Među hladnim predjelima se posebno izdvajaju riblje paštete, slane srdele, grobnički sir, istarski pršut, sir od tartufa, namaz od bakalara, puževi… Veliki je izbor i toplih predjela: razne vrste rižota i tjestenina s plodovima mora, maneštra, jota ili različite fritaje (najpoznatije su s tartufima ili šparogama). Ovo carstvo okusa nadopunjavaju glavna jela, poput svježe morske ribe, rakova i školjki iz Limskog kanala. Osobito su cijenjeni kvarnerski škampi, za koje se brojni poznavatelji morske kuhinje zaklinju da su najbolji s ovih područja, a možda čak i u svijetu.

Naravno, nije cijela Istra na obali, a njezina unutrašnjost nimalo ne zaostaje za primorskim specijalitetima. Spomenimo janjetinu pod pekom, dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, tradicionalnu tjesteninu – fuže, pljukance i posutice te njoke s gulašom od divljači. Kako svaki dobar obrok treba završiti i ukusnim slatkim zalogajom, tako i Istrani nude svoje deserte, slastice od kestena, kroštule i fritule.

Posebno mjesto u istarskoj kuhinji zauzima tartuf, jako cijenjena i skupa gljiva, koja raste samo u plodnom istarskom tlu u Motovunskoj šumi te u šumama Buzeštine, Bujštine, Labinštine i u području oko Raše. Iako pomalo čudnog izgleda i neugodnog mirisa, tartuf je vrhunska delicija, a pripisuju mu i afrodizijačke moći. Rijedak je i čovjek do njega ne može doći, te se za traženje tartufa koriste psi. Postoje dvije vrste tartufa, ljetni crni i jesenski bijeli, kojima cijena za kilogram doseže i do 25.000 kn. U Istri je pronađen i tartuf “kapitalac” koji je s težinom od 1,310 kg ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu. Tartufima su posvećeni i posebni gastro dani, Natura tartufi. Posebni dani posvećeni su i poznatim lovranskim marunima, najboljim kestenima u Hrvatskoj. Od domaćih salata najčešće  se poslužuje salata od matovilca, rige i radiča, a od začina se dodaje svježi lovor, ružmarin, mažuran, bosiljak i kadulja. Kao i u većini mediteranskih kuhinja, maslinovo ulje je nezaobilazno. Neka su čak uvrštena na popis najboljih svjetskih maslinovih ulja.

Uz dobru hranu ide i dobra kapljica, pa ne čudi da je ovo regija dobrih i kvalitetnih vina. Najčuvenije vino ovog poluotoka je istarska malvazija, čiji miris podsjeća na bagremov cvijet. Boja varira od boje slame do zlatne. Najbolje pristaje uz riblji meni ili bijelo meso. Uz crveno meso i plavu ribu najpopularnije vino je teran ili njegova podvrsta refošk, koji privlače lijepom rubinovom bojom i prepoznatljivim okusom. Zanimljiv je i muškat koji odlično ide uz desert kao i porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot. Još jedno jako kvalitetno vino koje je nezaobilazno na eno-karti ovog područja je vrbnička žlahtina s otoka Krka. Za aperitiv Istrani preporučaju Valomet, morski pjenušac od žlahtine, koji nastaje nakon godinu dana ležanja na morskom dnu na dubini od tridesetak metara gdje ambijent zaštićen od kisika i svjetlosti uvjetuje idealnu fermentaciju i daje specifičnu aromu.

Cijeli popis tradicionalnih jela i tradicionalne recepte možete pronaći u novoj knjizi Hrvatska Gastronomija, koju ćemo (nadam se) moći ponuditi i na našem portalu.

The post Tradicionalna kuhinja Istre i Kvarnera appeared first on Narodni.NET.

Potpuniji opis kuhinjskih izraza i opis tradicionalnih kuhinjskih izraza smo već opisali. Tradicionalni kuhinjski izrazi i poslovi.

Jesu vam poznati neki od ovih izraza?

Bistranga — pastrva

Crljenac — luk, crveni luk

crveni grozdić — ribiz

Ćena — češanj češnjaka

četrun — limun

Divljačina — divljač

drobtinja – mrvice

Funta — mjera za težinu (56 dkg)

Gardunica — artičoka

Hlap — para

hospot — jelo od povrća i jezika

hranidba — prehrana

Inkaštirka — škrob

Jedatan — jestiv jestvenik jelovnik

jestvina — jelo, slijed jela

jušad — ujušak

Kavovar — sprava za kuhanje kave

kiselik — kisik

kiseljača — kiselica

kolačnik — lim za pečenje kolača

korun — krumpir

krap — šaran

krop — vrela voda

kunac — kunić

kus — komad

Ločika — zelena salata

loptina — balon

lukovača- graničarsko jelo od kuhanog luka

lukovica — staro graničarsko jelo od luka

Makaruni —makaroni

melja — brašno

merga — uljana pogača merlina mrkva

mezdra — sredina ploda

mjedenra — bakreni oksid, patina

mutvara — drobljenac

Nostvica — kečiga

plućica osep — graničarsko jelo od kuhanih šljiva

Pikati — fileki pitati

toviti pločevina — lim za pečenje pomuža

potočnica — voda iz potoka povitica

Razbieliti — zagrijati, otopiti mast

rtast — šiljast

Sajtlik — mjera za tekućine (oko 3 dcl)

škrob — graničarsko jelo od pšeničnog brašna

slatka korica — cimet

snježilo — žica kojom se tuče bjelanjak

pribor strena — staro jelo od brašna, jaja i mlijeka

šušci — grožđice

Špinac – špinat

Tenfati — pirjati ili kuhati u zatvorenoj posudi

tonjik — dušik

treska — bakalar

tuhnjivo — užeženo

tunja — dunja

tustina — masnoća

tvorilo — zatvorena posuda za kuhanje u pari

Ugljevičnina — ugljična kiselina

ugljevik — ugljik

ukret — koraba

umačnica ili umašnica — zdjelica za umak

upačati — staviti u aspik

uždiv — upaljeno, užeženo

Vapnjenjača — tvrda voda

vienac — garnitura

vinotok — mošt

Začin — zaprška

zdenčina — voda iz zdenca zeleni

pasulj — mahuna zlaćane

žigavica — kopriva

živalj — kisik

The post Kuhinjski izrazi i značenja iz stare bakine kuhinje appeared first on Narodni.NET.

Teks je napisan i sastavljen u cilju sačuvanja tradicionalne hrvatske kuhinje i sačuvanju tradicionalnih Hrvatskih izraza.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 100-150 godina.

Ciediti, prociediti (seihen) kažu, kad se kroz sitce, cjedilo, pjenoču itd. koja židčina propusti, da bude čišća i tanja; n. pr. juha i umaka kroz sitce, hladetine kroz platno, koje se prije kropom namoči.

Izvrnuti (stürzen) iz tvorila pečeno ili u pari kuhano jelo možeš najlaglje tako, da mu okrajak na sve strane nožem od tvorila odrežeš, pa onda nanj položiš zdjelu; obrativ ga zatim digneš i nekoliko časova uzdržiš, da se uzmogne jelo od tvorila posvema odlupiti, a onda tvorilo odigni i stavi na stranu.

Kuhati u hlapu (hlapiti, in Dunst sieden). Prije svega treba da znaš, da posuda, u koju ćeš uložiti tvorilo s jestivom, što će se kuhati u hlapu, ima biti veća od tvorila (modela) te imati poklopac, koj će ju oda svih strana posvema pokrti, da se iz nje nemože izhlapiti; u tu posudu ulij nešto kropa ali no toliko, da bi stavljeno u posudu tvorilo zaplivalo, jer ono položeno imade ostat nepomično u posudi, ali uložit ćeš ga u nju istom onda, kad mu jestivo zakipi. Ako ti se krop prije prekuha, nego li jestivo zakipi, nadolij u posudu opet kropa. Osobito imaš paziti na to, da ostane jednaka vrućina i da polagano vri, kako će se jestivo liepo dizat i upijati paru. Mislišli da je dosta kuhano, izvadi oprezno iz posude tvorilo i stavi ga u štednjak na nekoliko časova prije nego ćeš ga staviti u zdjelu; a poliješ li ga kakovim šato-om prije nego ćeš ga na stol dati, malo pričekaj, da ohladni.

Mazanje posudja (Schmieren). Posudje se ili stopi pa se onda maslom ili maslacom namaže, ili se pako ovi raztope pa se njihovom pjenom posuda izmaže; zatim se posiplje tvorilo (Modi) sladorom (cukorom), meljom ili ribanom žemljom, tako da se u posudi okretajuć ju na sve strane razide da bude tim ciela posuda posuta, onda se neprimljeni višak iztepe iz posude. Sladorom treba posudu posipati za one sladke tjestenine, koje se u hlapu (Dunst) kuhaju, meljom za one, koje se peku, a ribanom žemljom s veće strane za ine slastne tjestenine pečene. Ako se što na zdjeli peče, mora se ova nešto bolje izmazati i posudje, gdje se gibanica ili tiesto od pjenica peče; nizki kolačnici od pločevine namažu se tanje pa se i oni posiplju meljom ali se melja izsipa opet iz njih, da samo malo ostane, onda se kolači metnu u kolačnike. Za sladke (fine) kolačiće metne se pločevni kolačnik topit, namaže se finim voskom, a kad se ova raztali, ima se bugačicom (Fliespapier) opet izbrisati i zatim razhladiti; ako U je mastno tiesto, onda posudu netreba ni izmazivati.

Miešnja (Rühren) zove se onaj rad, kad u kakvoj posudi drvenom žlicom u okrug miešaš npr. jaja sama ili maslo s jaji; to valja osobito za tjestenine, gdje treba od jaja sa sladorom napraviti pjenasto tjestivo, kojemu se onda melja, šušci (cvebe), mandale i dr. napokon i snieg primieša.

Nabujem (Anlauf) nabujati (anlaufen) kažu, kad se ribana žemlja, rezazni luk-crljenac, peršin, kojim se hoće da pospe gris, melja itd. stave u razbieljenu mast, da se ove napiju i napuhnu t j. nabujaju. Kod bielih začina (zafriga) stavljaju melju i luk zajedno u mast, a kod rumenih najprije slador pa onda melju s lukom.

Namrviti što, kažu kad n. pr. meso, ribu itd. provaljuju u drobtah (mrvicah) od suhe želje; ovu naime ribežem razmrve ili u mužaru raztuku i tako razmrvljenu stave u posudu u kojoj se onda imade ovaljati pile, meso, riba ili što se ima pohati (frigati); najprije treba svaki komadić pileta, mesa, ribe itd. ovaljati u melji, zatim u razmućenu jajetu razmočiti, da ga se melja napije, a tekar kad si to svršila, provaljaj svaki komadić u drobtinju suhe žemlje. Kotlete je dosta samo suhim drobtinjem posuti ili prije u jaja namočiti, ili ako se peku na rožtiru, u masti umočiti pa onda u drobtah ovaljati.

Opeći, pržiti (pohati) žemlje mora se naučiti svaka kuharica; treba bo opečene žemlje na juhu, oprežne na juhu francezku, postnu, medju vrganje, i u druga jela npr. tenfane trešnje, šljive itd. a pohane na sočiva. Zemlja za opek na juhu ima se razrezati na dugoljaste ili pločaste režnje (Schnitten), ovi se zatim ili prosto na žeravici ili pako na čistoj ploči od štednjaka ili na peciljci žici (Drath) da nebude odveć naglo, tako dugo drže, dok požute s jedne strane, zatim se okrenu na drugu stranu da i ona požuti, pa se stave u posudu, u koju se juha nalije.

Za pršnje (gerostet) ima na žemlji na kocke razrezati, kocke stave se u razbieljenu mast ili maslo u ponjvi i prže se na ognju, dok požute sa svih strana i postanu hrskave; naravno da se imadu dobro ponjvi i promiešati, da se s koje strane nezagore. Požutjele i hrskave izvade se iz masla i stavljaju se za opredieljena jela.

Za sladke juhe mogu se režnji od žemalja i sladorom nasuti prije nego li se opekavaju.

Žemlja se poše na maslu ili na masti; najprije žemlju razreži onako kako smo to rekli gore kod opekavanja žemlje; zatim režnje namoči u mlieku, a kad se ovoga napiju, onda jih prevaljaj u razmućenom jajetu, pa jih stavi u razbieljenu mast (maslo) u ponjvi i poši ih dotle s jedne strane, dok požute a zatim jih žlicom okreni na drugu stranu, da i na ovoj požute. Razumieva se samo sobom, da se režnji ne smiju na masti dugo kvasiti.

Peči (backen) u peći ili u štednjaku. Najprije treba da znaš, imadu li se ovi manje ili više razgrijati; to možeš na peći ili štednjaku upoznati ako u sredinu metneš papira; bit će dobri, ako ovaj postaje lagano žutim, bude-li odmah crnkast, onda jim se daj prije izhladiti, nego li staviš u njih pecivo; možeš takodjer u štednjak podmetnuti i opeku te tako će vrućina postat blažom, pa ako jošte prehitro žari, pokrij štednjak papirom. Pečeš li štogod u štednjaku na zedjeli, metni na ploču izpod nje pepela, pieska ili soli po prst debelo da ti se nebude peko prenaglo; pečeš li pako fine kolače, torte ih što od pienica, nemoj peći prerano otvarati inače ti padne tiesto i neće imati liepa lica. Kad na otvorenu ognjištu (kaminu) hoćeš da šta pečeš, onda pod tepsiju odozdola i gori na pločevinu, kojom je pokriveno tiesto, stavi u vienac t j. na okolo žeravice da ti pecivo u sredini neizgori.

Pirjaniti i tušiti(tenfati, Dünsten) znači, kad se nešta kuha u pokrivenoj posudi sa sokom od kojega postaje para. Hoćeš pirjaniti meso, metni ga na slaninu ili mašću i k tomu uzmi mrkve, peršina, celera, i narezana luka, te imaš-li i kosti, metni ih takodjer k tomu; imaš li juhe dolij je k tomu toliko, da dno bude pokriveno a zato je i voda dobra, pa onda pokrij dobro poklopcem da neizhlapi para: kad ti se je sok pokuhao, ti prilievaj opet juhe i to tako dugo, dok budeš vidila, da postane prhko; onda dogotovi tako, ako hoćeš da bude žute krase metni i odozgor žeravice, ili pak stavi sve u štednjak.

Želiš li pako da ostane bijelo, možeš ga pariti medju komadi slanine; stara živad, i tvrdo meso na taj način priredjeno najprije prhko postane, i tek mu je osobit. Sok što ti ostane, možeš procjediti i tako dati zakipjeti te onda njim polijat.

Pirjaneć varivo, postavi ga u vruću mast i do-daj nešto juhe ako samo neima soka; pokrij ga dobro i češće promiešaj da ti se posuda na dnu neprismudi. Hoćeš li da jestivo bude rumeno, onda netrebaŠ posude pokriti, i manje mu soka ostavi; nemoj niti soliti odmah u početku, nego kad se počme rumeniti onda istom po malo prilievaj juhe kako će rumen razići po cielom.

Pirjaneć voće netrebaš mu dodavati masti; ono bo se ili samim svojim sokom ili vodom i sladorom vari u pokrivenoj posudi.

Pohanje (friganje) na maslu. Uzmi po prilici toliko masti za mesne stvari, a masla za tjestenine, u ponjvu (kastrolu) koliko treba da ovoj bude, dok se mast (maslo) razpusti, njom barem po tri prsta dno visoko pokriveno; razpušćaj polagano i oprezno da ti se mast neužge; a kad bi se to slučajno dogodilo pokrij hitno kastrolu i ugušit će se plamen. Masti ili maslu nadaj se tako dugo bieliti da bi se počelo kaditi jer je onda već odviš vruće; da pokušaš, da li je dobro, stavi unj drvenu žlicu, ako ti se okolo nje dignu mjehurići, znaj da je dobro.

Pošešli jestiva od pjenica, možeš posudu pokriti pločevinom da se tiesto ljepše u vis digne a kad ovo okreneš na drugu stranu, nemoj ga pokriti.

Kada pohan komad izvadiš iz masti odredjenom zato šupljikastom žlicom ostavi da se mast odejedi onda ga istom stavi u suhu čistu posudu.

Pritopiti (aufwärmen) mogu se gotova, jela, ako se pristave k ognju, ako je potrebno, prije mu se nadolije nešto juhe ili vode, pa mu se dade vrieti, nu ima se dobro promiešati, da se neprismudi.

Prognječiti (durchtreiben, durchpassiren) može se kroz sito od žica ili od griva grah, bažulj itd.  umake tako, da se žlicom pritišću na jednu stranu, kako će jestivo proći u zdjelu, a što nevalja da ostane na situ.

Razmesti (abtreiben) maslac ili mast možeš u zdjeli kuhačom, ako budeš dotle u krug na jednu stranu miešala, dok postane rahlim (pahuljavim) zatim se metnu žutanjci ili pako cielo jaje, već kako treba, jedno po jedno, nu svako promiešaj dobro prije negoli ćeš drugo menuti; trebaš li u jestivu sladora, onda ga tučena malo po malo primiešavaj. Pravi li se s bielanjkä snieg, onda se ovaj mora gotov i to posljednji metnuti u jestivo (tjesteninu) te sasma lagano promiešati i odmah staviti u tvorilo (model), te ga se više nesmiješ taknuti. Razmetajuć mast s jaji moraš paziti, da se mast negruša, i da se nerazdieli od jajeta; ako se ipak dogodi, stavi to odmah na toplo, da se mast opet raztali i židkom postane a zatim smiešaj dok bude pahuljava. Zato zimi drži ona jaja na toplu, od kojih hoćeš da što praviš; često bo zavisi dobrota jelu upravo od toga, kako se provelo razmetanje.

Razpjeniti židčinu (sprudeln v. quirlen etwas Flüssiges). Zidčina se ili bez ikakove primjese ili pomiešana brašnom ili drugim jestivom imade krkljačom staviti u jako gibanje. Npr. jaje koje trebaš u tiesto ili za pomazanje, imadeš tako razpjeniti cielo t. j. žu-mance i bielanjce zajedno, hoćeš li ga primješati nečemu, što je vruće (juha, mlieko i dr.) imaš ga prije razpjeniti nečim hladnim ili vodom pa razpjenjujući doljevati vrućoj židčini. Kojoj jestvini treba melje primješati, može se ova najprije vodom ili kojom drugom židčinom razmutiti; nu to čini tako, da melje uzmeš samo toliko koliko baš treba, da židčina postane gusta, a kad je postala gladka, dolij joj mlieko, vodu, vrnje i t. d. što želiš.

Snieg praviti kažu kuharice onomu radu, kad bjelanjak od jaja pretvaraju u pjenu. Za ovo treba ti zdravo, mlado sirovo jaje; od stara bo i pokvarena nedobiješ guste i čvrste. Protučeš li jaje, valja ti dobro paziti na to, da ti se ni malo žumanceta neprimieša ili ne ostane u bjelanjku: žumance stavi u zdjelu, u kojoj namjeravaš jestivo razmesti, a bjelanjak spusti u posebnu posudu i ovu stavi na studeno mjesto ili u hladnu vodu; jer se onda snieg od ovoga lako i hitro napravi. Pravi se pako snieg ovako: Uzmeš čisto sniežilo (na držku poput balona uvinute žute žice, Schneeruthe) te počmeš njimi najprije veoma polagano a onda sve jače i jače tući po bjelanjku u posudi, i tučeš dotle dok postane tako čvrst, da izvadić li iz posude snježilo snieg ne padne niti se neodigne, gdje ga npr. prstom pritisneš, a niti se ne razide.

Začin pravati (einbrennen). Na razbielenu mast staviš črljenca ili češnjaka, da se malo zožare, zatim

The post Značenja zaboravljenih kuhinjskih izraza naših baka appeared first on Narodni.NET.

Kiselo zelje

Evo nekoliko primjera domaćih lijekova koji se koriste unašim krajevima i prenose iz naraštaja na naraštaj. Kao prevencija za sprječavanje prehlada i uopće jačanje imunološkog sustava preporučuje se što češće koristiti kupus u prehrani, jer potiče imunološki sustav i proizvodnju antitijela.

Kupus ili zelje kako ga zovemo po ljekovitosti nadmašuje mnoge druge ljekovite biljke. U zimskim mjesecima najviše se upotrebljava kiselo zelje. Zbog mliječne kiseline kiselo zelje je ljekovito kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, išijasa, upale vena, pa čak i kod reume. Kiselo zelje povećava otpornost protiv mnogih bolesti. Dokazano je da je najviše starih, a čilih ljudi tamo gdje se jede puno kiselog kupusa. Kada se zelje uzima u obliku čaja ili juhe, sprječava prehladu, kašalj i gripu i djeluje antiseptički na dišne organe. Zbog svojih izuzetno ljekovitih svojstava u narodu se za zelje kaže da je “sirotinjski ormarić s lijekovima”.

Bijela repa

Bijela repa koja se također tradicionalno koristi u kuhinji, korisna je jer uništava bakterije, osobito u dišnim organima, a istraživanja su pokazala da jača opći imunitet.

Koraba, mrkva i celer također povećavaju otpornost organizma.
Odličan dodatak prehrani su jabuke. Stara poslovica kaže “Jedna jabuka na dan – liječnik iz kuće van”. Jabuke su se nekada koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, za odčepljivanje nosa i dišnih organa te za brži oporavak nakon bolesti. Kod začepljenog nosa odlično djeluje pileća juha za koju je dokazano da je blag antibiotik i sredstvo za uklanjanje začepljenosti. Posebno je dobro poznata moć crvenog i bijelog luka – prirodnih antibiotika i antiseptika. Češnjak sadrži eterična ulja koja liječe prehladu, grlobolju i gripu te infekcije bronhija i pluća.

Domaći pripravci

Kod prehlade koristi se i hren: nariban, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom. Zbog svoje izuzetne ljekovitosti med je vrlo korisna namirnica u suzbijanju bolesti. Vruća limunada s medom poznati je lijek za prehlade i vrućice, a ako pomiješamo med s limunom ili jabučnim octom, dobijemo umirujući sirup protiv kašlja. Med je iznimno pogodan kao sredstvo u kojem se može davati ljekovito bilje. Žličica nasjeckane majčine dušice u medu uzima se protiv kašlja i bronhitisa, a kašalj ublažuje i čaj od sljeza. Odličan melem za dišne organe i jačanje imuniteta je i sirup od smrekinih iglica.

Bazga je također odličan lijek protiv prehlade. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Kada pripremamo čaj za prehladu, tri žlice cvjetova prelijemo litrom kipuće vode i pijemo tijekom dana na gutljaje. Kod upale grla vrućim mlijekom prelijemo cvjetove bazge, zasladimo medom i pijemo na gutljaje za umirenje kašlja.
Kamilica je jedna od najomiljenijih vrtnih biljaka. Izvrstan je antiseptički lijek za bakterijske i gljivične infekcije te za prehladu i gripu.

Zbog brojnih djelotvornih tvari koje sadrži i stolisnik je vrlo ljekovit kod prehlada. Čaj liječi dišne organe. Paru od čaja stolisnika udišemo u nosnice kad smo prehlađeni.

A kod prehlada je vrlo koristan i čaj od šipka kao jedan od najbogatijih izvora vitamina C.

Liječenje prirodnim lijekovima manje je nasilno prema našem tijelu, ali je i dugotrajnije i zahtijeva strpljivost i upornost, no u konačnici ozdravljenje je temeljito. Stoga kako bi izbjegli zimske prehlade, po uzoru na naše stare valja jesti što više kiselog kupusa i kisele repe, a za slučaj potrebe u kućnu ljekarnu spremiti bazgu, kamilicu, stolisnik, lipu, majčinu dušicu, šipak, sljez te med isirup od smrekinih iglica.

Nekoliko bakinih recepata:

Kod visoke temperature

Čaj za znojenje

• 1 čajna žličica cvjetova bazge
• 1 čajna žličica lipe
• 1 čajna žličica kamilice
• 2, 5 dcl vode

Mješavinu bilja prelijemo kipućom vodom, nakon 10 minuta procijedimo te tijekom dana pijemo na gutljaje.

Oblozi od octa

Visoka temperatura može se sniziti oblozima nerazrijeđenog jabučnog octa ili s razrijeđenim vinskim octom (pola vode, pola octa). Hladan oblog stavljamo na stopala ili od koljena nadolje.

Parenje sinusa

Izrezane sljezove korijene namačemo 30 minuta u dvije litre vode, potom ih zakuhamo te udišemo paru.

Sinusi se čiste i udisanjem pare od kamilice, smrekinih grančica ili naribana limuna.

Sok od češnjaka za liječenje kašlja, prehlade i grlobolje

Nekoliko češanja narezati na tanke listiće, prekriti medom i ostaviti stajati 2 do 3 sata. Piti često tijekom dana po žličicu tako dobivenoga soka.

Sirup protiv kašlja i iscrpljenosti

Vrške smrekinih iglica poslažemo u staklenku široka grla i to naizmjenično red iglica, red šećera. Tako napunjenu staklenku odmah stavimo na sunce. Nema li sunca, stavimo je na vrlo slabo ugrijanu ploču štednjaka. Ne učinimo li to, šećer će se toliko stvrdnuti da se nikad neće otopiti.

Autor fotografija: Acizalb

The post Tradicionalni bakini savjeti za prehladu i imunološki sustav appeared first on Narodni.NET.

Potrebni sastojci za pripremu radiča s krompirima

1 kg krumpira,

200 g radiča,

sol,

papar,

maslinovo ulje,

2 ili 3 češnja češnjaka po želji

Priprema radiča s krompirima

Očistiti radič, oprati listove i natrgati ih u manje komade. Krumpir skuhati u ljusci, još vruć oguliti te staviti da se malo ohladi.

Narezati ga na ploške te pomiješati u zdjeli zajedno s listovima radiča, posoliti, popapriti, dodati maslinovo ulje (količina prema ukusu, ali ne pretjerivati jer je i maslinovo ulje kalorično) i po želji nasjeckani češnjak.

Također po želji, možete dodati i neki svoj omiljeni začin. Probajte.

Jelo se služi toplo.

Ovo ukusno povrće može se poslužiti i uz pržene srdele.

Tradicionalni recept za domaći gulaš

60 dag junetine 2 češnja češnjaka 10 dag mrkve 30 dag luka 0,5 dl ulja 1 žlica pirea od rajčica sol papar Postupak izrade: Meso izrežite na komade, a luk očistite i sitno nasjeckajte.Na vrućem ulju popržite luk, pa kada dobije lijepu zlatnožutu boju, dodajte sitno nasjeckani češnjak, naribanu mrkvu i meso. Posolite i pirjajte […] Opširnije

Tradicionalni brodet od bakalara

40 dag suhog bakalara 30 dag krumpira 10 dag luka 20 dag svježe rajčice 1 dl maslinovog ulja 1 dl bijelog vina 1 žličica nasjeckanog peršina sol papar Postupak izrade: Suhi bakalar namačite u vodi jedan do dva dana. Kad se meso počne odvajati od kostiju izvadite ga iz vode i stavite kuhati u 2 […] Opširnije

The post Najbolji radič s krompirom i maslinovim uljem appeared first on Narodni.NET.

Sastojci za jednostavnu blitvu s jajima

2 jaja, ulje,

maslinovo ulje,

sol,

500 dag blitve (ili divljeg zelja ili špinata),

dva tri krumpira po želji

Kako pripremiti jednostavnu blitvu s jajima

Staviti blitvu ili divlje zelje (samonikle zdrave trave) ili pak špinat kuhati.

Posoliti i paziti da se tijekom kuhanja namirnice ne prekuhaju (blitvu i špinat kuhajte nekoliko minuta, a divlje dulje, ovisno o vrstama ubranih trava). Procijediti i maslinovim uljem, po mogućnosti ekstradjevičanskim, zauljiti zeleniš, a na tavi zagrijati ulje i ispeći jaja na oko.

Po želji, može se uz ovo jelo ponuditi i kuhani krumpir, koji se također zaulji maslinovim uljem. Servirati toplo.

Tradicionalni recept za domaći gulaš

60 dag junetine 2 češnja češnjaka 10 dag mrkve 30 dag luka 0,5 dl ulja 1 žlica pirea od rajčica sol papar Postupak izrade: Meso izrežite na komade, a luk očistite i sitno nasjeckajte.Na vrućem ulju popržite luk, pa kada dobije lijepu zlatnožutu boju, dodajte sitno nasjeckani češnjak, naribanu mrkvu i meso. Posolite i pirjajte […] Opširnije

Tradicionalni brodet od bakalara

40 dag suhog bakalara 30 dag krumpira 10 dag luka 20 dag svježe rajčice 1 dl maslinovog ulja 1 dl bijelog vina 1 žličica nasjeckanog peršina sol papar Postupak izrade: Suhi bakalar namačite u vodi jedan do dva dana. Kad se meso počne odvajati od kostiju izvadite ga iz vode i stavite kuhati u 2 […] Opširnije

The post Recept za jednostavnu blitvu s jajima appeared first on Narodni.NET.

Japrak od raštike je tradicionalno jelo koje se najviše priprema u južnim djelovima Hrvatske, a umjesto raštike koristi se i list od mlade loze.

Sastojci za tradicionalni japrak od raštike:

• 1 kg mlade raštike, ali većih listova,
• 70 dag mljevenog mesa od junećeg ili telećeg buta,
• 15 dag riže,
• 1 do 2 glavice crvenog luka,
• 4 dl kiselog mlijeka,
• sol,
• papar,
• čista juha od kostiju,
• 1 rajčica
• malo ulja

Kako pripremiti tradicionalni japrak od raštike:

Mljeveno meso pomiješati s malo luka, soli, papra i riže te fino izmiješati.

Kasnije dodajte malo ulja kako bi japrak bio razabraniji.

Od listova raštike odstraniti korijen, staviti ih u kipuću posoljenu vodu 1 do 2 minute, potom u hladnu te ih ocijediti.

Na svaki list staviti mali nadjev. Paziti da ne bude previše. Zaviti list, uvrnuti krajeve lista prema unutra kao kod sarme.

Složiti japrake u lonac i zaliti vodom ili juhom te staviti kuhati.

Tijekom kuhanja dolijevati juhu ili vodu, a može se dodati i rajčica da pusti sok radi umaka.

Seljačka pašeta od svinjetine

Ovo je neka vrsta bolje seljačke paštete od svinjetine. Pripremite 250 g svinjetine od hrpta (odstranite kosti), 250 g svježe slanine i 250 g jetara koja ste očistili od žilica i kožica. Skosajte vrlo sitno slaninu (odstranite kožicu) kao i jetra. Meso isjeckajte nešto krupnije pa sve pomiješajte. Posolite, popaprite, dodajte dobar prstovet čunke, mali […] Opširnije

Vezene kuhinjske krpe kao ukras kuhinje

Svi malo stariji se sjećamo starih kuhinjskih krpa koje su bile veoma različite o ovih današnjih “modernih” i imale su crteže koje su vezale naše bake te su trajale godinama ponekad su služile samo za ukras u kužinama i blagavaonicanma. Posebna je priča sa kuhinjskim krpama tzv. zidnjacima koje su obično stavljane iznad šporeta ili […] Opširnije

The post Recept za tradicionalni Dalmatinski japrak appeared first on Narodni.NET.

Potrebni sastojci za juhu:

4 tvrdo kuhana jaja, 1 žlica slatkog vrhnja, 1 žlica maslaca, 1 žlica brašna, 1 žličica kosanog perši^na, malo mažurana, malo majčine dušice (timijana), 1 lovorov list i sol.

Kako pripremiti juhu od jaja?

Pržite na vrućem maslacu brašno i zatim peršun, pa nalij te 1 litru hladne vode. Pustite da se juha kuha desetak minuta i dodajte lovorov list, mažuran, majčinu dušicu d posolite. Neka se juha još jednom prokuha. Razrežite tvrdo kuhana jaja na polovice i prelijte na njih juhu koju ste neposredno prije toga odmaknuli s vatre te umiješali slatko vrhnje.

The post Bakina juha s jajima, jednostavni recept koji se koristi generacijama appeared first on Narodni.NET.

Soparnik

Soparnik zaštićena kulturna delicija

Soparnik,  vrlo jednostavno posno jelo, a sastoji se od malo blitve, mladog luka i peršina, između dva sloja najjednostavnijeg tijesta. Da jedno jelo, od malo blitve i „tista“ može bit tako popularno, čovjek ne bi vjerovao. U Poljicima postoji festa odnosno festival na kojem se bira najbolji soparnik po okusu, sastavu, izgledu, ispečenosti, ocjenjivala se i osobnost natjecatelja, način prezentacije, ali i poznavanje običaja poljičkog kraja..Zanimljivo je to, što najbolji soparnik pravi žena koja nije rođena poljičanka, a ona je Iva Beović rođ. Klišanin rodom iz sela Miši. Iva je kći pok. Mirke i Ruže Klišanin udata za Antu (Tonku) Beovića u Gate, koji zajedno sa Ivom sudjeluje u pečenju spoarnika, i Ivi je velika pomoć i moralna podrška. Naime Ivin soparnik je nekoliko godina pobjednik na festivalima soparnika u Dalmaciji što je za svaku pohvalu i divljenje. Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike

Porijeklo soparnika

Karakterističan je za prostor nekadašnje srednjovjekovne poljičke knežije koja se prostirala na prostoru između rijeka Žrnovnice i Cetine, na jugu do mora, na sjeveru do Mosora. Soparnik je u prošlosti bio posno soparno-suhoparno jelo, koje se pripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnji dan i uoči blagdana Svih Svetih. Međutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas ga Poljičani nude u svečanim prigodama, pa je soparnik, zeljanik postao znak i simbol stare Poljičke republike. Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge u borbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjske krajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle u druga sela, pa se soparnik priprema npr.i u Brelima.

Priprema soparnika

Priprema Soparnika

Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje je svakom domaćinstvu bilo dostupno: brašno, blitva, crveni luk – kapula, maslinovo ulje, češnjak. Za pripremanje su potrebne dvije sinije – okrugli niski stolovi. Tijesto se umijesi od pšeničnog brašna i razvuče na sinijama. Blitva se opere i sitno nasjecka, nasoli da bi blitva omekšala, u nju se doda crveni luk tanko izrezan, potom se rukama iz nje iscijedi sok da ne bi bila jako vlažna, jer bi ovlažila i omekšala razvučenu koru te doda malo maslinovog ulja. Nadjev se rasporedi po jednoj razvučenoj kori i prekrije se drugom korom. Kore se razvuku pomoću lazanjura – oklagije, drvenog valjka. Domaćica zatim zavrće rubove donje i gornje kore, vrlo pažljivo, i na taj način spoji da nadjev ostane između kora. Domaćica treba pripremiti komin, ognjište, naložiti vatru da se dobro razgrije i omesti ga od luga. Na tako čist komin lagano se stavlja soparnik, koji je prije toga prevrnula pomoću druge sinije, da bi rub bio na kominu. To čini zbog toga da lug – pepeo s malo žari, kojim će zaprtiti, prekriti soparnik – ne bi napunio pore na njegovu rubu. Za domaćicu je pravo umijeće spustiti soparnik na komin sa sinije, jer je tanak, pa ako to nespretno i brzo radi, mogao bi se zgužvati i izobličiti. Kad je soparnik na kominu, zaprti-prekrije ga lugom. Kad se soparnik nadme domaćica ga metlicom lagano pritišće da se po cijeloj površini jednomjerno ispeče i kad se iz njega ispuše zrak, znak je da je zgotovljen. Domaćica metlicom skine s njega pepeo, obriše ga kepom i puhaljkom opuše da ne bi na njemu ostalo luga.
Skine ga na način da pod njega lagano podvuče siniju, a zatim u njega utrlja rukom maslinovo ulje, jer soparnik treba biti dobro pouljen, i izgnječeni češnjak kojega je prethodno usitnila u drvenom lukotucu, izbode ga na nekoliko mjesta vrhom noža. Reže ga oštrim nožem na komade oblika romboida.

Pogledajte pripremu soparnika

httpv://www.youtube.com/watch?v=iKHdaIi2k3c

Ovako pripremljen soparnik je najjedostavniji, a priprema se i sa raznim dodacima i to najviše u Donjim Poljicima uz more. Tu u soparnik dodaju suvice – suho grožđe, stučene orahe, bademe, pospu ga šećerom, cimetom. U Gornjim Poljicima neke domaćice u blitvu dodaju sira. Ako domaćici ostane umiješana tijesta, napravi mali soparnik od samo jedne kore koju do pola nadjene a drugom polovicom nadjev prekrije. Taj soparnik su nazivali vrana noga, a najviše su mu se veselila djeca.

Recept za pripremu soparnika

Soparnik pečen u Pećnici

Sastojci za 2 osobe

Tijesto

• 60 g raženo brašno
• 100 g crno 1100 brašno
• 2 žlice maslinovog ulja
• soli po ukusu
• cca 1 dl vode

Nadjev

• 10 listova blitve
• Pola glavice luka
• 2 žlice maslinovog ulja
• prema ukusu soli i papra
• Premaz pred kraj pečenja
• 2 češnja češnjaka sitno skosani
• 2 žlice maslinova ulja

Blitva se očisti na način da ostane samo zeleni dio lista. Tako izrezana blitva se opere i dobro osuši, te se nareže na trakice. Blitvi se zatim dodaje usitnjeni mladi luk i peršin, te se sve zajedno posoli i prelije maslinovim uljem.
Tijesto se mijesi od brašna, malo soli, dvije žlice maslinovog ulja i vode po potrebi. Tako pripremljeno tijesto se podijeli na dva jednaka dijela, pa se malo ostavi na stranu dase podigne.

Tijesto se zatim prebacuje na pobrašnjenu dasku, razvuče do vrlo tankog sloja i oblikuje u oblik kruga koji odgovara limu za pečenje. Na tijesto se zatim postavlja smjesa od blitve i luka, te se ta smjesa prekrica drugom polovicom tijesta, razvučenoj na isti način. Dva sloja tijesta se spajaju uvijanjem gornjeg sloja preko donjeg, prema unutra (prema limu za pečenje). Gornja kora se izbode vilicom na par mjesta, da može izaći para.
Soparnik se peče oko 20 minuta na 200°C. Nakon vađenja iz pećnice, dodatno se premazuje maslinovim uljem u koje je dodan protisnuti češnjak.

Priprema soparnika u pećnici

httpv://www.youtube.com/watch?v=5sur5hhQ6KA

U Poljicima, soparnik se peče u kominu, a prekriva se žeravicom. Pečen je kada porumeni.

The post Najbolji soparnik i kako ga pripremiti appeared first on Narodni.NET.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.

Krastavaca obieli i poreži ih na komadiće, dobro osoli i ostavi jedan čas u razsolu; zatim u šerpinju stavi masti, prisiplji dvie žlice melje, napravi rumen zapržak, nareži unj luka i zelena peršina, te pusti malo pirjaniti; k tomu prilij dvie žlice kisela vrhnja, zatim ugorke izžmiči i stavi unutar prpra, muškatnoga cvieta i po nešto mirodija primetni, neka se časak pirjani, da krastavci izgube duhu; zatim prilij govedje juhe i malo poocti, neka vri, dok se umaka sgustne.

The post Tradicionalni umak od zelenih krastavaca appeared first on Narodni.NET.