Ako nešto hoćemo da kažemo o vilama i višticama, trebamo to različito što su to različita dva pojma. Recimo vile, kao vile, one nisu zaslužne za svoj grijeh, odnosno za svoju nevidljivost, što ih ljudi ne mogu vidit. Jedino kome se one oće ukazati, đe one imaju svoj izbor za to, od strane ljudi. A kako su one postale, one su postale na jedan poseban način. Kad je na primjer Bog od Adama i od Eve tražio da prikažu svoju djecu Bogu, onda je Eva svoje najljepše i najfinije šćeri tražio da prikažu svoju djecu Bogu, onda je Eva svoje najljepše i najfinije šćeri sakrila od Boga, da ih Bogu ne prikaže. A Bog ko Bog svemoguć, bio i znao za sve i zato je on te njezine šćeri odredio da budu vile, da ih nitko vidjet ne more i da su one posebne. One su postojale od tada i one postoje vječito do dana današnjega, a postojat će i do strašnoga suda. Tako se mislim uči u vjeri našoj rimokatoličkoj. Tako znanje imamo o njima. A one su nevidljive zato što one imaju toju moć da se mogu ukazati kome oće i kako oće. Ukazuju se one pretežno ljudima. One ljude i prisvajaju. To postoji. Ja sam čuo od stari priča da vila nikad ne more rodit muško, one samo žensko rađaju. I tako postoji taj njiov život i njiova veza. U današnje vrijeme sasvim su drukčiji pojmovi. Ovdje je geneza vila biblijski motivirana.

Bilo da su “Evine šćeri” ili “pogansko vjerovanje”, svi se u konačnici slažu s tim da su vile te koje pomažu ljudima, da su općenito nešto dobro i lijepo. Takve su i gotovo sve predaje o njima koje sam prikupila. Najčešća su, ipak, dva motiva: pletenje konjske grive i igranje (plesanje) noćnoga kola.

Imotske vile i narodna predaja

The post Značenja narodnih mitskih predaja appeared first on Narodni.NET.

zaboravljene dalmatinske riječi i značenja

babarin – podbradnik (stavlja se djeci prilikom hranjenja)

babun – nešto malo okruglo

bacilat – mariti, voditi brigu

bad – nema ništa

badanj, badan – veća drvena posuda u konobi badat – bosti, ali i zadirkivati badnut – ubosti

bafa – zalizak spušten niz lice pokraj uha bagaj – prtljaga

bagulina – drveni štap sa srebrnom okruglom glavom

bahat – zvuk teškog hoda

bahnut – snažno udariti nogom (u plesu)

bahorlca – nadri liječnica

bahorit – njegovati, pružati nestručnu pomoć

baja – drvena posuda za soljenje mesa

bajbuk – zatvor

bajegat – nerazumljivo govoriti (kod male djece)

bajonet – nož za pušku

bajul – velika drvena okovana škrinja za robu s ovalnim poklopcem

baketa – potporna šipka u kišobranu

bakolit – pokušati nešto izmamiti ili postići

bakva – vrsta kukca

bala – oblik pakovanja (skupljena trava ili zamotana roba na metre); topovska ili puščana kugla

balahat – rasipati, trošiti bez potrebe

balancin – naprava koja je služila za održavanje ravnoteže tovara prilikom oranja

balancana – patlidžan (povrtna biljka s mesnatim plodom ljubičaste boje)

balarin, balarina – plesač i plesačica (vidi Vrime od mundih)

balat – plesati

balatur – povišeno mjesto u crkvi sa kojeg je svećenik držao propovijed; balkon

balavurdija – nestašna djeca

baldakin – konstrukcija na 4 ručke ispod koje se nalazi Sveto Trojstvo. Nose ga crkovnjaci u posebnim prigodama

balina – sačma za pušku

balit – sliniti, ali i besmisleno govoriti

balordit – prevariti se

bambalekat – ljuljati se

banda – strana

bandira – zastava

bandurica – ići negdje van kuće (najčešće u baštinu); (iša je na banduricu – npr. u škuribandu)

banit se – iskazivati se, praviti se važan

bankanota – papirnati novac

bankina – potporno drvo krova koje leži na zidu

banjat – kupati se

baraban – velika klepetaljka, drveni sanduk kojom se barabana za Veli petak

barabanat – svirati baraban

baracin – pokvarenjak

barahat – praviti buku

The post Zaboravljene Dalmatinske riječi i njihova značenja appeared first on Narodni.NET.

Ako znate koju staru molitvicu možete nam je poslati na mail: Urednik@Narodni.NET ili jednostavno napisati u komentaru ispod.

Hvala vam puno što čuvate našu tradiciju i narodnu baštinu!

Isuse moj, Tebi živim

Prisveta Majko,

Otkupitelja moga,

Vimi moj anđele čuvaru,

I svi sveti,

I svetice božje,

Preporučujem se i za onu noć.

O, ljubazni odvitništvu,

Moj Gospodine Isuse,

U ljubav prisvetog srca

Tvoga Poručujem sve žive i mrtve pravime.

Isuse moj, Tebi živim,

Isuse moj, Tebi umirem.

Isuse moj,

Živ i mrtav,

Tvoj nek budem. Amen.

Stara Hrvatska narodna molitva Isuse moj, Tebi živim

The post Stara Hrvatska narodna molitva Isuse moj, Tebi živim appeared first on Narodni.NET.

Knjige po ovim cjenama vam omogućuju Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti RH i portal Narodni.NET.

Za narudžbu i informacije se javite:

Uredniku Narodni.NET portala : urednik@narodni.net ili na broj: 095/333 21 77

Prva knjiga „Mudrost hrvatskoga naroda“ je zbir narodnih hrvatskih poslovica koje se protežu na osamsto pedeset stranica. Sakupljane generacijama objedinjene unutar jednih korica pružaju nevjerojatnu količinu mudrosti i inspiracije, učeći nas kvaliteti i pravim vrijednostima življenja, onome što danas sve više i više na žalost pada u zaborav.

Mudrost hrvatskoga naroda (Hrvatske narodne poslovice, 30.180), A4 formata, tvrdi uvez, 850 stranica

 Cijena samo 70 kn

Druga knjiga „Kratka povijest Hrvata, moje pjesme“ objedinjuje pak stotine pjesama napisanih od strane samog Vlč. Stjepana Gnječa iz kojih je jasno vidljivo o kakvoj se kvaliteti radi i koliko je truda uloženo u pisanje ovih dviju knjiga.

Kratka povijest Hrvata, moje pjesme, A4 formata, tvrdi uvez, 830 stranica

Cijena samo 70 kn

Ono što je posebno važno naglasiti je vrhunska kvaliteta izrade knjiga, tvrde debele korice, visoko-kvalitetni sjajni papir, dizajn koji se viđa isključivo kod enciklopedija i literature čija je svrha dugotrajnost i koje se prenose generacijama. Odmah iz toga je i više nego očito da je sadržaj vrijedan i kvalitetan. Tko bi toliko truda i sredstava uložio u nešto što nema određeni značaj, vrijednost i kvalitetu.

Kada svemu tome pridodate i nematerijalnu vrijednost koju ove knjige pružaju protkane hrvatskom poviješću nitima iz pera Vlč. Stjepana Gnjača dobijete djelo vrhunske literalne književnosti koje bi se trebalo naći na policama svakog zaljubljenika u hrvatsku povijest, ali i mnogih drugih koji bi nakon što bi pročitali ove dvije knjige to sigurno postali.

Za narudžbu i informacije se javite:

Uredniku Narodni.NET portala : urednik@narodni.net ili na broj: 095/333 21 77 

The post Preporučujemo dvije knjige o tradicionalnim vrijednostima Hrvata appeared first on Narodni.NET.

Nekoliko zaboravljenih starih Hrvatskih poslovica koje govore o mudrosti Hrvatskoh naroda i svakidašnjem životu možete pročitati u nastavku…

Stare zaboravljene poslovice:

• Moj je otac kovač, a ja umirem od gladi
• Gdje ne ide tvoja peta, ne idu ni usta
• Tko se voli, može živjeti i u skučenome
• Toliko viče lopov, da se uplaši i vlasnik
• Proživi jedan tren i živjet ćeš jedan svijet
• Tko se opeče juhom, puše i u jogurt
• Svaka usta trebaju obrok hrane
• Traži mnogo da bi uzeo malo
• Dobra svađa pomiri prijatelje
• Skupo je jeftino, jeftino je skupo
• Od krvi se ne stvara voda
• Djeca moje djece su dva puta moja djeca
• Iz tvojih usta u Božje uši
• Jedna vrata se zatvaraju, a sto ih se otvara
• U zatvorena usta ne ulazi muha
• Digli se krastavci i istukli čuvara
• Od češnjaka ne možeš načiniti badem
• Za sve ima vremena
• Košulja je bliža od kaputa
• Cvijet je stvar koja ružnu ženu učini lijepom
• Kuća bogataša se prazni, kod siromaha se ne puni
• Provesti hir znači činiti neugodnosti
• Pravodoban odgovor mnogo vrijedi
• Od usta do usta, možeš doći do Rima
• Dva Židova, tri sinagoge
• Koliko majki, toliko i očeva
• Škrtac, za uštedjeti tri, potroši četiri
• Kanta na sredini stola
• Gledaj mu lice, znat ćeš kakvo mu je srce
• Starac traje, jer se zna čuvati
• Glas naroda, glas neba

The post Zaboravljena mudrost starih poslovica appeared first on Narodni.NET.

Na poštama gdje su ribari lovili ribu dolazili su pojedinci iz obližnjih sela ili okolnih baština, u trenutku vađenja ribe iz mreže (ponekad su pripomogli ribarima u poslu) nadajući se da će im ribari udijeliti dio ulovljene ribe, što su u pravilu redovito činili. Ljudi koji su na taj način sudjelovali u diobi ulova zovu se kanjušari, a dio ribe koji su dobivali zove se kanjuš. Gospodar je sam odlučivao o tome hoće ii primiti kanjušara i pri tome ocjenjivao je li vrijedan, pošten, poslušan i koliko ima volje i sklonosti za ribarenje. Kanjušar je u družini imao “propisane radne zadatke”. Radio je sve što mu se zapovjedilo, ali samo jednostavne i pomoćne poslove. Može se reći da mu je glavni posao bio prije odlaska trajte na postu, skupit “uze” (konope) i unijeti na levut, “nalojit” vesla, “osekat” more iz levuta, biti gospodaru u blizini ako mu što treba. S vremenom kanjušar kao “radno mjesto” iščezava, a i kanjuš kao dio ulova se mijenja. Svaki družinar postaje u isto vrijeme kanjušar, ako se na dopustiv način domogao kanjuša. Kanjuša se mogao domoći svaki družinar ako je imao sreće da je inčetana riba došla u “njegov dio” mreže ili ga se domogao kao nagradu za više uloženog rada od ostalih družinara. Također, riba koja se izdvoji iz jata i zaluta i inčeta u “pahu” mreže i u izvlačenju mreže dospije do nekoga od družinara, pripada tome družinaru i njegov je kanjuš.

KOMUCANJE –

Način diobe ručka / raspodjela ulova sistemom sreće. U plivarici je znalo biti 18 do 20 ljudi. Ako se ulovilo nešto bolje ribe, onda se znalo se napraviti 18-20 gomilica (hrpa) od te ribe i pritom se vodilo računa o kvaliteti i kvantiteti. Vlasnik bi, nakon što su se ribari okrenuli leđima, pitao kome ova, kome ona gomilica ribe.

MRAK/ SKUR –

Vrijeme od 20 dana ribanja u mjesecu. Svaki ribolovni mrak je toliko trajao. Od pamtivijeka je znano da se može ribariti 20 dana u mjesecu, dakle za vrijeme mraka, a 10 dana za punog mjeseca ribanje se prekidalo. To se vrijeme nazivalo misec ili tund.

REMCICAT –

Tegliti. Za ljetnu mrežu potreban je bio levut, svićarica sa svićom, klasična svićarica i mala barka. Pošto se nije imalo novca za kupnju motora za sva 4 čamca, uzimao se jedan levut koji je sve vukao, odnosno teglio kad se odlazilo na postu,

TRAJTA –

Drugi naziv za imbruj – kasnije i za cjelokupnu posadu. Može se reći da upotrebom mreže trajte-plivarice ribarenje u postaje pravo poduzetništvo i ozbiljna gospodarska grana koja je zahtijevala velika novčana ulaganja i zaposlenje značajnog broja ribara. Osnovno sredstvo za opremanje moderne trajte je mreža plivarica. Ona je bila dugačka oko 200 metara, visine oko 50 metara i ukupne težine između 550 i 600 kilograma. Osim mreže bio je potreban i levut (veći ribarski čamac) dužine između 8 i 10 metara, dvije barke svićarice (čamci koji su na pramcu imali montirano svjetlo za vabljenje ribe) i mala barka (čamac koji se koristi kod imbruja i u kojeg se ubacuje ulovljena riba). Ovome treba dodati i 2 “petromax” ferala na petrolej jačine između 1000-2000 svijeća. Cjelokupnu trajtu činilo je između 18 i 20 ribara družinara :

–  7 u levutu i 6 veslača i 1 patrun (u potegaći on je bio vlasnik i upravitelj, tj. voditelj pothvata, a njegovo mjesto je bilo u krmenoj porteli odakle je nadzirao cjelokupni ribolovni proces, dok u modernoj trajti plivarici patrun više nije osoba u levutu već on prelazi u “malu barku” i on se naziva gospodarom)

• po 4 svićara u svakoj svićarici – svlćar je možda najznačajnija osoba u trajti.

Njegovo je mjesto u porteli od prove (drugi naziv bukaporta – otvor sa poklopcem na pramcu broda). Zadaća svićara je da nađe ribu i da je dovede u zamet. O njegovoj vještini i znanju često je ovisio uspješan ulov. On nije vidio ribu, već je prema pjeni znao gdje je riba jer je ona ispuštala mjehure zraka koji su izbijali na površinu. Dakle, svićar je ribar “uz sviću”.

Ribarenje na vesla

The post Stari tradicionalni ribarski poslovi appeared first on Narodni.NET.

Ako znate koju staru molitvicu možete nam je poslati na mail: Urednik@Narodni.NET ili jednostavno napisati u komentaru ispod.

Hvala vam puno što čuvate našu tradiciju i narodnu baštinu!

Moj Gospodine Isukrste

Moj Gospodine Isukrste,

Prije nego što bi’ na spavanje,

Zaklopila oči svoje,

Utičem se Tvom presvetom srcu

Koje svoje milosti ne krije od mene.

Hvalu Ti uzdajem za sva ona tilesna i duševna dobra

Koji’si me danas dionikom učinio.

Hvalu uzdajem za svakolika nada ‘nuća ljubavi Tvoje.

Pače, i za istenome pošto one kaštige

I križeve s kojima si moje srce k sebi pozivao.

Ujedno se skrušno kajem

I žalim što Tvoje pozivanje nisam se stidio,

Nego sam grdnom nezahvalnošću toliko mlogo

Gresima, mišlju, reči i činom.

Gospodine, ako me sudit staneš,

Ne mogu propasti prid Tobom,

Nit imam drugog utočišća osim milosrđe Prisvetloga srca Tvoga,

Koje pokornika ne odbacuje.

O, primi mene, rasipnoga sina

U naručaj očinske milostivnosti Tvoje.

Niti pusti propasti onoga

Kog je božanstveno srce Tvoje toliko ljubilo.

Prije nego što li u krevet bi’ išao Promišljavam, o Isuse,

Kaki je grazovit krevet bio Tebi drvu-križa

Na kojem si umro Da meni život stećeš.

Kakva li strašna bijaše rana kad Ti srce probodeše

Da duša moja u njemu slatki pokoj nađe.

Beskrajna ta ljubav koja je za mene toliko činila

Nek nada mnom bdije i one noći,

Pak ako bi ovo bilo zadnje veće života moga

Odnesi dušu moju kroz ranu prisvetog srca Tvoga onomu,

Gdi si Ti Tvojim virnikom svitlost vikovična. Amen.

Zaboravljena Hrvatska molitva Moj Gospodine Isukrste

The post Zaboravljena narodna molitva Moj Gospodine Isukrste appeared first on Narodni.NET.

Ako znate koju staru molitvicu možete nam je poslati na mail: Urednik@Narodni.NET ili jednostavno napisati u komentaru ispod.

Hvala vam puno što čuvate našu tradiciju i narodnu baštinu!

Misao prva mojega srca

Misao prva mojega srca

Tebi se diže, o Bože moj,

Čuvao me Ti si ove noći,

Budi danas pratilac moj.

Tebe ja slavim,

Tebi se klanjam,

Djete sam Tvoje,

Ljubim Te ja.

Tebi se drago,

Tebi milo,

Želim da duša

Ničim niti zna.

Isuse mili,

Milosti daj mi,

Prati i čuvaj ovaj me dan.

Cjelim životom

I srcem čistim Tebi da dišem

Kroz ovaj dan.

Djevice Majko,

Isusa dragog Majčica draga Sviju nas,

Očuvaj od svakoga zla nas,

I danas budi s nam. Amen.

Zaboravljena narodna molitva Misao prva mojega srca

Kazivala Kata KLARIĆ, Semelj

Pribilježio Đuro FRANKOVIĆ

The post Zaboravljena narodna molitva Misao prva mojega srca appeared first on Narodni.NET.

Ganga je način višeglasnoga pjevanja. Za prvi glas, tj. za prvoga pjevača, kaže se da „priginje“, „počinje“, a za ostalu dvojicu da „preuzimaju“.

Počinje uvijek glavni pjevač suspregnutim glasom, ubrzanim tempom. Najvažniju ulogu ima onaj tko započinje pjesmu. On određuje način pjevanja, temu, stihove, sadržaj. Svako selo ima svoj način pjevanja. Iskusan sluh narodnih pjevača prepoznaje te razlike.

Ganga se nekada pjevala u svako vrijeme, osim korizme. Sila, derneci i svatovi bili su najučestaliji povodi za izvođenje gange. Gangalo se i za vrijeme obavljanja svakodnevnih radova kao što su čupanje vune, žetva, branje i nizanje duhana te prilikom čuvanja stoke. U gangi ima stihova koji nemaju neku pjesničku i umjetničku vrijednost, ali se zato može naći i mnoštvo onih koji nose vrijedne i duboke poruke. Ganga je odraz teškoga načina života na ovom tvrdom kamenu. 

Suvremena civilizacija odnosi u nepovrat mnoge vrijednosti duha. Ove pjesme spjevane iz srca ljudi svjedočanstvo su o narodu koji je u materijalnom siromaštvu težio visokim idealima duha.

O gangi smo već pisali malo detaljnije i možete pročitati:

Livanjska i Duvanjska ganga

Ganga u Imotskoj Krajni i okolici

httpv://www.youtube.com/watch?v=ZZIaP7mrXnc

The post Što je ganga i kada je možemo čuti appeared first on Narodni.NET.

Neke od tradicionalnih narodnih zagonetki iz naše bogate kulturne baštine.

  Potraži odgovore na dnu stranice!

1. Tko će prije?
Nama treba samo snijeg,
Samo zima, samo brijeg.
Pa niz brijeg – tko će prije?
Leti snijeg – lete _ _ _ _ _.

2. U štali
Kada nismo mi u štali,
Svakoj štali nešto fali.
Ako krave nisu pasle,
Tada traže pune _ _ _ _ _.

3. Ljupko drvo
Ja sam drvo bijele kore,
A na kori sive bore.
Stojim ljupko ko princeza,
Sad je jasno ja sam _ _ _ _ _.

4. Vitka, tanka
Ja sam tanka, ogoljena,
I u vodi do koljena.
Kada puše bura drska,
Savijam se jer sam _ _ _ _ _.

5. Plovi…
Ja ribare poznam mnoge,
A vesla su moje noge.
Voda pjeni uz moj pramac,
Blago meni – ja sam _ _ _ _ _.

6. Na dnu
Na dnu mora ona spava,
Pred gostom se zaključava.
Biseri su njena boljka.
Zatvorena leži _ _ _ _ _ _.

7. Svi znaju
Nit’ tko vidi, nit’ ko čuje,
Da baš on u zemlji ruje.
Al’ kad dođu u svoj vrt,
Tad svi znaju – tu je _ _ _.

8. Drvosječa
Kraj potoka ili rijeke
On prepreke pravi neke.
Drvosječa to je hrabar,
Oštre zube ima _ _ _ _ _.

9. Velike oči
Velike su njene oči,
U lov kreće svake noći.
A ujutro poslije lova,
Na spavanje ide _ _ _ _.

10. Znak
U horoskopu to je znak,
Jako mu je sličan rak.
Pod kamenom živi on,
A zove se _ _ _ _ _ _ _ _

Rješenje:
1. skije
2. jasle
3. breza
4. trska
5. čamac
6. školjka
7. krt
8. dabar
9. sova
10. škorpion

The post Tradicionalne narodne zagonetke II dio appeared first on Narodni.NET.