Nakon što su u organizaciji Poslovnog dnevnika i PBZ- carda kao glavnog sponzora, članovi naših stručnih žirija, kroz dvije godine svoga rada, uspjeli posjetiti 42 najbolja restorana i na koncu izabrati pobjednike Gastrofeja 2012. i 2013., kreće novo gastronomsko nadmetanje,Gastrofej 2014. (predstavljanje restorana, glasanje, kao i odabir najboljeg restorana moći ćete pratiti u ovom specijalu).

Što ovogodišnje takmičenje čini posebnim je činjenica da krećemo u potragu za najboljim hrvatskim seoskim domaćinstvom – ugostiteljskim i ruralnim ambijentom koji zadovoljava sve odrednice poslovnog i gastronomskog utočišta. Od mogućnosti održavanja svakodnevnih, ali i višednevnih okupljanja poslovnih ljudi, organiziranih team buildinga, do opuštajuće rekreativne atmosfere i naravno izvorne domaće gastronomske i enološke ponude, koja oplemenjuje ozbiljne poslovne domjenke i projekte.

Natječaj se organizira u svrhu promocije seoskih gospodarstava u Hrvatskoj, te će se kroz tromjesečnu intenzivnu kampanju na svim platformama Poslovnog dnevnika, 24sata i Večernjeg lista (web, print, 24sata TV) upoznati javnost sa pozicijom i gastro ponudom seoskih gospodarstva u Hrvatskoj.

Kako se prijaviti za sudjelovanje?

Seoska gospodarstva se prijavljuju na natječaj kroz niže objavljeni formular gdje moraju ispuniti obrazac. Sljedeći uvjeti moraju biti zadovoljeni: gastro ponuda,dodatni sadržaji, kvaliteta usluge i kategorizacija, glasovi čitatelja, prihvatno mjesto PBZ carda ( American express).

Prijave seoskih gospodarstava traju u periodu od 31.03. do 01.09.2014.

Sudionici kod prijave moraju ispuniti sva polja u obrascu kako bi mogli sudjelovati u natječaju. Sudionici moraju navesti i kontakt podatke: ime i prezime, naziv seoskog gospodarstva,  a svi navedeni podaci moraju biti točni i sva polja ispunjena. Sudionici prihvaćaju da se njihovi podaci koriste od strane organizatora, partnera i sponzora projekta.

Link za prijavu

via: Poslovni dnevnik

The post Poslovni.hr bira najbolje seosko domaćinstvo – Gastrofej 2014 appeared first on Narodni.NET.

Sve to kreće samo s marmeladom,

ono što mene muči:

Hrvatska ima trenutno samo 12 proizvoda pod zaštitom.

Od čega su četiri registrirana s oznakom izvornosti i osam ih je registrirano s oznakom zemljopisnog podrijetla. S oznakom izvornosti imate istarski pršut, varaždinsko zelje, ogulinski kiseli kupus te ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, dok s oznakom zemljopisnog podrijetla imamo virovitičku papriku, baranjski kulen, dalmatinski pršut, drniški pršut, krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana i Poljički soparnik.

U proceduri za zaštitu su višnja maraska i neretvanska mandarina.

A što je sa stotinama drugih autohtonih stoljetnih Hrvatskih proizvoda, slastica i sl…

Nimalo bolje nije ni s sadnjom vinove loze ili vinovih trsova, jer europa ih ima dovoljno i dobili smo zabranu sadnje dvije godine, a baš se pitam kada se odobri nova kvota tko će u EU dobiti dozvolu za sadnju novih vinograda?

Još jedna zabrana iz EU a tiče se sjetve i domaćih proizvoda je : Zabrana sadnje vlastitih sadnica

The post Tradicionalno Hrvatsko, jel džem ili marmelada – što još gubimo u EU – appeared first on Narodni.NET.

Da je riječ o pravom tradicionalnom Dalmatinskom specijalitetu to svi već dobro znamo ali uz pothvat kninskog Veleučilišta “Marko Marulić”, koje je, uz Zadarsku, Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju, pokretač projekta zaštite dalmatinske janjetine, našeg autothonog proizvoda – još od vremena Ilira i starih Dalmata – koji bi trebao nositi oznaku izvornog proizvoda. Specifikacija će uskoro biti upućena Ministarstvu poljoprivrede, a odatle Komisiji za poljoprivredu u Bruxellesu koja odobrava oznaku izvornosti.

Dalmatinska janjetina s ražnja

Voditeljica projektnog tima dr. Marina Krvavica, predavačica i prodekanica na Veleučilištu, pojašnjava kako će farmeri za dobivanje oznake izvornosti ipak trebati udovoljiti kriterijima, a zaštita se u prvom redu odnosi na autohtonu sortu ovce – pramenku.

Dobivanje oznake izvorna Hrvatska kvaliteta za janjetinu

– Kako bi se zaslužilo ovu oznaku, potrebno je specificirati proizvod, definirati zemljopisno područje, dokazati podrijetlo, povezanost proizvoda i područja, navesti pojedinosti o kakvoći i karakteristikama…

Tako se pod “dalmatinskom janjetinom” navodi meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovaca, dalmatinske pramenke, zaklane u dobi od 70 do 130 dana i tjelesnoj masi od 15 do 28 kilograma ojanjene i uzgojene u tradicionalnom ekstenzivnom sustavu, te zaklane u certificiranom objektu, isključivo u definiranom zemljopisnom području – navodi dr. Krvavica, dodavši kako dalmatinska pramenka mora odgovarati fenotipskim odlikama. Što bi značilo; sitne i skladne tjelesne građe, snažne konstitucije, otporna, prilagodljiva, snalažljiva i spretna na kršu, te izrazito skromnih zahtjeva…

Lička pramenka

Opis kriterija za janjetinu

– Nije to sve! Prema opisu, glava mora biti mala i šiljasta, ravnog profila, kod ovnova nešto veća, grublja i blago ispupčena. Trup treba biti znatno duži od visine grebena, za oko 12 posto, greben vidno izražen, a leđna linija većine grla ravna. Propisan je i način uzgoja ovaca i janjadi: na oskudnim dalmatinskim pašnjacima s velikim brojem biljnih vrsta, negdje oko tri i pol tisuće, od kojih su brojne vrste slabe prehrambene vrijednosti, ali bogate aromatskim i antioksidativnim spojevima.

Oskudni Dalmatinski pašnjaci

Onda moraju biti polugladne?

– Ne, ne, riječ je o tome da, zbog oskudnih pašnjaka, ovce s janjcima dnevno prelaze znatne udaljenosti, što dodatno utječe na kvalitetu janjećeg mesa, a posebno na boju, koja je nešto tamnija od drugih vrsta janjetine, ali i dalje poželjne svjetloružičaste do ružičaste boje. Rezultat ovakvog uzgoja je specifična, blaga, ugodna aroma i okus koji su već godinama kod konzumenata izuzetno cijenjeni – objašnjava voditeljica projekta, dodavši kako će uzgajivači koji žele oznaku izvornosti voditi “farmsku knjigu” s evidencijom uzgoja pramenke, a u cijelom procesu pratit će se sve faze, od janjenja do stavljanja na tržište.

Zemljopisno područje vrlo je bitno, a uključuje otprilike cijelu Dalmaciju – zagorski dio i sve otoke – od granice Zadarske i Ličko-senjske županije do najjužnijih granica Dubrovačko-neretvanske županije. Unutar tih, mediteranskih okvira, treba se odvijati ispaša, uzgoj i klanje, a sijeno može biti još iz Like, Gorskog kotara i Istre.

Znanstvenici su priložili i povijest proizvodnje dalmatinske janjetine na tom području, pa se može doznati kako se pramenka kao najrasprostranjenija hrvatska izvorna pasmina ovaca stoljećima uzgaja na obroncima Velebita, Dinare, Svilaje, Kamešnice, Mosora i Biokova, te u cijeloj Dalmatinskoj zagori, Ravnim kotarima, Cetinskoj krajini i na otocima.

Razvoj ovčarstva u Dalmaciji

– Prvi pisani podaci o stočarstvu u Dalmaciji datiraju iz 1781. godine kada je uzgajano oko milijun koza i ovaca, dok je 1808. bilo oko 1,1 milijun ovaca i oko 749 tisuća koza. Brojka od oko milijun ovaca i koza zadržala se sve do iza Drugog svjetskog rata, kad je vlast sustavno utjecala na smanjenje stočnog fonda, opravdavajući to štetom na pošumljenim područjima.

Nekadašnji pastirski život u Dalmaciji

No, postoje brojni dokazi da je dalmatinsko stanovništvo od davnina živjelo uglavnom od uzgoja stoke, prije svega koza i ovaca. Uzgoj ovaca zapravo je u uskoj vezi s nastankom imena Dalmacije, prvi narod koji je na području današnje Dalmacije živio u utvrđenim naseljima, gradinama, bili su Iliri, odnosno ilirsko pleme Dalmati, a ilirska riječ za ovcu je dalma ili delma – iznosi dr. Krvavica, napominjući kako je još venecijanski putopisac Alberto Fortis 1774. godine opisao tradicionalni način pripreme škopaca i janjadi na ražnju.

Gdje ovčari i vlasnici restorana mogu dobiti više informacija?

– Dakako da oznaka izvornosti potiče niz procesa koji omogućavaju kvalitetniju uslugu, ali i iznimnu promociju ovčarstva i ugostiteljstva. Na našem Veleučilištu može se dobiti specifikacija proizvodnje, a objasnit ćemo i na koji način se postiže oznaka izvornosti.

The post Janjetina s ražnja izvorna Dalmatinska delikatesa appeared first on Narodni.NET.