Donosimo vam stare zaboravljene molitve naših baka koje su pred pragom zaborava. Nedopustimo da se zaborave. Ako znate koju staru molitvicu možete nam je poslati na mail: Urednik@Narodni.NET ili jednostavno napisati u komentaru ispod. Hvala vam puno što čuvate našu tradiciju i narodnu baštinu! Svi Isusa molimo Svi Isusa molimo I njemu [...]
Po uzoru na uskrsni post, kršćanska je crkva ubrzo nakon uvođenja božičnih blagdana u 4. stoljeću počela prakticirati i četrdesetodnevni post koji prethodi Božiću. Grčka pravoslavna crkva do danas je ostala pri takvu adventskom postu (od 15. studenoga do 24. prosinca), dok se u rimokatoličkoj crkvi ustalilo četverotjedno slavljenje Došašća. Četrnaestoga studenog, dan uoči početka [...]
Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, kod Srba se Božić i praznici vezani za njega najsvečanije proslavljaju i obiluju našim lepim običajima, koji vreme od nekoliko nedelja oko Božića čine najlepšim i najsvečanijim periodom u celoj kalendarskoj godini. Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja [...]
Sv. Juraj je prvi proljetni blagdan, poslije Uskrsa, koji se slavi 23. travnja u čast kršćanskoga mučenika Sv. Jurja. Sv. Juraj je jedan od najvećih kršćanskih mučenika. Rodio se u 3. stoljeću u Palestini. Pobunio se protiv progona kršćana u vrijeme cara Dioklecijana. Zbog toga je bio zatočen i mučen, ali se nije htio odreći [...]
Prije gradnje nove kuće srpski seljak proriče hoće li mjesto za gradnju koje je odredio biti sretno. Gradilište se smatra sretnim ako je razina u čaši crnoga vina ili u posudi punoj svježega pšeničnog brašna što ju je postavio uvečer ujutro jednaka ili ako se ispod svakoga od četiri kamena postavljena na planirane uglove kuće [...]
Kao i novorođenče, i majka je osobito tijekom prvih četrdeset dana izložena prijetnji zlih demona. Štite je uglavnom ista sredstva kao i za zaštitu djeteta, a najčešće se upotrebljavaju nož, srp, lopatica za loženje, češnjak, sol, crveni konac oko vrata ili oko ruke, kađenja, svjetlo i dr. Omatanjem kolijevke stabljikama konoplje ili majke i djeteta [...]
Srpska narodna pjesma opisuje neplodnu ženu, nerotkinju, kao stablo bez ploda, kao ružin vijenac bez ruža, i izražava zdrav i prirodan nazor da bračna sreća ponajprije ovisi o blagoslovu djecom. Brojni su dokazi iz starijih i novijih vremena da je narod rastavu braka bez djece smatrao posve razumljivom i prirodnom. Štoviše, izostanak muške djece često [...]
Opanci su seoska laka, kožna obuća, koja se priteže oko nogu kaišima ili oputom. Bili su osnovna obuća većine stanovnika u selima Srbije do prve polovine XX veka. Kod Srba, opanak je tradicionalna srpska obuća i njen je nacionalni simbol.Na Balkanskom poluostrvu ova obuća je veoma rasprostranjena u raznim oblicima, modnim detaljima i bojama, a opanci [...]
U selima Negotinske krajine, nekada se upraznjavao jedan zanimljiv obicaj – takozvano “strndzanje”, sto bi znacilo milovanje, ljubljenje, mazenje izmedju mladica i devojaka koji nisu bili u vezi.
Prvi put nakon restauracije, posle više od tri godine odsustva iz zemlje, čuveni krater iz Trebeništa, najznačajnije otkriće s kraja VI i početka V veka pre nove ere, ponovo je u Beogradu. Od večeras (19) posetioci Narodnog muzeja moći će da vide ovo remek delo u novom sjaju nakon restauracije u Italiji.
GORANSKA NARODNA BALADA JUSUF I DZEMILJA Da li ste čulje, razbralje šo bilo čudo goljemo vo tija selo Kruševo: se beret hodze-hadzije i Dzemiljina akraba Dzemilja će ga turaje Dzemija bela i crvena Dzemilja na daleko čujena Dzemija nišan vo selo Dzemilja gorska hanema Jusufe milo materino Dzemilja neje za tebe ti ka si ošov [...]
Kosovo i Metohija odlikuju se veoma raznovrsnim narodnim nošnjama poznatim po bogatstvu i brojnosti oblika i ukrasa. Nastajale tokom dugog niza godina, nošnje sadrže elemente raznih kulturnih uticaja koji su se sučeljavali na ovom prostoru tokom istorijskih epoha. Srpska nošnja sa Kosova i Metohije ističe se izuzetnom lepotom I raznolikošću. Bogatstvo mašte i umeća u [...]
Među najstarije muške kape ubrajamo šubaru, koja je veoma stara i dosta rasprostranjena. Fes je na našoj teritoriji novijeg porekla. Usvojen je posredstvom Turaka, a smatra se da je poreklom od grčkih antičkih lađara. Naziv je dobio po gradu Fesu, u Maroku gde su fesovi i izrađivani. Na području koje je naseljavalo dinarsko stanovništvo u [...]
Plodna vojvođanska ravnica obezbeđivala je ne samo žitarice, nego je obilato pružala i sirovinu za izradu ljudske odeće. Panonska klima sa dugim i žarkim letima i veoma oštrim i vetrovitim zimama, uslovljavali su i način oblačenja njenih stanovnika. Glavne sirovine za izradu stare srpske nošnje bila su biljna vlakna kudelje, lana i pamuka. Pored biljnih [...]
Kultura i umetnost, običaji i verovanja, lepota i mudrost življenja, čine tradiciju jednog naroda. Tradicija srpskog naroda bogata je i neiscrpna riznica koju treba otvarati, otkrivati, upoznavati i tako od zaborava sačuvati neprocenjive vrednosti koje čine lepotu duha našeg naroda. Narodno iskustvo gomilalo se vekovima: radom, borbom sa prirodom i samim sobom, ali i večitim [...]