Neodvojivi dio seoskoga poljodjeljstva bilo je i vrtlarstvo, pa je radi uzgoja povrtnog bilja svako kućanstvo raspolagalo vrtom. Većinom su bili dio okućnice. U kontinentalnom su području zauzimali katkad i veće površine, ispunjene gredicama različitog nasada. Primorski vrtovi -vrlo malih površina, utisnuti među kuće ili smješteni na neočekivanim mjestima usred kamenjara – kao da svjedoče o nastojanju da se svaki pogodni pedalj tla, ma gdje bio, učini plodotvornim. Radi zaštite od bršćenja domaćih životinja, vrtovi su redovito bili ograđeni plotom, pletenim ili sastavljenim od motaka, a u kršu od suhozida, koji je, usto, priječio i otplavljivanje dragocjenog humusa.
Vrtlarstvo je većim dijelom pripadalo ženskim zaduženjima. Samo su u krškim predjelima, kad je trebalo očistiti tlo od kamenja i tmja, sudjelovali i muškarci. Obavljali su to pijukom ili tmokopom, pomagalom kojega je željezni dio s jedne strane oblikovan poput uske motike, a s druge ima jak šiljak. Pri vađenju kamenja bila im je potrebna i željezna poluga.
Tlo se obrađivalo kopanjem, a osnovna su bila oruđa motike i lopate. Motike su se donekle razlikovale oblikom i veličinom sječiva. U kućanstvu ih je, zbog višestruke namjene, bilo nekoliko: teže i jače za duboko kopanje na tvrdu tlu, lakše i šire za okopavanje, manje za rad na gređicama, sa sječivom dopunjenim dvama dodatnim zubovima za okopavanje i prorjeđivanje gustih nasada i si no, bez obzira na to je li sječivo bilo šiljasto, zaobljeno ili ravno odsječeno, uvijek je bilo izrađeno od jednog lista, dok je u jadranskom području u uporabi bila motika (dikela) koja umjesto lista ima dva jaka željezna zuba. I lopata je bilo s različito oblikovanim željeznim sječivom, uvjetovanim vrstom posla.
Prekopano se tlo poravnavalo drvenim ili željeznim grabljama, a njima se raspoređivao i gnoj (većinom kokošji). Pri sadnji se rabio i običan drveni klin kojim su se kopale jamice za sjeme.
Povrtno je bilje, uz primamo prehrambenu, moglo imati još koju drugu namjenu. Spomenimo npr. tikve koje su, očišćene od sjemena, rabili i kao posude za držanje tekućina, osobito pri prenošenju pića težacima na udaljena polja.
U vrtovima, osobito onima koji su bili pred uličnim pročeljem kuće, uzgajale su se i domaće sorte cvijeća, koje su žene, mahom u nedjeljna popodneva, odnosile na obiteljske grobove.
