The post Jeste čuli za kokošiji Badnjak? Zanimljiv blagdanski običaj za kokošiji Badnjak. appeared first on Narodni.NET.

U nas je duboko ukorijenjena proslava Prvog svibnja, praznika rada, koji zapravo ima simboličko značenje u obrani radništva, no manje je poznata i crkvena proslava spomendana Josipa Radnika, čiji je dan u kalendar crkvene i liturgijske godine papa uveo 1955. godine. No, u povijesti je često crkva radnike i sve ljude skromnih životinih uvjeta pozivala na Josipa radnika kao uzora. Uvodeći ovaj blagdan Papa Pio XII. želio je potaknuti radnike na ‘tiho i vjerno posvećivanje svagdanjega rada’.

Uz prvi svibnja u petrinjskom je kraju zabilježen običaj koji je danas posve iščezao. Tada bi naime, mladići ubirali stručkove proljetnog cvijeća, a najčešće jorgovane, tulipane i slično te njime kitili plotove i prozore kuća u kojima je djevojka koja im se sviđa. Ovo je, dakako, imponiralo i djevojkama te su se nakon prvog svibnja obično rasplamsavale ljubavne iskre, odnosno mladić i djevojka išli bi u šetnju uz pratnju roditelja, zajedno bi išli na razna proštenja te sudjelovali u poslovima na njivi.

Uz ovaj običaj vezano je i to da su se smjeli djevojkama udvarati samo momci iz istog dijela grada. Događalo se i to da su neki hrabriji momci iz drugog dijela grada dolazili djevojci, predmetu svog obožavanja u dio grada u kojem oni ne žive te joj okitili ogradu i prozore. Međutim, često su bili uhvaćeni te izvrgnuti sramoti, odnosno na leđa su im natovarene poljoprivredne alatke i praćeni su do svojih kuća uz ismijavanje i ruganje.

U Petrinji se na dan Prvi svibnja u prošlosti pjevalo ovako:

Danas je Prvi maj,
mi molimo malo fraj,
da idemo u šumicu cvijeća brati
našoj učiteljici darovati.

Hrastovica je zasigurno jedno od najpoznatijih sela u petrinjskoj okolici. I ondje se u prošlosti veselo i razigrano obilježavao Prvi svibnja, a svi običaju danas su ondje sasvim zamrli. Naime, dan uoči Prvog svibnja mladići iz sela bi se susreli i raspravljali o tome na kojem će mjestu paliti krijes. Moralo je to biti dobro mjesto, mjesto s kojeg se vidi cijela Hrastovica. Momci su se okupljali kraj poznatog izvora Bartolovca, s kojeg mnogi seljani, ali i Petrinjci i dan danas dolaze uzeti vode na piće. Kada padne noć, momci bi odlazili u obližnju šumu i ondje uzimali grane s drveća, mlade grane graba i bukve. S tim bi granama okitili izvor Bartolovac, u znak života. Kako su kitili, tako su i pjevali razne pjesme.

Od suhog granja bi, pak složili drva za krijes te oko ponoći, ususret Prvom svibnju i zapalili krijes. Uz ovo se guštala dobra rakija i vino. Kada krijes dogori, momci odlaze po selu krasti cvijeće, najčešće jorgovane i tulipane. Ovim bi cvijećem darovali i kitili djevojke koje im se sviđaju. Ukoliko bi djevojka odbila cvijeće, momak bi joj, ljutit i povrijeđen, donosio – kukuruzovinu ili koprivu.

Također, budući se pravila buka i skika, momci i djevojke uvijek bi se nekome zamjerili i zato dobili ‘jezikovu juhu’, međutim nisu ostali dužni – tada bi potajice do izvora Bartolovca odnijeli plug ili kakvu drugu alatku pa neka ih gazda ujutro, kada se probudi, traži.

Nažalost, mnogo od ovih zanimljivih i lijepih običaja prepušteno je tek sjećanju koje stare bake, a prosječnom puku mnogo su jasniji u sjećanju sljedeći stihovi pjevani Prvog svibnja:

Podignimo u vis čela,
mi heroji rada svog.
Naša zemlja bit će sretna,
da nam živi, živi rad!

The post Prvi svibnja – blagdan Josipa radnika ili Praznik rada appeared first on Narodni.NET.

što se tiče samoga Badnjeg dana, njegovo je značenje u tom da se posti, sijeku badnjaci, čisti kuća i priprema jelo, ali pravoga blagdanskoga veselja nema dok se ne spusti sumrak i dok se badnjaci ne počnu unositi u kuću.

Nekadašnja priprema kuće i okućnice za Badnjak

Kakva je god kuća, malena i čađava, običaj je da se na Badnji dan temeljito očisti i uredi. Taj posao obično obično obave djevojke i mlade nevjeste, jer se one moraju i najviše sramiti ako u kući i pred kućom nije potpuno čistoća i red. Tako se najprije čisti stojna kuća od čađe, luga i prašine. Iznese se lug iz kuta i dobro omete šopa, očisti se lisa od čađe i kuća se dobro izmete i uredi. Isto tako ostružu se i očiste stvari u kući: drveni stoci, sinija, hambar, naćve i čanjci, bronzini i kotluše, kašike i bukare. Sve se to opere u vrućoj vodi i lugu i tako čisto postavi na svoje mjesto. Također se očiste i operu vrata kuće, pendžeri i zidovi se obijele, a omete se avlija (dvor) i obor ispred kuće, tako da u blagdanske dane izgleda čista kuća i njezin okoliš.

U nekim selima još je običaj da se kuće i torovi okite.

The post Badnjak, stari zaboravljeni običaji i poslovi za Badnjak appeared first on Narodni.NET.

U raznim običajima, primjerice posvećenju vode u crkvi, kao i njezinoj uporabi toga dana, odnosno tijekom cijele godine. No za taj dan vezuju se i dramske igre našeg puka- negdje je  uvijek je bolje uščuvana arhaičnost običaja, dok se ona drugdje gubi, pada u zaborav i s time nestaje.

Radi postizanja zdravlja toga dana u jutarnjim satima vrši se obredno umivanje: stane se na sjekiru, a u vodu stavi se crvena jabuka, kovanica, šipak. Taj običaj pomalo nestaje (ili je već nestao?).

Budući daje riječ o blagdanu, razumije se samo po sebi daje ženama i djevojkama bilo zabranjeno presti.

Hrvati tog dana svetom vodom blagoslove svoju kuću, gospodarske objekte, njive, bunar, vinograd itd., radi zaštite svoje obitelji, ali i stoke od bolest, kuge ili da ne uđe nečista sila i da se ona odagna. Naime, u puku se smatralo: Bježi, ko vrag od svete vode!

Na Tri kralja odražava se i strogi post, Što znači da taj dan ima posmrtni karakter.

Valja još reći da djeca, napunivši sedmu godinu, poste cio dan, sve do pojave prve zvijezde na nebu, kako bi lanac vezan za aždaju ponovno ojačao.

Bogojavljenje, Sveta tri kralja ujedno je i blagdan Vodokršća koji ima stari crkveni naziv naziva Epiphania. To je zapravo dan Sveta tri kralja -Gašpara, Melkiora i Baltazara, a istodobno i dan Bogojavljenja. Blagdan što se slavi 6. siječnja u Katoličkoj je crkvi danas ponajprije posvećen spomenu na poklonstvo mudraca s istoka djetetu Isusu, tj. objavljenju Sina Božjega poganima koje su ta tri mudraca ili tri kralja predstavljali.

Hrvati blagdan nazivaju na Tri kralja.

Na današnji se dan Crkva sjeća događaja opisanog u Evanđeljima, kada dolaze trojica maga, trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom kralju. Došli su izdaleka i tražili Krista. U bogojavljenskoj evanđeoskoj poruci glavna je stvarnost novorođeni kralj Isus Krist, na čijem se vanjskom obličju ne vide nikakvi tragovi kraljevskog dostojanstva. On stanuje u jednoj seoskoj kolibici među siromašnim ljudima. On je kralj koji ne daje svečanih primanja, on je skriven, stavljen u stranu. A ipak je njegovo rođenje navijestila zvijezda te dovela mudrace s Istoka s darovima, da mu se poklone. I oni su tu, ne radi sebe, nego da svrate pozornost na novorođenog Kralja, kojega i oni naviještaju.
Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena: Gašpar, Melhior i Baltazar. Oko njih se stvorila dražesna legenda prema kojoj ih je pokrstio sv. Toma, apostol. Valjda zato što je on od apostola prodro najdalje na istok, čak do Indije. Poslije smrti triju kraljeva njihove bi relikvije bile odnesene u Carigrad, a odande u Milano, odakle budu prenesena u Koeln. Nad tim je relikvijama, što se čuvaju u prekrasnoj škrinji, podignut na njemačkom tlu najveličanstvenija katedrala koja je još i danas najveći ures grada Koelna, u kojem se veoma razvilo njihovo štovanje. Ti sveti magi ili kraljevi bili su predstavnici poganskoga svijeta koji se dođoše pokloniti Isusu i na taj način naznačiti da je on Spasitelj za sve ljude.

Tradicionalni narodni običaji za blagdan Sveta Tri Kralja

The post Tradicionalni narodni običaji za blagdan Sveta Tri Kralja appeared first on Narodni.NET.

To dete otrgne vragu lanca! A onu kuću, u kojoj se posti, obiđe zlo i vražja sila. To dete je premorilo ga (vraga), i nije kepeš dojt u nu kuću.

Govorilo se: pred Tri kralja su postila naša deca. I onda naši su stari kazali da zato postiju jel onda haždaji naraste lanac. Haždaja (zvijer) je svezana da deca ne poste, onda bi ona potrgala lanca i bi celog sveta progutala.

Dijete je postilo sve do pojave prve zvijezde na nebu, a poslije je moglojesti. Tom je prigodom djetetu darovana jabuka, jaje, a poslije i novac.

Negdje još blagdan Sveta Tri Kralja nazivaju Tri ferale. Taj danje post za svakoga.

I životinje su postile, a pod stoku nije se stavljala slama.

Božićna slama na kojoj se spavalo, na Tri kralja, iznosi se van. Slamu koja je bila na stolu domaćice stavljaju pod kokoši da bolje nesu jaja. Iz slame se pravi pojas kojim se vežu snopovi da bi bolje rodilo polje, a sjemenje s božičnog stola čuva se i na pretuletije (proljeće) se pomiješa s ostalim sjemenjem, najčešće zobi, da ono bolje urodi.

Običaji i tradicija na Sveta Tri Kralja

The post Običaji i tradicija na blagdan Sveta Tri kralja appeared first on Narodni.NET.

Ako znate koju staru molitvicu možete nam je poslati na mail: Urednik@Narodni.NET ili jednostavno napisati u komentaru ispod.

Hvala vam puno što čuvate našu tradiciju i narodnu baštinu!

Isuse moj, Tebi živim

Prisveta Majko,

Otkupitelja moga,

Vimi moj anđele čuvaru,

I svi sveti,

I svetice božje,

Preporučujem se i za onu noć.

O, ljubazni odvitništvu,

Moj Gospodine Isuse,

U ljubav prisvetog srca

Tvoga Poručujem sve žive i mrtve pravime.

Isuse moj, Tebi živim,

Isuse moj, Tebi umirem.

Isuse moj,

Živ i mrtav,

Tvoj nek budem. Amen.

Stara Hrvatska narodna molitva Isuse moj, Tebi živim

The post Stara Hrvatska narodna molitva Isuse moj, Tebi živim appeared first on Narodni.NET.

Silvestar nije nazočio saboru zbog toga što je bio u poodmakloj dobi. Ipak, u tom je razdoblju Sveti grad uživao mnoge povlastice zahvaljujući Konstantinovom pokroviteljstvu. Silvestar je nadgledao osnivanje prve bazilike sv. Petra te Konstantinove bazilike koja je poslije postala papinska palača, a danas je papinska katedrala sv. Ivana Lateranskog, druga najvažnija bazilika u Rimu.

Uz Silvestra su vezana dva mita:

prvi je da mu je Konstantin dao primat nad svim drugim patrijarsima, iako se poslije dokazalo daje dokument Konstantinova darovnica krivotvoren;

drugi daje sam Silvestar krstio Konstantina koji je zapravo kršten tek na samrti, tri godine nakon Silvestrove smrti. To krštenje postalo je popularna tema u umjetnosti.

The post Silvestar prvi (I.) 31. prosinca appeared first on Narodni.NET.

Obiteljski život se temeljio na starim narodnim običajima koji su se smatrali posvećenim, na etici narodne pjesme i na dubokoj vjeri da je Dobro jače od Zla, da ničija sila nije do vijeka, te da će se zakopana misao i sloboda jednom konačno izvojevati. Obiteljski odnosi bili su tako uređeni da su svi članovi kućne zajednice morali bezuvjetno slušati svoga domaćina, a mlađi su opet morali slušati starije. Svi su radili za obiteljsku zajednicu, a nitko osobno za sebe.

Djeca u obitelji i odgajanje djece u skladu s običajima i tradicijom

Djeca su u kući predstavljala pravo bogatsvo, jer ih je bilo mnogo. Odgajana su u obiteljskom ozračju i u prirodi. Roditelji djeci nisu nikada potpuno otkrivali svoju ljubav, niti su bih osjetljivi u ispunjavanju dječijih želja. Naravno, nisu se služili nikakvim odgojnim metodama, ali su bili nepopustljivi prema djeci. Strogi i pravedni. Dok bi djeca narasla da mogu samostalno izlaziti u prirodu i čuvati stoku, nisu više bili na očima roditelja. Tako su se gotovo slobodno razvijali u prirodi i u njoj nalazili svoje igre i zadovoljstva. A radili su i lakše poslove i pomagali roditeljima, pa su tako na vrijeme sticali radne navike i bili od koristi. Dok bi bili u kući, slušali su svu čeljad i vladali se kao da ih nema. Obično su sjedili na sobi pokraj lugava kuta gdje nikom ne bi smetali. Slušali su dobro što stariji govore, a nisu se smjeli uplićati u razgovor, samo su čekali da im se nešto zapovjedi. Djeca su u ocu i majci gledali najveći autoritet. Majke su imale običaj da straše djecu, kako ne smiju ništa govoriti ružno i sramotno, »jer će doći pratar i odrezat im jezik.« U kući se često ponavljala ona ‘božja zapovijed koja glasi »Poštuj oca i majku, da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji!« A majke bi rano ucjepile u dušu svoje djece vjersko poimanje života, da dobro mogu (razlikovati Dobro i Zlo, što se nikada kasnije nije dalo izbrisati iz njihove svijesti. Tako je obiteljski odgoj bio presudan za svu djecu i za njihov cijeli život.

Lijepo je rekao pjesnik:

»Koju žicu dijete ume na se, ta ga prati i pod sjede vlasi!«

The post Obitelj i tradicionalni obiteljski odgoj appeared first on Narodni.NET.

Opće je poznato da se  tog dana posti da nas ne bole zubi.

9. veljače Sveta Apolonija blagdan i narodni običaji

The post 9. veljače Sveta Apolonija blagdan i narodni običaji appeared first on Narodni.NET.

Svaki član obitelji stao je na sjekiru i pošukao svoje lice mokrom jabukom. Prema vjerovanju, na sjekiru su stali zato “da budu jaki kao željezo”, u vodi su se umivali “da budu svježi kao voda”, a jabukom su pošukali lice “da budu crveni i zdravi kao jabuka”.

Obrisati se nije smjelo, nego stajali su pored peći, neka se samo od sebe osuši i molili su se Trima kraljevima. Kućni starješina rasjekao je jabuku na toliko dijelova koliko je članova bilo u obitelji te su kriške zajedno pojeli. Novac umetnut u jabuku uvijek je odnesen u crkvu da obitelji ne nedostaje novaca.

Jabuka s kovanicama za umivanje na Sveta Tri Kralja

The post Tradicionalni običaj umivanja na blagdan Sveta Tri Kralja appeared first on Narodni.NET.