Najčešće prirodno vlakno je runska vuna. Da bi se vuna pripremila za obradu potrebno ju je najprije očistiti od krupnih nečistoća – čička, drače, grančica, a zatim se pristupa pranju kako bi se odstranila masnoća
– lanolin i prljavština.
Sljedeći postupakje bijeljenje pređe. Kod bijeljenja se upotrebljavaju neutralna sredstva kao sapun, soda, borax ili salmijak. Posebnu pažnju treba posvetiti vodi i koristiti vodu koja ne sadrži vapno jer će prilikom kuhanja biti zamućena, ili kod primjese željeza voda pOstaje plava.
Vunu je najbolje prati u zagrijanoj otopini amonijeva karbonata ili u otopini kalijeva sapuna. Prirodna boja vune je žućkasta, a za izbjeljivanje se koriste različita sredstva, a najprirodnije je izlaganje dobro oprane vune sunčevoj svjetlosti, bilo u viticama bilo u obliku češljane vune.
Vunu se razastre i često polijeva čistom vodom te izlaže upecaju sunca i svjetlosti dok se ne postigne željena bjelina. Voda se isparava s vune, stvara se ozon koji uništava žućkastu boju vune i bijeli je.
Ovaj način bijeljenja je dugotrajan i mukotrpan, ali je dobar i daje najljepši stupanj bjeline.
Umjetno bijeljenje vrši se na različite načine i pomoću kemikalija. Najčešće su to:
♦ sumpor/potrebno je 2 – 3% sumora od količine vune koja se izbjeljuje/
♦ razrijeđena sumporna kiselina – vuna se moči 24 sata u otopini sumporne kiseline,
♦ natrijev i vodikov superoksid,
♦ otopina amonijaka.
Vuna se ispere u čistoj vodi i suši na zraku na temperaturi od 15 do 17 stupnjeva.
Izbijeljena vuna se češlja i ide na predenje.
I ostala prirodna vlakna se bijele prije predenja i konačne obrade.
PAMUK – se bijeli pomoću klomog vapna u velikim kacama s otopinom klomog vapna gdje ostaje nekoliko sati dok ne postane bijel. Klomo vapno se zatim odstranjuje saponifikacijom – kuhanjem u otopini sapuna.
Pamuk se u postupku bijeljenja skuplja po duljini 12%, a po širini 6%.
LAN – se najteže izbijeli jer osim celuloze ima i drugih primjesa. Može se bijeliti klomim vapnom, ali je potrebna razrijeđenija otopina. Intenzitet bjeline postiže se ponavljanjem procesa. Bijeljenje lana klornim vapnom naziva se irsko bijeljenje.
KONOPLJA, RUMIJA I JUTA rijetko se bijele jer klomo vapno štetno djeluje na ova vlakna.
SVILA – se bijeli nakon degumiranja i to istim sredstvima kao i vuna. Pritom izgubi 20 – 30% na masi. Efikasno je i izbjeljivanje vodikovim superoksidom, a potom se ispere u čistoj vodi.
BIJELJENJE TKANINA – je gotovo isti postupak kao i bijeljenje pređe. Posebnu pažnju treba posvetiti čistoći tkanine prije i poslije bijeljenja.
Nakon bijeljenja tkaninu treba dobro isprati od kemikalije.
