Blagovijest se slavi 25. ožujka.
Ostaje nepun mjesec dana do Jurjevdana koji se veoma željno očekuje.
Tada će se pojaviti i prvi klasovi žita, što će biti velika utjeha za one čiji su hambari već odavno prazni.
Narodna izreka kaže:
»Blagovist, goveda u nesvist.«
Što se tiče vremenskih prilika za blagdan Blagovijesti, narod mnogo priča o
»babinim zajmenicima«
Tako je baba potjerala svoje ovce u planinu i potjerala čitavu spremu. Bio je konac veljače pa se babi učinilo da je došlo vrijeme da ide u planinu.
Vrijeme je bilo sunčano. Idući putem, ona je veselo govorila:
»Hajte moji roščići, moji peteroščići, brzo ćemo mi u planinu na pašu!«
Tako je baba putovala i tjerala svoje stado. Ali pred samu večer okrenuo je snijeg i snježna vijavica. Baba je pokušala da se spasi zavlačenjem glave u stap. Tako su je našli smrznutu.
To znači da prijelaz iz veljače u ožujak mora biti uvijek popraćen velikim nevremenom.
Narodni običaji vezane za blagdan Blagovijesti
Po narodnom običaju, na blagdan Blagovijesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinjao pjesmom djevojačkom.
Djevojke bi uoči blagdana Blagovijesti, 25. ožujka nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću.
Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače.
Vladalo je vjerovanje
ko preskoči ovu vatru biti zaštićen od ujeda zmije
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovijesti se nisu spominjale zmije.
Uoči 25. ožujka, blagdana Blagovesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala:
“Bjež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!”
Vjerovalo se i da se na Blagovijesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovijesti naročito slave žene.
One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
Od tog dana počinje sjetva jarih žita i tada se iznosi sjeme na sunce.
Voćari smatraju Blagovijesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
