<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	
	xmlns:georss="http://www.georss.org/georss"
	xmlns:geo="http://www.w3.org/2003/01/geo/wgs84_pos#"
	
	>
<channel>
	<title>
	Komentari na: Bosanski Brod kroz povijest, najstarije porodice Bosanskog Broda	</title>
	<atom:link href="https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/</link>
	<description>Narodni običaji su odraz kulture i bogatstva tradicije našeg kraja.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 16 Dec 2014 10:50:31 +0000</lastBuildDate>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=5.3.18</generator>
			<item>
				<title>
				Autor: Donja Mahala Bosanski Brod				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-4486</link>
		<dc:creator><![CDATA[Donja Mahala Bosanski Brod]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Dec 2014 10:50:31 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-4486</guid>
					<description><![CDATA[Sidika (Dika) Sokolović, gospođa rodom iz Bosanskog Broda, najstariji potomak Hadži-Age Šahdanagića, koja ima 94 godine i trenutnoi se nalazi u jednom domu u Sarajevu.. U domu je već pola godine, a svoje mjesto u njemu rezervirala prije 10 godina.
 Do rata u Bosni i Hercegovini živjela je u rodnom Bosanskom Brodu, potom je deset godina bila kod kćerke u Sarajevu, a deset godine kod druge kćerke u Danskoj. Ta kćerka bi trebala uskoro doći u Sarajevo i živjeti u istom centru.
 Riznica je bogatog životnog iskustva, mnogi su svjedoci istorije, tako da se svašta zanimljivo može čuti.
 Prezime Hadžiagić potiće od Hadži-Age Šahdanagića, potomci kasnije promijenili prezime u Hadžigić (Hadži Agića potomci). Tako da se njegovi potomci i dan danas vode registorvani u katastru i u državnim knjigama kao Šahdanagić-Hadžigić ili samo Hadžigić.
Han je krajem XVIII ili početkom XIX vijeka podigao Hadži-Ago Šahdanagić tzv. Hadžiagić je podigao najceći &#034;Han&#034;u Bosanskom Brodu, koji je na spratu imao desetak prostorija za konak od kojih su neke bile namijenjene za skupno spavanje na podu pokrivenom slamom i asurama.
 U hanu su postojale posebne sobe za jednog ili dva gosta s dubljim džepovima. U prizemlju su se nalazile konjušnice.
 Hadžiagića han u Bosanskom Brodu prvi je javni objekt u Bosni i Hercegovini koji je dobio petrolejsku rasvjetu. Bilo je to 1860 godine. Han je razoren u Drugom svjetskom ratu.
 Pored velike stambene zgrade Hadži-Atif Hadžiagić je napravio kuću koja se zvala ”duganja Hadžiagića” u kojoj je bilo deset stanova. Većinom su tu boravili radnici sa željeznice. U prizemlju su bili razni dućani.
 Stambena zgrada Hadži-Atifa Hadžiagić nalazila se iza zgrade duganje na zemljištu velikom oko otprilike 3000-4000 dumuma zemlje. Na zemljištu se nalazilo: voćnjak, tenisko igralište itd. A danas se na tom mjestu nalazi veliki park sa sprotskim centrom (Dom sportova) i raznim dućanima te dvije ulice oko zemljišta do pruge.
 Godine 1886 Bosanski Brod je bio potpuno poplavljen od Save, jer nije bilo današnjih nasipa. Hadžiagića dvorište je bilo na maloj uzvisini, gdje je bio smješten veliki žitni koš. Koliko je trajala poplava, Hadži-Atif Hadžiagić je naredio da se svaki dan kuha veliki kazan hrane i dosta hljeba. Tko god nije imao kod kuće zalihe, bez obzira kako se zvao, dobio je hranu. 
 Poslije poplave Hadži-Atif Hadžiagić dobio je od Ðakovačkog biskupa Josipa J. Štrosmajera zahvalnicu ispred katolićkog klera i rasnog konja. Od tada pa sve do smrti Hadži-Atif Hadžiagić i Josipa J. Štrosmajer kao veliki prijatelji su se često posjećivali.U Ðakovu tj. u galeriji pri Ðakovačkoj katedrali postoji slika Hadži-Atifa Hadžiagić.....
U jednoj jedeinoj sacuvanoj vakufnami iz Bosanskog Broda spominje se Sahdanagić Mustafa iz Bosanskog Broda, nastanjen u Donjoj Mahali, koji 22 muharema 1289/31 godine,, odnosno 31.03. 1872. godine vakufil &#034;Sibjan mekteb i medresu &#034; u Bosanskom Brodu. 
 Vakufnama je sačuvana i ovjerena od Hadži Ahmed-zade Mehmeda, zastupnika kadije. Zanimljivo je da je ista pisana osmansko-turskim jezikom i dimenzija je 77,5 X26,5cm.
 Nasoj sugradjanki, gospođi Sidiki (Diki) Sokolović želimo dobro zdravlje i mnogo sretnih godina.....I na kraju dug zivot Behki Omerbašić udatoj Adžulović -stogodnjaškinja, koja trenutno živi u Slav. Brodu.... Samo da dodam da je nukleus Bosanskog Broda nastao poslije 1736 i koji se koliko toliko zadrzao do danasnjih dana. I ako je poeslije 1700 godine pa sve negdje do 1716 bio bio jedna od kapetanija na rubu osmanskog carstva. prvi kapetan je navodno poginuo na nekom od ratista sirom osmanske carevine, audova se navodno poslije povukla sa sinom u selo Sijekovac gdje su imali imanje.... Veliki odliv istih se desio u periodu dolaska austrougarske monarhije i nakon zvanicne okupacije 1910. godine, jedni odlaze dublje u Bosnu, a drugi odlaze u pravcu Turske.....Hvala Fafro za informacije i neka te dobro i sreca prati....]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Sidika (Dika) Sokolović, gospođa rodom iz Bosanskog Broda, najstariji potomak Hadži-Age Šahdanagića, koja ima 94 godine i trenutnoi se nalazi u jednom domu u Sarajevu.. U domu je već pola godine, a svoje mjesto u njemu rezervirala prije 10 godina.<br />
 Do rata u Bosni i Hercegovini živjela je u rodnom Bosanskom Brodu, potom je deset godina bila kod kćerke u Sarajevu, a deset godine kod druge kćerke u Danskoj. Ta kćerka bi trebala uskoro doći u Sarajevo i živjeti u istom centru.<br />
 Riznica je bogatog životnog iskustva, mnogi su svjedoci istorije, tako da se svašta zanimljivo može čuti.<br />
 Prezime Hadžiagić potiće od Hadži-Age Šahdanagića, potomci kasnije promijenili prezime u Hadžigić (Hadži Agića potomci). Tako da se njegovi potomci i dan danas vode registorvani u katastru i u državnim knjigama kao Šahdanagić-Hadžigić ili samo Hadžigić.<br />
Han je krajem XVIII ili početkom XIX vijeka podigao Hadži-Ago Šahdanagić tzv. Hadžiagić je podigao najceći &quot;Han&quot;u Bosanskom Brodu, koji je na spratu imao desetak prostorija za konak od kojih su neke bile namijenjene za skupno spavanje na podu pokrivenom slamom i asurama.<br />
 U hanu su postojale posebne sobe za jednog ili dva gosta s dubljim džepovima. U prizemlju su se nalazile konjušnice.<br />
 Hadžiagića han u Bosanskom Brodu prvi je javni objekt u Bosni i Hercegovini koji je dobio petrolejsku rasvjetu. Bilo je to 1860 godine. Han je razoren u Drugom svjetskom ratu.<br />
 Pored velike stambene zgrade Hadži-Atif Hadžiagić je napravio kuću koja se zvala ”duganja Hadžiagića” u kojoj je bilo deset stanova. Većinom su tu boravili radnici sa željeznice. U prizemlju su bili razni dućani.<br />
 Stambena zgrada Hadži-Atifa Hadžiagić nalazila se iza zgrade duganje na zemljištu velikom oko otprilike 3000-4000 dumuma zemlje. Na zemljištu se nalazilo: voćnjak, tenisko igralište itd. A danas se na tom mjestu nalazi veliki park sa sprotskim centrom (Dom sportova) i raznim dućanima te dvije ulice oko zemljišta do pruge.<br />
 Godine 1886 Bosanski Brod je bio potpuno poplavljen od Save, jer nije bilo današnjih nasipa. Hadžiagića dvorište je bilo na maloj uzvisini, gdje je bio smješten veliki žitni koš. Koliko je trajala poplava, Hadži-Atif Hadžiagić je naredio da se svaki dan kuha veliki kazan hrane i dosta hljeba. Tko god nije imao kod kuće zalihe, bez obzira kako se zvao, dobio je hranu.<br />
 Poslije poplave Hadži-Atif Hadžiagić dobio je od Ðakovačkog biskupa Josipa J. Štrosmajera zahvalnicu ispred katolićkog klera i rasnog konja. Od tada pa sve do smrti Hadži-Atif Hadžiagić i Josipa J. Štrosmajer kao veliki prijatelji su se često posjećivali.U Ðakovu tj. u galeriji pri Ðakovačkoj katedrali postoji slika Hadži-Atifa Hadžiagić&#8230;..<br />
U jednoj jedeinoj sacuvanoj vakufnami iz Bosanskog Broda spominje se Sahdanagić Mustafa iz Bosanskog Broda, nastanjen u Donjoj Mahali, koji 22 muharema 1289/31 godine,, odnosno 31.03. 1872. godine vakufil &quot;Sibjan mekteb i medresu &quot; u Bosanskom Brodu.<br />
 Vakufnama je sačuvana i ovjerena od Hadži Ahmed-zade Mehmeda, zastupnika kadije. Zanimljivo je da je ista pisana osmansko-turskim jezikom i dimenzija je 77,5 X26,5cm.<br />
 Nasoj sugradjanki, gospođi Sidiki (Diki) Sokolović želimo dobro zdravlje i mnogo sretnih godina&#8230;..I na kraju dug zivot Behki Omerbašić udatoj Adžulović -stogodnjaškinja, koja trenutno živi u Slav. Brodu&#8230;. Samo da dodam da je nukleus Bosanskog Broda nastao poslije 1736 i koji se koliko toliko zadrzao do danasnjih dana. I ako je poeslije 1700 godine pa sve negdje do 1716 bio bio jedna od kapetanija na rubu osmanskog carstva. prvi kapetan je navodno poginuo na nekom od ratista sirom osmanske carevine, audova se navodno poslije povukla sa sinom u selo Sijekovac gdje su imali imanje&#8230;. Veliki odliv istih se desio u periodu dolaska austrougarske monarhije i nakon zvanicne okupacije 1910. godine, jedni odlaze dublje u Bosnu, a drugi odlaze u pravcu Turske&#8230;..Hvala Fafro za informacije i neka te dobro i sreca prati&#8230;.</p>
]]></content:encoded>
						</item>
						<item>
				<title>
				Autor: Donja Mahala Bosanski Brod				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-4485</link>
		<dc:creator><![CDATA[Donja Mahala Bosanski Brod]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 16 Dec 2014 10:07:00 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-4485</guid>
					<description><![CDATA[Sidika (Dika) Sokolović, gospođa rodom iz Bosanskog Broda, najstariji potomak Hadži-Age Šahdanagića, koja ima 94 godine i trenutnoi se nalazi u jednom domu u Sarajevu.. U domu je već pola godine, a svoje mjesto u njemu rezervirala prije 10 godina.
 Do rata u Bosni i Hercegovini živjela je u rodnom Bosanskom Brodu, potom je deset godina bila kod kćerke u Sarajevu, a deset godine kod druge kćerke u Danskoj. Ta kćerka bi trebala uskoro doći u Sarajevo i živjeti u istom centru.
 Riznica je bogatog životnog iskustva, mnogi su svjedoci istorije, tako da se svašta zanimljivo može čuti.
 Prezime Hadžiagić potiće od Hadži-Age Šahdanagića, potomci kasnije promijenili prezime u Hadžigić (Hadži Agića potomci). Tako da se njegovi potomci i dan danas vode registorvani u katastru i u državnim knjigama kao Šahdanagić-Hadžigić ili samo Hadžigić.
Han je krajem XVIII ili početkom XIX vijeka podigao Hadži-Ago Šahdanagić tzv. Hadžiagić je podigao najceći &#034;Han&#034;u Bosanskom Brodu, koji je na spratu imao desetak prostorija za konak od kojih su neke bile namijenjene za skupno spavanje na podu pokrivenom slamom i asurama.
 U hanu su postojale posebne sobe za jednog ili dva gosta s dubljim džepovima. U prizemlju su se nalazile konjušnice.
 Hadžiagića han u Bosanskom Brodu prvi je javni objekt u Bosni i Hercegovini koji je dobio petrolejsku rasvjetu. Bilo je to 1860 godine. Han je razoren u Drugom svjetskom ratu.
 Pored velike stambene zgrade Hadži-Atif Hadžiagić je napravio kuću koja se zvala ”duganja Hadžiagića” u kojoj je bilo deset stanova. Većinom su tu boravili radnici sa željeznice. U prizemlju su bili razni dućani.
 Stambena zgrada Hadži-Atifa Hadžiagić nalazila se iza zgrade duganje na zemljištu velikom oko otprilike 3000-4000 dumuma zemlje. Na zemljištu se nalazilo: voćnjak, tenisko igralište itd. A danas se na tom mjestu nalazi veliki park sa sprotskim centrom (Dom sportova) i raznim dućanima te dvije ulice oko zemljišta do pruge.
 Godine 1886 Bosanski Brod je bio potpuno poplavljen od Save, jer nije bilo današnjih nasipa. Hadžiagića dvorište je bilo na maloj uzvisini, gdje je bio smješten veliki žitni koš. Koliko je trajala poplava, Hadži-Atif Hadžiagić je naredio da se svaki dan kuha veliki kazan hrane i dosta hljeba. Tko god nije imao kod kuće zalihe, bez obzira kako se zvao, dobio je hranu. 
 Poslije poplave Hadži-Atif Hadžiagić dobio je od Ðakovačkog biskupa Josipa J. Štrosmajera zahvalnicu ispred katolićkog klera i rasnog konja. Od tada pa sve do smrti Hadži-Atif Hadžiagić i Josipa J. Štrosmajer kao veliki prijatelji su se često posjećivali.U Ðakovu tj. u galeriji pri Ðakovačkoj katedrali postoji slika Hadži-Atifa Hadžiagić.....
U jednoj jedeinoj sacuvanoj vakufnami iz Bosanskog Broda spominje se Sahdanagić Mustafa iz Bosanskog Broda, nastanjen u Donjoj Mahali, koji 22 muharema 1289/31 godine,, odnosno 31.03. 1872. godine vakufil &#034;Sibjan mekteb i medresu &#034; u Bosanskom Brodu. 
 Vakufnama je sačuvana i ovjerena od Hadži Ahmed-zade Mehmeda, zastupnika kadije. Zanimljivo je da je ista pisana osmansko-turskim jezikom i dimenzija je 77,5 X26,5cm.
 Nasoj sugradjanki, gospođi Sidiki (Diki) Sokolović želimo dobro zdravlje i mnogo sretnih godina.....]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Sidika (Dika) Sokolović, gospođa rodom iz Bosanskog Broda, najstariji potomak Hadži-Age Šahdanagića, koja ima 94 godine i trenutnoi se nalazi u jednom domu u Sarajevu.. U domu je već pola godine, a svoje mjesto u njemu rezervirala prije 10 godina.<br />
 Do rata u Bosni i Hercegovini živjela je u rodnom Bosanskom Brodu, potom je deset godina bila kod kćerke u Sarajevu, a deset godine kod druge kćerke u Danskoj. Ta kćerka bi trebala uskoro doći u Sarajevo i živjeti u istom centru.<br />
 Riznica je bogatog životnog iskustva, mnogi su svjedoci istorije, tako da se svašta zanimljivo može čuti.<br />
 Prezime Hadžiagić potiće od Hadži-Age Šahdanagića, potomci kasnije promijenili prezime u Hadžigić (Hadži Agića potomci). Tako da se njegovi potomci i dan danas vode registorvani u katastru i u državnim knjigama kao Šahdanagić-Hadžigić ili samo Hadžigić.<br />
Han je krajem XVIII ili početkom XIX vijeka podigao Hadži-Ago Šahdanagić tzv. Hadžiagić je podigao najceći &quot;Han&quot;u Bosanskom Brodu, koji je na spratu imao desetak prostorija za konak od kojih su neke bile namijenjene za skupno spavanje na podu pokrivenom slamom i asurama.<br />
 U hanu su postojale posebne sobe za jednog ili dva gosta s dubljim džepovima. U prizemlju su se nalazile konjušnice.<br />
 Hadžiagića han u Bosanskom Brodu prvi je javni objekt u Bosni i Hercegovini koji je dobio petrolejsku rasvjetu. Bilo je to 1860 godine. Han je razoren u Drugom svjetskom ratu.<br />
 Pored velike stambene zgrade Hadži-Atif Hadžiagić je napravio kuću koja se zvala ”duganja Hadžiagića” u kojoj je bilo deset stanova. Većinom su tu boravili radnici sa željeznice. U prizemlju su bili razni dućani.<br />
 Stambena zgrada Hadži-Atifa Hadžiagić nalazila se iza zgrade duganje na zemljištu velikom oko otprilike 3000-4000 dumuma zemlje. Na zemljištu se nalazilo: voćnjak, tenisko igralište itd. A danas se na tom mjestu nalazi veliki park sa sprotskim centrom (Dom sportova) i raznim dućanima te dvije ulice oko zemljišta do pruge.<br />
 Godine 1886 Bosanski Brod je bio potpuno poplavljen od Save, jer nije bilo današnjih nasipa. Hadžiagića dvorište je bilo na maloj uzvisini, gdje je bio smješten veliki žitni koš. Koliko je trajala poplava, Hadži-Atif Hadžiagić je naredio da se svaki dan kuha veliki kazan hrane i dosta hljeba. Tko god nije imao kod kuće zalihe, bez obzira kako se zvao, dobio je hranu.<br />
 Poslije poplave Hadži-Atif Hadžiagić dobio je od Ðakovačkog biskupa Josipa J. Štrosmajera zahvalnicu ispred katolićkog klera i rasnog konja. Od tada pa sve do smrti Hadži-Atif Hadžiagić i Josipa J. Štrosmajer kao veliki prijatelji su se često posjećivali.U Ðakovu tj. u galeriji pri Ðakovačkoj katedrali postoji slika Hadži-Atifa Hadžiagić&#8230;..<br />
U jednoj jedeinoj sacuvanoj vakufnami iz Bosanskog Broda spominje se Sahdanagić Mustafa iz Bosanskog Broda, nastanjen u Donjoj Mahali, koji 22 muharema 1289/31 godine,, odnosno 31.03. 1872. godine vakufil &quot;Sibjan mekteb i medresu &quot; u Bosanskom Brodu.<br />
 Vakufnama je sačuvana i ovjerena od Hadži Ahmed-zade Mehmeda, zastupnika kadije. Zanimljivo je da je ista pisana osmansko-turskim jezikom i dimenzija je 77,5 X26,5cm.<br />
 Nasoj sugradjanki, gospođi Sidiki (Diki) Sokolović želimo dobro zdravlje i mnogo sretnih godina&#8230;..</p>
]]></content:encoded>
						</item>
						<item>
				<title>
				Autor: Fahrudin Omerbasic				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-4472</link>
		<dc:creator><![CDATA[Fahrudin Omerbasic]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Nov 2014 22:23:04 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-4472</guid>
					<description><![CDATA[Iz djetinstva se sječam tri porodice SOKOLOVIĆA u Brodu i to gore pomenute Sokoloviće od tri generacije/djeda,sina i unuku/Nažalost imena sam zaboraio iako sam kao djete imao preko mog oca bliske kontakte,Imali su kuću treča po redu od nekad starog srušenog brodskog hotela u kojoj je bio bife-gostionica.Inače prva kuća do hotela je bila porodice Najsidner,druga od porodice Orljak-oca od rah.Orljak Hajde.Unuka pomenutog Sokolovića je kao djevojčica svirala na harmonici,što je u to vrijeme govorilo o statusu i ugledu navedene porodice.             U pomenutom tekstu se spominje porodica Hadžialagić,Mislim da je greška u pisanju jer se radi o porodici HADŽIAGIĆ.Druga por. Sokolović domačin krojač-šnajder Franjo-živio u mahali sa dvije kćerke i suprugom koji su preselil u Slav.Brod,Inaće treća porodica Sokolovića je od geometra Omera,Supruga iz porodice Hadžiagića ili Hadžialić.                                                        Rodica udata Memić postavlja pitanje za porodicu Omerbašića.Po starosjediteljima Broda vodi se od prve polovice 19 vjeka to jest od vremena kada je u Brodu bilo 200-njak kuća.Inače do kraja19-tog vjeka uglavnom zemljoradničke porodice.Trenutno najstarija po rođenju Omerbašićka je Behka udata Adžulović -stogodnjaškinja,a živi sa kćerkom u Slav, Brodu.]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Iz djetinstva se sječam tri porodice SOKOLOVIĆA u Brodu i to gore pomenute Sokoloviće od tri generacije/djeda,sina i unuku/Nažalost imena sam zaboraio iako sam kao djete imao preko mog oca bliske kontakte,Imali su kuću treča po redu od nekad starog srušenog brodskog hotela u kojoj je bio bife-gostionica.Inače prva kuća do hotela je bila porodice Najsidner,druga od porodice Orljak-oca od rah.Orljak Hajde.Unuka pomenutog Sokolovića je kao djevojčica svirala na harmonici,što je u to vrijeme govorilo o statusu i ugledu navedene porodice.             U pomenutom tekstu se spominje porodica Hadžialagić,Mislim da je greška u pisanju jer se radi o porodici HADŽIAGIĆ.Druga por. Sokolović domačin krojač-šnajder Franjo-živio u mahali sa dvije kćerke i suprugom koji su preselil u Slav.Brod,Inaće treća porodica Sokolovića je od geometra Omera,Supruga iz porodice Hadžiagića ili Hadžialić.                                                        Rodica udata Memić postavlja pitanje za porodicu Omerbašića.Po starosjediteljima Broda vodi se od prve polovice 19 vjeka to jest od vremena kada je u Brodu bilo 200-njak kuća.Inače do kraja19-tog vjeka uglavnom zemljoradničke porodice.Trenutno najstarija po rođenju Omerbašićka je Behka udata Adžulović -stogodnjaškinja,a živi sa kćerkom u Slav, Brodu.</p>
]]></content:encoded>
						</item>
						<item>
				<title>
				Autor: Emin Purić				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-4233</link>
		<dc:creator><![CDATA[Emin Purić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 28 Jan 2014 18:56:42 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-4233</guid>
					<description><![CDATA[Ma znao sam ja da si ti visokog roda, inace ne bi bio tako pametan]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Ma znao sam ja da si ti visokog roda, inace ne bi bio tako pametan</p>
]]></content:encoded>
						</item>
						<item>
				<title>
				Autor: Sabrija Prohić				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-4230</link>
		<dc:creator><![CDATA[Sabrija Prohić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Jan 2014 21:06:27 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-4230</guid>
					<description><![CDATA[Mehmed hafiz Hodžić je moj pradjed! Drago mi je kada ga nađem na portalu Bosanskog Broda]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>Mehmed hafiz Hodžić je moj pradjed! Drago mi je kada ga nađem na portalu Bosanskog Broda</p>
]]></content:encoded>
						</item>
						<item>
				<title>
				Autor: Selvera Memic				</title>
				<link>https://Narodni.NET/bosanski-brod-kroz-povijest-najstarije-porodice-bosanskog-broda/#comment-2082</link>
		<dc:creator><![CDATA[Selvera Memic]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 19 Jan 2013 23:00:12 +0000</pubDate>
		<guid isPermaLink="false">http://narodni.net/?p=64#comment-2082</guid>
					<description><![CDATA[pa gdje su omerbasici]]></description>
		<content:encoded><![CDATA[<p>pa gdje su omerbasici</p>
]]></content:encoded>
						</item>
			</channel>
</rss>
