Ganga je način višeglasnoga pjevanja. Za prvi glas, tj. za prvoga pjevača, kaže se da „priginje“, „počinje“, a za ostalu dvojicu da „preuzimaju“. Počinje uvijek glavni pjevač suspregnutim glasom, ubrzanim tempom. Najvažniju ulogu ima onaj tko započinje pjesmu. On određuje način pjevanja, temu, stihove, sadržaj. Svako selo ima svoj način pjevanja. Iskusan sluh narodnih pjevača prepoznaje te razlike. Ganga [...]
I u ovom dijelu susrest ćemo se s niz novih izraza ili onih koji su nam poznati, ali imaju drugo značenje u odnosu na ono kako ih danas rabimo. Evo primjera: stan, drvena naprava za tkanje, a ne prostor za stanovanje brdo, dio tkalačkog stana kroz koji su se provlačile niti stranice, drveni dijelovi stana [...]
Naši mladi jedva mogu zamisliti kako se nekada odvijao proces pranja rublja. To je bio u nizu drugih, ženski posao, nimalo lak ni brz. Ne može se uopće, uspoređivati s današnjim pranjem i čišćenjem rublja. A ako nije već mogla biti «svenosna» odjeća zavidne čistoće, to je misna morala izgledati besprijekorno. Vjerojatno će se neki [...]
Izrada jastuka i posteljine od perja je bio težak i mukotrpan posao,u cijelosti se radio ručno, radile su ga djevojke i žene a zvalo se čijanje perja. „Čijam perje mislim da je trava, živ mi bio ko na njemu spava“ – početak je samo jedne od pjesama koje odzvanjaju za vrijeme „čijanja perja“, kako su [...]
Početkom stoljeća stara tučepska nošnja prestaje biti dio dalmatinske svakodnevnice. Promjene u odijevanju očituju se na tri načina. Jedni kombiniraju komade stare nošnje s dijelovima gradske odjeće. Drugi zadržavaju veći dio nošnje, ali je pojednostavnjuju u kroju, materijalu, ukrasnim detaljima i boji. Treći, obično najbogatiji i mlađi svijet, sasvim preuzimaju gradski stil odijevanja, pa se [...]
Izgled i uređivanje kose najviše je ovisilo o spolu i dobi. Dječake do treće godine majke šišaju pri glavi. Starijima se ostavlja kraća kosa kojoj se svakih mjesec-dva dana podaslrižu pođanci. Bez kose se drže samo oni koji po tjemenu imaju perućine. Djevojčicama se u pravilu ostavlja kosa da reste. Ako imaju slabe vlasi, majke [...]
I mladi i stari veći su dio prve polovice stoljeća nosili na nogama opanke ispod kojih bi zimi obuli vunene kalcete i navlake. Kalcete su najčešće bile crne i mrkaste, rjeđe bijele boje, a kasnije, kako jedna kazivačica ističe, izašlo vrime pa divojke počele nosit pigaste. Mišale bi redon dva-tri puta bile, dva-tri puta crjene, [...]
Stil odijevanja hrvatskoga seljaštva početkom 20. stoljeća razlikovao se od načina odijevanja ostalih društvenih slojeva . Brojna tradicijska obilježja, prepoznatljiva u kroju, materijalu i načinu urešavanja, zadržala su se iz duboke starine. Istodobno, uočavamo brojne promjene, koje su posljedica utjecaja različitih europskih povijesnih kulturnih stilova te oponašanja onodobne mode građanskoga društvenog sloja. Pučka je odjeća [...]
Pripreme za proslavu pojedinih vjerskih blagdana pratila je uvijek svečarska atmosfera. Dan prije svetkovine iz skrinja bi se vadila misna roba, prozračivala i peglala, te bi se pripremala bolja i obilnija jela. Rođendan svetoga Ivana Krstitelja, koji je krstio Isusa u rijeci Jordan, najglasovitiji je vjerski blagdan u lipnju. Isposnik, propovjednik i prorok, kao kršćanski [...]