Svi mi ponekad poželimo biti nešto drugo. Barem na jedan dan postati netko drugi, netko bolji, lošiji, smiješniji, čudniji, jednostavno drugačiji.
Upravo živimo dane kada možemo postati bilo što. Poklade, fašnik, maškare ili mačkare, mesopust, karneval samo su neki od naziva kojima obilježavamo vrijeme preobrazbe. Danas se fašnik smatra velikom zabavom za cijelu obitelj, a ponajviše za djecu. Maske, kostimi, ulične povorke, pjesma, ples, krafne, smijeh i veselje prve su asocijacije kada netko spomene karneval. I ove godine mnoštvo ljudi diljem svijeta na kratko će navući maske i kostime te postati netko drugi.
Karneval je zapravo završno vrijeme prije korizme, tijekom kojeg dajemo oduška svojem tijelu i duhu, „iživljavamo” se uoči korizme, perioda odricanja, čišćenja, žrtvovanja. U nekim krajevima traje danima, u nekim tjednima, no obavezno završava utorkom, prije blagdana Pepelnice ili Čiste Srijede. Tradicija obilježavanja fašnika seže daleko u povijest, a korijene vuče iz kršćanstva. U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisana je crkvena mjera koja obvezuje da se u ponedjeljak i utorak, uoči Pepelnice, posti. Nedjelja koja prethodi Pepelnici nazvana je bezmesna nedjelja. Od tuda dolazi i naziv mesopust. Što bi zapravo bio i doslovan prijevod izvorno latinskog pojma Carne Vale (zbogom meso). Doduše, postoje tumačenja da je riječ karneval nastala i po drugom kriteriju, od također latinskog Carrus Navalis (brod na kotačima). Naime, brodovi na kotačima bili su dio proljetne svečanosti posvećene božici Izidi (Isidis Navigium) u Italiji tijekom 14. i 15. stoljeća. Ta je tradicija preseljena i u hrvatske obalne krajeve, kola prerušena u brodove česta su i u primorskim karnevalima, odnosno maškarama.
Kada bismo tražili prikladan hrvatski naziv za karneval (dakako, uz onaj kršćanski pojam mesopust), onda bi najbliže bio pojam Poklada. Naime, i tu se pojavljuju dva korijena riječi, jedan je poklad (posno, mrsno značenje), druga je stari hrvatski glagol klasti (staviti, npr. iz zdjele na tanjur) prisutan i u čakavskom i u kajkavskom narječju. Blizu je i pojam maškare (prerušavati se), dok je riječ fašnik, učestala u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, došla pod germanskim utjecajem. Doduše, i tu postoje dva tumačenja, prvo da je korijen riječ Fasten (postiti), a druga Fasching (nastao opet iz starijega naziva Vastschang ili Vaschanc – isprazniti zadnju čašu prije posta.
No zvali mi ovaj običaj karnevalom, pokladama, maškarama, fašnikom ili mesopustom, stigli do Buša u Baranji, do Kurenta u najzapadnijim dijelovima kontinentalne Hrvatske ili na jug do korčulanskih Kumpanija ili dubrovačkog Karneva, riječ je o više manje istom, uz specifičnosti koje nose pojedini krajevi. Uostalom, i danas postoji velika razlika između gradskih (urbanih) karnevala i onih ruralnih. Prve obilježava usmjerenost odnosu čovjeka i društva, velike maskirane povorke, plakati i transparenti, pokladne novine, individualno maskiranje, plesovi pod maskama i gozbe, dječje karnevalske priredbe. One druge, ruralne, u znaku su skupnog maskiranja muškaraca u identične krznene ili runene kostime s obješenim zvonima, djeluju opasno i zastrašujuće, plaše djecu i proganjaju mlade žene, mažu ih čađom, posipaju pepelom… Kao podsjetnik na te običaje i danas organizirano djeluju Cvetlinski kurenti, Halubajski zvončari…
Kad bismo tražili „predvodnika hrvatskih poklada”, primat bi vjerojatno pripao Riječkom karnevalu, koji je do danas poprimio enormne razmjere. Maškarane skupine iz cijele Europe organizirano dolaze u Rijeku kako bi u karnevalskoj povorci pjesmom i plesom otjerale zimu i sve zle sile. Riječki karneval zapravo je spoj europskoga građanskog karnevala, prije svega venecijanskog i austrijskog, te elemenata folklora i mitologije starih Slavena. U vrijeme karnevala riječkim ulicama defiliraju razne dječje karnevalske povorke, povorke odraslih, međunarodne karnevalske povorke, zvončari i mnogi drugi zamaskirani pojedinci. Dio Riječkog karnevala je i takozvani Maškarani auto rally „Pariz-Bakar”, parodija na poznati rally „Pariz – Dakar”, no ovu karnevalsku utrku voze maškare i to u maskiranim automobilima.
httpv://www.youtube.com/watch?v=n6nUsF703oE
U Hrvatskom primorju je stvarno bogata tradicija maškara i počinje vrlo rano, najavljuje se već na Sveta tri kralja. U istočnome dijelu riječkoga područja maškarane povorke kreću prvu subotu nakon blagdana Bogojavljenja, a u zapadnome kreću na blagdan sv. Antona, odnosno zvuk Antonjskog roga koji time najavljuje Mesopust. Završava na sam Fašnički dan, kad u gornjoj Hrvatskoj djeca u maskama obilaze susjedstvo, a to je dan prije Pepelnice. Inače, gotovo cijelo Primorje maskira se u zvončare. Takva tradicija ponajviše se obilježava u na području Kastavštine, a seže do daleke povijesti kada su u tim krajevima živjeli isključivo pastiri a glavna je djelatnost bila ovčarstvo. Prema starim su pričama pastiri, hodajući za ovcama u šume, navlačili ovčje kože i vješali oko struka kravlja zvona. Vjerovali su da na taj način odvraćaju zle sile od svojih životinja te da im zvona donose sreću i čuvaju ih na putu kroz jedva prohodne šume. Do današnjih dana sačuvao se originalni izgled takve „zvončarske odjeće” te danas odrasli muškarci idu putevima svojih predaka i u vrijeme poklada postaju zvončari. Na sebe navlače „kostime” od ovčje kože, vješaju oko struka velika kravlja zvona, na noge obuvaju opanke ili visoke teške cipele, a lica sakrivaju strašnim maskama životinjskih oblika sa velikim rogovima. Takve povorke zvončara obilaze sela uz zvuke harmonike, bubnja, trube i klarineta te uz pjesmu i ples najavljuju proljeće, tjeraju zimu i obilježavaju zajedništvo ljudi primorskog kraja.
httpv://www.youtube.com/watch?v=Vw-acru-HRY
Tu, „zapadnokvarnersku” tradiciju obilježava i Karneval u Opatiji, po svojim običajima sličan Riječkom karnevalu, a datira iz vremena kada su zvončari iz tih krajeva tjerali Turke. Konkretno, nagađa se da karneval u Opatiji datira iz vremena oko 1511. godine. Ono što je Riječkom Karnevalu maškarani auto rally „Pariz-Bakar” to je u Opatiji Balinjerada. Motorizirana maškarana utrka skupina i pojedinaca na vozilima koji leže na balinjerama, kugličnim ležajevima. Obično se održava nedjeljom prijepodne. Ta manifestacija maškaranih „vozila” i vozača odiše mnoštvom originalnih i smiješnih ideja te pomiče dobne granice. U Balinjeradi sudjeluju svi, od najmlađih do onih starijih, godine nisu bitne, važno je da se svi dobro zabave.
Opatijska balinjerada
httpv://www.youtube.com/watch?v=5KCG5_1gPRc
Samoborski fašnik
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj primat drži Samoborski fašnik, koji datira iz ranih dvadesetih godina 19. stoljeća i od onda je simbol fašnika tog dijela Lijepe naše. Samoborski fašnik traje desetak dana i u to vrijeme na samoborskim ulicama vlada potpuno veselje, a glavni je zadatak maskirati se i zaboraviti svakodnevne brige. Parola – bezbrižnost. Pod tisućama se maski krije smijeh i radosna pjesma, a plesom se dočekuje novi život. Samoborski fašnik slavi veselje. Dijele se krafne, spavanja gotovo da i nema, jer fašnik traje do kasno u noć.
httpv://www.youtube.com/watch?v=qo9YRz0uMzw
Turopoljski fašnik
Turopoljski fašnik također seže u daleku prošlost. U tom se kraju maskirane povorke nazivaju mačkare. Nekada su se maskirali samo muškarci koji su predstavljali muške i ženske likove. Kasnije su u mačkare išle žene, najčešće maskirane u muškarce. Mačkare prolaze selom i po kućama skupljaju jaja i druge darove. Turopoljske mačkare bukom i galamom tjeraju zle sile od ljudi.
httpv://www.youtube.com/watch?v=sf0As4v8E5Y
U svim se krajevima obilježava fašnik no svaki kraj naše zemlje ima svoje specifičnosti. Zajedničko svima je da se traži krivac za sve nedaće iz protekle godine. Krivac se uvijek i nađe, a to je Fašnik, ili u primorju Pust. Njemu se sudi, on priznaje krivnju i na pokladni utorak se spaljuje na glavnom trgu. Uz veselje svih prisutnih maškara, slavi se spaljivanje glavnog krivca Fašnika (uglavnom lutke napravljene od slame ili krpa). Kada je krivac spaljen, sve nedaće i brige otišle su u dim, dolazi nam novo proljeće, slave se veselje i smijeh, pjesma i ples i sva dobra ovog svijeta.
No za kraj i naša poruka. Nije bitno na koji način obilježavate maškare, bitno je da na kratko postanete netko drugi, da se veselite, slavite, pjevate, a ako uz dobro raspoloženje uspijete prizvati sreću i otjerati zlo – uspjeli ste upotpuniti čaroliju ovog divnog običaja.
Zahvale za tekst portalu: moja-putovanja.com
