Sveta Jelena Križarica obilježava se 22. svibnja, a uz ovaj je dan vezana i narodna poslovica: ‘Sveta Jelena zna mraza s križom donesti’ što znači da narod oko tog datuma bilježi i mraz, no postoji i još jedna poslovica: ‘Od križovskoga dežđa pšenica v križih klije’. Naime, kiša na Dan svete Jelene navješćuje vlažno ljeto, a pšenica koja se nakon žetve stavljala u hrpe koji su se nazivali križi nije se mogla vršiti već se ostavljala da u tim križima proklije.
Jelena dolazi od grčke riječi Helene što označava sjaj, blistavost, baklju. Rođena je 248. godine, a Englezi tvrde da je rođena u njihovom Colchesteru, dok Turci tvrde da je na svijet došla u njihovom Ersekiju (tada se zvao Drepani). Bila je jednostavna žena koja je imala gostionicu te se udala za Konstancija Klora. S njim je putovala Rimskim Carstvom i za vrijeme tog puta snašli su je porođajni bolovi te je rodila sina Konstantina. Njezin je muž ubrzo dobio naslov cezara te je prema rimskim zakonima morao napustiti svoju ženu jer nije bio dozvoljen brak između obične pučanke i velikaša. On je to i učinio, ali je sina Konstantina ostavio sebi te se oženio za Teodoru, pastorku cara Maksmilijana. Jeleni je zbog svega bilo jako teško, ali bila je dobra vjernica i svoga bivšeg muža nije ocrnjivala niti proklinjala. Međutim, nakon tri godine Konstancije Klor umre, a Konstatnin, Jelenin sin dolazi na mjesto svoga oca te na dvor poziva svoju majku i proglašava je caricom. Dao je kovati i novac s njezinim likom.
Nagrada sinu za to što je tako volio svoju majku bilo je viđenje križa i rečenica: ‘Pod ovim ćeš znakom pobijediti!’ Stoga je Konstantin stavio znak križa na sve svoje ratne zastave i pobijedio svog protivnika Maksencija. Ubrzo nakon pobjede donosi poznati ‘Milanski ukaz’ kojim daje slobodu progonjenim kršćanima te zabranjuje njihovo razapinjanje na križ u cijelom Rimskom Carstvu.
Jelena je kasnije pronašla Isusov križ, a jedan joj je jeruzalemski biskup savjetovao stavljanje neizlječivih bolesnika na križ, a ako se dogodi čudesno izlječenje, bit će to znak da se doista radi o Kristovom križu. Kako bi sačuvala uspomenu na taj događaj Jelena je podigla bazilike na Isusovom grobu i na mjestu gdje je pronašla Isusov križ.
Jelenin sin Konstantin krstio se tek pred sam kraj svog života, što je Jelenu rastužilo jer nije želio to učiniti prije. Jelena je umrla 330 godine u današnjem Istanbulu.
U Hrvatskoj je mnogo kapela i crkvi s imenom ove svetice, no jedna od najpoznatijih je župa svete Jelene Križarice u Zaboku koja svoj dan slavi upravo 22. svibnja. Jedna od molitvi koje se upućuju ovoj svetici je i sljedeća:
Sveta Jeleno Križarice,
Isprosi od Spasitelja darežljivu ruku i srce
našim župljanima, blagoslov i slogu
našim obiteljima, strpljivo podnošenje
križeva bolesnima i
život vječni dragim pokojnicima.
Nad svima neka bdije zaštita njena. Ona je majka, kraljica, žena!
Sveta Jelena također je zaštitinica Kastva. U Kastvu kraj Rijeke postoji i Odred katoličkih skauta ‘Sveta Jelena’ Kastav koji djeluje od 1999. godine i na svojoj zastavi plavo – bijele boje imaju i znak svete Jelene Križarice.
