Slavonski.hr

Narodni oblici liječenja u našim krajevima

sušeno bilje narodni.net

Da se gotovo svi lijekovi, uz ljudsku pripomoć, nalaze u velikom “Božjem vrtu”-prirodi, znali su naši pređi i dobro to koristili. A što su drugo i mogli u vremenu bez razvijene farmakologije, medicinske zaštite i opće prosvijećenosti o zdravlju.
Ipak, snalazili su se, preživljavali, istraživali i u suglasju s prirodom liječili.
su%C5%A1eno bilje narodni.net 1 300x277 Narodni oblici liječenja u našim krajevima

Naravno, mi kao nestručnjaci o ovoj temi, samo zapisujemo ono čega se sjećamo iz naše najbliže okolice.
„Vrata” ove teme otvorena su za sve koji se sjete bilo čega, što će naknadno biti i zapisano.
Podsjetit ćemo na vrijedno blago liječenja onim što se našlo na našim poljima i livadama, međama i živikama, vrtlacima i vrtlačićima, dakle ljekovitu travu i bilje uopće, od kojih su se spravljali blagotvorni čajevi, sirupi, napitci, sokovi…
Trebalao je, dakako, dobro znati razlikovati bilje i ne ubrati nešto nekorisno ili, ne daj Bože, otrovno; znati vrijeme branja i način sušenja te pravo pohranjivanje najčešće u drvenim posudama.

Kamilicin blagi caj

davao se novorodjencadi protiv grceva, njime su se ispirali cirevi, rane, opekline, uzimao se za smirenje i bolje spavanje, kamilicom su se lijecile bobuljice (jedrice) na licu…
1. Lom ruke ili noge namještao je djed u selu.
2. Ojedine kod male djece – liječene su trabuljikom
3. Na čir se stavljao prepečeni luk i bukvica
4. Mjehur se liječio čajem od iskuhane kukuruzne svile (klipovom “bradom”)

5. Proljev – drenjinama i dunjama
6. Glavobolja – hladnim, navlaženim otarcima i pravom kavom
7. Prehlada se “dramila” rakijom a uzimao se i čaj od bagremovih osušenih cvjetova, te nezaobilazni šipkov čaj (bogat vitaminom C, jer naši pređi nisu imali limuna)
8. problem zatvora (tvrda stolica) rješavao se uzimanjem kiselog mlijeka i grožđa
9. “Šljezov“ čaj se rabio za bolji tek, a nad njim se parilo i liječili sinusi
10. Perut se ikorijenjivala pranjem kose prosijanim i prokuhanim pepelom tzv. lukšijom, a uši (vaši) iz kose istrijebljivale “gasom” tj. petrolejom

11. Za bolje spavanje i smirenje uzimalo se malo satrtog crnog maka (rastao je u našim vrtovima i imao male čahure na dužoj stabljici), te čaj od kamiličinog cvijeta
12. Temperatura se skidala oblozima od rakije prepečenice, umočenim čarapama u ocat (sirće), a stavljale su se i krumpirove ploške na tabane.
13. Promukli glas, osobito iza svadbi, se „čistio” svježim kokošjim, guščijim ili pačjim jajem
15. Za “vatricu“ (temperatura) se uzimao i rasol
16. Kopriva (žara), svježa i sušena, se stavljala na rane, njenim oblozima je liječena upala očiju, jele su je malokrvne osobe, a za reumu se od lišća koprive i istucane soli pravio lijek
17. Duhanom se posipala posjekotina (svjedok sam da se liječnik u Šamcu na to jako ljutio), a neki bi ju jednostavno pomokrili vlastitim urinom
18. Za bubrege se preporučivala lubenica
19. Za slabokrvnost se pilo tzv. “kino-vino”, jela crna “džigerica”, crni dud, maline, a kasnije i trnjine
20. Glog se konzumirao za poboljšanje rada srca, kao i čaj od metvice, rute, bazge, majčine dušice…

21. Suhe šljive su bile dobre za probavu
22. Češnjakom se čistila krv, inače je češnjak bio lijek gotovo za sve, čak se preporučivao i za TBC-e te za bolesti dišnog trakta
23. Kod uboda ose ili pčele stavljala se zemlja ili kamen na ubodeno mjesto
24. Bundevinim sjemenjem (mesnim dijelom “špica”) trljale su se bradavice, ispucana koža (osobito pete), a od samih bundeva pravili su se oblozi za vene.
25. Brezovim lišćem su se tretirtali lišajevi kože, a spominjalo se da je dobro piti brezov čaj od lišća za “istjerivanje” bubrežnoga kamenca.
26. Listovi od kupusa su služili kao oblozi za reumu, proširene vene, a list kupusa se stavljao na ledja u liječenju bronhitisa.
27. Žene su često spravljale čaj od čičkova sjemena za pospješenje izlučivanja urina.
28. Brusnice, slične borovnici, su “čistile usta”
29. Osušene borovnice su zaustavljale krvarenje
30. Čaj od bosiljka (bosioka) pripreman je za kašalj, a vjerojatno i za smirenje uz kamilicu
31. Kamiličin blagi čaj davao se novorođenčadi protiv grčeva (kolike), a kamličinim čajem su se ispirali čirevi, rane, opekline
32. Preslicom i kamilicom su se liječile bobuljice (jedrice) na licu, tj. akne.

33. Bolna peta liječena je tzv. „puštanjem čelca” koji se stavio u bocu i držao u njoj dok nije pustio žalac. Sadržaj u boci je bio vrlo jakog i osebujnog mirisa. Namazana peta bi počela zatim svrbjeti, a kao melem se na nju stavljalo blato.
34. Čajem od kantarije su se liječile želučane tegobe, a uzimala se i vrsta posebne rakije, neki su je zvali „stomaklija”.
35. Lanenom krpom umočenom u mlaku slanu vodu ublažavala se bol iščašene ruke ili noge
36. Čaj od kunice je pomagao kod ženskih bolesti
37. Opekline su se posipale mljevenom kavom ili „tozom” tj. talogom od kuhane kave.

Ovo je samo maleni dio običaja i ljekova naših starih naraštaja još puno toga ostaje pred zaboravom..

Imate li vi nekakav tradicionalni narodni lijek pošaljite nam ga ili jednostavno upišite u komentare..

Hvala puno..

Narodni.net

Tagovi(oznake): , ,

Svojim komentarom, prijedlogom nam pomažete u daljnjem radu!

Hvala što čuvate našu tradiciju!

1 komentar

Trenutno imamo 1 Komentar on Narodni oblici liječenja u našim krajevima. Ostavite nam komentar ili prijedlog o ovoj temi?

  1. ****za opekotine i ujede od insekati nasi stari su koristili kantarion ,dok se bokvica sa medom stavljala na rane-da zaustavi krvarenje i preventuje bakterije.za bolesnu besiku koristio se caj od persuna ,nana za stomak ,za bolove u stomaku od loseg obroka pio se caj od gorkok pelina/koji je unistavao i crevne parazite , a za bubrege su se koristili cajevi od konjorepe .za laksi porodjaj/omeksavanje misica/koristile su se obloge na intimnim delovima spravljene od izaprane svinjske masti -obicno isprane u 9. voda-koje su se stavljale ciste svakog dana u zadnjem mesecu trudnoce-dete bi lakse kliznulo bez zaglavljivanja/ovo sam licno proverila i toplo preporucujem !!!!!!!!/

Ostavite komentar