Ganga je način višeglasnoga pjevanja. Za prvi glas, tj. za prvoga pjevača, kaže se da „priginje“, „počinje“, a za ostalu dvojicu da „preuzimaju“. Počinje uvijek glavni pjevač suspregnutim glasom, ubrzanim tempom. Najvažniju ulogu ima onaj tko započinje pjesmu. On određuje način pjevanja, temu, stihove, sadržaj. Svako selo ima svoj način pjevanja. Iskusan sluh narodnih pjevača prepoznaje te razlike. Ganga [...]
Kao i većina folklornih društava prilikom svoga osnutka KUD „Vinčica“ susreo se s problemom nabave narodnih nošnji. Na području mjesta Belajske Poljice, što zbog ratnih stradavanja, što zbog nemara ljudi i slabe osviještenosti o potrebi čuvanja svojih korijena, originalnih primjeraka narodnih nošnji bilo je vrlo malo sačuvano. Poneki dijelovi mogli su se pronaći kod pojedinaca [...]
Oružje kao dodatak muškoj narodnoj nošnji nalazimo u dalmatinskom zaleđu i u susjednim krajevima gorske Hrvatske. Ondje je ta pojava posljedica doticaja stanovništva s Turcima, dugotrajnim osvajačima i vladarima zemalja unutrašnjeg Balkana. Tursko, osmanlijsko oružje na ovim je hrvatskim područjima prihvaćeno kao svoje i bilo je na vrlo visokoj cijeni. U najvećem je broju slučajeva [...]
Godine 1818. austrijski car Franjo I. sa suprugom Karolinom posjetio je Sinj i tom prigodom bio nazočan Sinjskoj alci koju su Sinjani čak dvaput priredili njemu u čast. Cini se da su ta godina i posjet bili izuzetno poticajni za budućnost ove srednjovjekovne viteške igre, koja je u drugim mjestima i gradovima hrvatskoga Jadrana polako [...]
Muška je nošnja znatno umjerenija kao što je umjerenija njegova potreba za kićenjem. Ipak, ona slijedi istu estetsku nit ženske nošnje. Njegovo svečano odijelo potpuno je crno kao i osnova ženske nošnje. Najprije se oblači košulja od bijeloga pamučnog platna. Jedini je vidljivi dio košulje zarukavlje koje se izuzetno ističe na tamnim osnovama haljetka i [...]
Svečana splitska nošnja kakvom je danas poznajemo uvelike podsjeća na građansku odjeću iz prošloga stoljeća. Razlog je tomu snažan napredak grada Splita u drugoj polovici 19. st. kojim je nastupio njegov urbanistički i kulturni razvoj. On je omogućio i splitskome težaku da slijedi svoje neposredne građanske uzore. Tako je splitska nošnja potkraj stoljeća, do tada [...]
Dok se u Lici osnovni stil ženske nošnje dosta rano narušio raznim preinakama i susjednim utjecajima, dinarska se odjevna shema začudnom ustrajnošću zadržala u grkokatoličkih stanovnica Žumberka. Iako su u to područje, okruženo sa svih strana panonskim etnografskim obilježjima, doselile u 16. st., žene su svoj način odijevanja zadržale sve do polovice 20. st. A [...]
Detalj po kojem će se prepoznati odjeća zaleđa Zadra osobit je pojas (litar). To je uski kožnati remen s kositrenim Člancima, dugačak i do 3,5 m. Njime su se preko širokog crvenog vunenog pojasa obavijale nekoliko puta, nižući obruče jedan do drugoga. Valja još spomenuti da je nuždan dodatak i ženskoj, i muškoj odjeći bila [...]
U perifernim brdskim područjima kraju oko Ogulina, na Kordunu, djelomice Banovini ova odjevna shema poprima već jake utjecaje odjeće iz područja središnje Hrvatske s pretežitošću platnenih dijelova. Tom je utjecaju jedino odolio široki, slojeviti pojas od kože (ćemer), što su ga seljaci rado nosili još sredinom 20. st. U odjevnoj shemi ženske nošnje ovog područja [...]
Posebno reprezentativni modalitet muške nošnje sačuvan je u Cetinskoj krajini, gdje se kao nuždan pojavljuje u iznimno svečanim prigodama. Riječ je o odjeći momaka što u sinjskoj viteškoj igri prate natjecatelje, alkare, odnosno muškaraca koji u Vrlici na Veliki petak čuvaju u crkvi Kristov grob. Uz ostale uobičajene dijelove, tada se obvezno nosi prsluk, prekriven [...]
Iako se u mnogočemu jadransko zaleđe razlikuje od susjednih planinskih i brdskih regija, ipak su ta područja povezana određenim zajedničkim kulturnim sadržajima. To je i razlog zbog kojeg se u hrvatskoj etnologiji dotično područje smatra zaokruženim arealom te označuje kao dinarska kulturna zona. Zajedničkim elementima pripada upravo način odijevanja, pa će u nastavku biti prikazan [...]
Seoske žene u dubrovačkoj okolici odijevale su se poput pučanki u gradu Dubrovniku, zamjenjujući pomalo jednobojne domaće tkanine tvorničkima, od kojih su posebno bile omiljene one s cvjetnim uzorcima. Uz nabranu suknju i kratki kaputić uskih rukava od tog materijala, nosile su oveći (pamučni ili svileni) rubac preko prsiju, učvršćen u struku pregačom. I glavu [...]
Djevojčicama se kosa dijelila na razdjeljak po sredini glave i upletala u jednu ili dvije pletenice, spuštene niz leđa ili prsa ili bi se omotale oko glave. Tek stasanjem u krug udavača, ponegdje se promjenom frizure, a ponegdje djelomičnim pokrivanjem glave simbolizirao ulazak u novi dobni razred. U svadbenim krunama, simbolima prjelaska u stalež udanih [...]
Razvoj narodnih nošnji na našim otocima. Na Braču, Šolti i na Hvaru seljački se stil odijevanja posve izgubio u drugoj polovici 19. st., a nešto očuvanih primjeraka očituje vrlo jak utjecaj građanske odjeće. Žene na Korčuli nosile su nabrane košulje ovalna izreza, ukrašena bijelim vezom koji se ponavlja i na orukavlju, a suknja od tamnomodrog [...]
Pregled regionalnih stilova započinjemo načinom odijevanja u primorskoj Hrvatskoj, iako je baš u tom području, prije negoli u drugim krajevima, bilo izvrgnuto propadanju. Vrijedi to posebno za mušku nošnju, početak postupnog nestajanja koje seže u sredinu 19. st. Napuštajući, zbog zapošljavanja u pomorstvu, na duže ili kraće vrijeme domaće okružje, muškarci su u odjevnu shemu [...]