji
-
Tradicionalne poklade zaboravljeni pokladni običaji i pokladna tradicija
POKLADE počinju nakon Tri kralja (6. siječnja). Između zime i proljeća poznate su u tom prijelaznom dobu poklade koje se još nazivaju raznim nazivima. Blagdan se naziva poklade, susrećemo nazive: fašenjak, fašenjek, naziv fašenk U podravini postoji naziv fašengel a oni koji su se obukli u maske nazivali su se fašenki, postoj naziv deda fašeng [...]
-
Tradicionalni običaj opraštanja (pozdravljanja) mladenaca
Običaj opraštanja maldenaca prije svatova je se skroz zaboravio. Donosimo vam običaj opraštanja mladenaca koji je karakterističan za slavoniju i zagorje. Opraštanje je pretstavljalo odlazak iz kuće i potpuno novi život za mladence. Od oca, majke, braće, sestara starešina (starješina, stari svat) ovako oprašta mladoženju (ženika): – Falen bode Jezoš Kristoš! Draga moja rodbina, vezda [...]
-
Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti
Kako bi oživjeli stare slavonske običaje idejom Turističke zajednice grada Županja nastao je projekt pod nazivom “Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti“. Osnovni je cilj ovog projekta prikazati i približiti zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka i time pohraniti znanje o vlastitoj kulturnoj baštini. Žetva i vršidba žita su jedni od većih [...]
-
Tradicionalni Slavonski način života
Druženje muških sa ženskima Poslovi su razdiljiti ljudem i ženam. Na to se u današnje doba ne pazi; čoek radi i što spada na ženu, a žena što je više čoekovo. Tako ljudi nosaje djecu po putu, pomažu ženam, kad su ižnice [kad je njihov dan za kuhanje], nosu vodu, drva, a to je sve [...]
-
Tradicionalna Slavonska jela i tradicionalna prehrana u Slavoniji
Prirodno područje istočne Hrvatske s vrlo plodnim tlom, nizinskim sumama i mirnim tokom velikih rijeka Dunava, Drave i Save pogodovalo je i razvijenoj zemljoradnji i većem bogatstvu stočnoga fonda. To relativno blagostanje očituje se i u prehrani, znatno obilnijoj nego što je bila u tradiciji drugih hrvatskih područja. Po svojem kulinarskom tipu ta je prehrana [...]
-
Kako izgleda tradicionalna slavonska berba u vinogradima
Nekada se slavonskim brijegovima u jesen orila pjesma berača. Zajedno se radilo. – Pomagali smo jedni drugima u svemu- sjeća se čika Andrija Jakić najstariji član KUD-a Rešetari koji nikako nije mogao propustiti povratak tradicijske berbe vinograda u svojim Rešetarima. Piše: Ivanka Herceg Mladi vinogradar i vinar Ozren Kraljić u suradnji s KUD-om Rešetari upriličio [...]
-
Lipa – sveto slavensko drvo
Lipa je snažno i visoko drvo koje može dosegnuti starost od nekoliko stotina godina te visinu do 35 metara. Mnogi hrvatski gradovi diče se nasipima, parkovima i perivojima u kojima rastu stare lipe, zasađene još za vrijeme Napoleona. Lipa je drvo koje su štovali još stari Slaveni, a budući smo u mjesecu lipnju koji je [...]
-
Jelo s tradicijom ” domaći slavonski kruh”
Slavonski je kruh od davnina u toj, uz Baranju i Srijem, hrvatskoj žitnici, najčešće pšenični, kao i mirisan kukuruzni, iz krušne peći, narastao od kvasca. Nije ga uzmanjkalo ni kad je u obližnjim krajevima glad pojela i kukuruzni, ječmeni ili miješani smjesni. Od najrasprostranjenije krušarice tu su miješane i razne pogače, od svakidašnjih do blagdanskih, [...]
-
Tradicionalna slavonska kuhinja i slavonske uzrečice
Sitno vezena rima bećarca ”mila majko, ne sijeci nam tanko, već debelo da se najedemo” moglo bi se priznati za metaforičku bit slavonske kuhinje. Istinskih ozbiljnih istraživanja o njoj nema, a na lucidnom narodnom dvostihu zacijelo bi se našli i danas posve oprečni sudovi o njoj od toga da je, po poimanju modernih nutricionističkih trendova, [...]
-
Sve o slavonskoj šljivovici
U Slavoniji šljivovica ima gotovo mitsku poziciju. U prošlostiŠokadije nije bilo kuće ili zadruge koja nije imala voćnjak-šljivik: ispod podkućnice ili negdje na stanu pod šumom. Ako je šljiva urodila-donosila je novce ukućanima : pekao se pekmez, sušila za zimu, a najviše je išla za rakiju. U 19.stoljeću pečenje rakije je obavljano u lončarskim kazanima, odnosno kotlovima. Svi dijelovi [...]
-
Običaji Slavonske svadbe
Mnogi se žene kad im nastane devtnaesta. Divojke se udaju kako koja. Malo ji’ je što se udadu u šesnaestoj godini; baš koja je sirota pa joj se javi dobra sreća, ta, ode. Ako koja divojka ima mlađu sestru, pa i ta treba da divuje, onda starija mora da ide s puta. U Otoku se [...]
-
Uskrsni običaji slavonije
Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan i do njega se uvijek jako držalo. Spremila se i očistila cijela kuća. Obitelj bi išla, tko je imao pravo, na svetu ispovijed, a posebno se držalo do starih običaja. Četvrtkom bi mama pekla kruh, petkom bi šarala jaja, a subotom kuhala svetenje. Pečenje kruha nije bilo obično već [...]
-
Narodni život i običaji Slavonije
Prijatelj je čoek, koji nam ni nikaki rod, a ipak nam je dobru rad. Tu svoju ljubav i dobrotu pokazuje svakom zgodom, osobito kad smo u nužde. U nužde se i poznaju pravi prijatelji ; oni uzajmu [posude] novac, marvu [stoku] za vožnju, pomognu kosit, orat, kopat, žet, donesu djece milosti [dar, poklon], a sve [...]
-
Narodni običaji Slavonije
Poslovi su razdiljiti ljudem i ženam. Na to se u današnje doba ne pazi; čoek radi i što spada na ženu, a žena što je više čoekovo. Tako ljudi nosaje djecu po putu, pomažu ženam, kad su ižnice [kad je njihov dan za kuhanje], nosu vodu, drva, a to je sve ženski posal. Žene opet [...]
-
Tradicija i odnosi u Slavoniji
Žene se uveliko karaje [svađaju], a često i počupaje. Karaje se kućne žene, komšijnice i selske. Sve se žene karaje ili rad djece il rad čoeka, a najpotlje i rad sebe. Za kakugod tricu [sitnicu] karaje so, da sve selo ječi. Svit se skuplja, podgovaraje i prkosu im, da još bolje viču. Prije se žene [...]
Zanimljvo:
-
Kako koristiti ljekovite vodice za oči
Kako pripraviti vodicu za oči Posudicu dopola napunite mlakim ili rashlađenim ukuhanim čajem, zatim je [...]
-
Tradicionalna priprema šparoga
Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti [...]
-
Jaja raci nadjevena
Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti [...]
-
Običaji i pjesme na ženidbi
Kad su momak i djevojka odlučili za ženidbu morali su pitati roditelje za dozvolu. Obično [...]
-
Tradicionalni umak od crljenca ili kapule
Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti [...]
-
Obrada vrta i razvoj vrtlarstva kroz prošlost (vrt našeg djeda)
Neodvojivi dio seoskoga poljodjeljstva bilo je i vrtlarstvo, pa je radi uzgoja povrtnog bilja svako [...]
-
Razvoj pčelarstva (Narodni počeci pčelarstva)
Seosko je privređivanje obuhvaćalo i tradicijsko pčelarstvo, djelatnost od dvostruke koristi za kućanstvo. Proizvodima pčela [...]
-
Božić i slavljenje Božića
Slavljenje Božića predstavlja ono što je najsvečanije, najromantičnije u kršćanskom svijetu. To su blagdani iskonske [...]
-
6. veljače Sveta Doroteja blagdan i običaji
DOROTEJA je bila starokršćanska mučenica. Jedna je od četiriju Virgines Capitales. Ostale su: Margita iz [...]
-
Kako je nastalo Valentinovo u Hrvatskoj?
Kako je uopće nastao ovaj blagdan zaljubljenih danas raširen diljem svijeta ? Gdje su korijeni [...]
-
Životne mudre izreke
Mudrost narodnih izreka je potvrđena svugdje u svijetu, na nama je hoćemo je prihvatiti ili [...]
prijatelji:
