U svim hrvatskim naseljima za vrijeme Korizme, odnosno posta, bilo je zabranjeno uza svirku veseliti se i priređivati svečane svadbe. Strogo se uzdržavalo od mesa i masnog jela.
Različita imena prvog dana Korizme motivirana su običajem simboličnog posipanja vjernika pepelom na taj dan. Kad osvane prvi dan “korizme”, tj. posta, taj dan se zove PEPELNICA, odnosno Čista srida, Pepelnica.
Žene su na taj dan iskuhavale i šikale posuđe, kako bi bilo besprijekorno čisto.
Kućanica je skuhanim pepelom oprala sve suđe u kojem se kuhalo jelo, da bi se ono očistilo od masti, jer se od toga dana pa do Uskrsa smjela jesti hrana bez mašću, tj. suparno (soparno) jelo. Čistom sridom se postilo. Jelo se samo pečenih krumpira i pogača pečena bez masti i u blatari. Pogača je bila okruglog oblika, a promjer joj je iznosio 30-35 centimetra.
Svijet se cijeli promijeni: umjesto da se pjevaju vesele pjesme, ide se u crkvu, gdje se podvrgnu posipanju pepelom na Pepelnicu, odnosno Cistu srijedu. Svećenik svakome nacrta križ na čelo pepelom uz popratne riječi: Prah si bio, prah ćeš biti. Korizma je strogo pokorničko doba majke Crkve i traja od čiste sride do Velike subote na uspomenu tomu, što je i Isus četrdeset dana pustio u pustinji.
Negdje je postojao običaj da na Čistu sridu oni momci koji se za vrijeme poklada nisu oženili bili primorani vući za sobom jedan panj, zato što nisu bili vridni naći si ženu. Grupa sačinjena od više momaka panj je vukla ulicom niaizmjenično. Kad putem sretnu kakvu divojku, koja se također nije udala do zadnjih poklada, uhvate ju i primoraju da poljubi panj.
Debeli ili masni četvrtak, odnosno mali fašnik
Iza Čiste srijede dolazi Debeli ili Masni četvrtak. Tog dana se peku kolačići (krafne). Pojedu se ostaci masnih pokladnih jela. Znači, tog dana nije se postilo, u nekim domaćinstvima jela se šunka i mesna hladnetina. Negdje ovaj dan nazivaju još i Krnjati četvrtak.
Tradicionalni običaji čiste srijede ili pepelnice
