Riječnik zaboravljenih dalmatinskih riječi

brakovina – vrsta vinove loze branda – vrsta ležaljke (od drva i platna) branka – vratnica

brankanel – drveni štap sa udicama (npr, m hvatanje hobotnice)

brav – ovca, janjac

Bravini konji – konji za vuču (izraz za lijepe konje)

brbat – tražiti nešto rukama

brčin – čuperak kose

brecat – ručno udaranje po zvonu

breća – kvrga, masnica

breknut – kucnuti; udariti; bosti

brgvazdat – brbljati

bričit, bričenje – brijati, brijanje; ali i kad jako puše (npr. briči bura)

brik – jedrenjak sa dva jarbola

brime – vrijeme

brime – naramak granja

briška – komina od masline

britulin – džepni nožić na preklapanje

britvela – okov na vratima (za otvaranje)

briza – ravni dio kose na čelu; ali i vrsta alata u bačvarstvu

brlina- prostor u uljari namijenjen za sipanje maslina

bmistra – žuka (vrsta biljke) od čije se kore prave traci

brnjal – plahta od jute ili sličnog platna koji se koristi kod branja maslina

brodet – način spremanja ribe (sa octom)

brokva – čavao, ali i limena kanta za vodu koja se znala držati u sobi

brombul – mješavina svega i svačega

brombulat – kruljiti (želudac); ali I miješati nešto

brontulat – govoriti bez smisla; neprestano govoriti; ali i prigovarati

bronzin, bronzing – lonac od Ijevanog željeza za kuhanje (stoji na komostrama)

brsovnica – mladi izdanci na stabljici kupusa

brst – cvat kod masline

brsufit – kalijev metabisulfit

bufun, –at – šaljivac, onaj koji podvaljuje drugome; Šaliti se

buganci – ozebline na nogama, rukama, ušima

buherac – ljekovita biljka (buhač)

buhoserina – izmet buhe

bujer – kapa, šešir, plaf

bujol – drvena posuda za hranu svinjama

bukadura – kondicija kod sviranja puhačkih instrumenata

bukalin – noćna posuda

bukat – rugati se

bukin – dio limenog puhačkog instrumenta (u njega se puše); ali i dio kotla za kuhanje rakije

bukvejan – mala bukva

bul – poštanska marka

buladur – mrlja

bulentin – poziv, cedulja sa nekom obavijesti; ulaznica buligan – velika svađa

bulin – čelna manja kugla u igri na buće (meta)

bulta – nadsvođeni dio klačine (vidi Klačine)

bumbažina – vrsta tkanine (za odjevne predmete, plahte)

bumbeta – štrcaljka za podmazivanje

bumbit – piti

bunet(a) – narodna kapa

bunetarka – vrsta smokve (bružetka crna)

bunja – obrada kamena na prirodan način (na bunju)

buraća – termofor (gumeni jastuk za toplu vodu); ali i skraćena mješina od kozlina za držanje tekućine

burat – vrsta stroja u koji se sipalo žito

buratat – izraz koji se koristi u vršenju žita (vidi Na guvnu); ali i mijenjati se

buražin – vrsta zelja

burdija – veliki trapanj kojim su se dubale mine

burdil – ludorija, ludost; metež

burdižat – hodati brzo; ali i način jedrenja u vjetar (na cik-cak)

bursa – torba bursada – neživa meta burta, bulta – terasa buskat – gurati se (rogovima) busnut – gurnuti; sudariti busola, busula – kompas bušak – grmlje bušin – vrsta grma

buškadur (muškadur) – drveni ormarić za hranu (imao je bočne stranice od fine mreže)

bušt – grudnjak

buštikavat – sakrivati

butarga – ikra od ribe

butat, buta – baciti nešto u more ili vodu

butiga – prodavaonica, trgovina

butigir – prodavač u trgovini

butruga – drvena posuda za tekućinu (oblika eliptičaste bačvice)

butun – dugme

buzarijola – brnjica za psa ili za druge životinje buzdo – nespretnjaković, budala, neznalica buzdovan – oružje u Kumpanjiji buža – rupa

bužadur – alat za pravljenje rupa na koži

bužakul – mala rupa, spremište

bužeta – rupica na odjevnom predmetu

bužmela – manja posudica

caklast – staklen

cakiit se – sjati se

caklo – staklo

cangul – smrdljivac

capada – otisak stopala

capat – hodati

capnut – nagaziti

cata – noga

cedit – ustupiti malo

cela – manja prostorija

celta – nepromočivo platno, tenda

centinela – svjetiljka od karbida

cera – boja

cerot – veliki ljepljivi ovoj za istegnuća (sličan hanzaplastu)

cicija – sitničav čovjek

cid – zadnje kapi tekućine

cigarijera – kutija za cigarete

cihat – kihati

ciklo (vino) – kad vino prelazi u ocat

ciklop – način gradnje kamenog zida

ciknut – napuknuti

cikuna – izraz za tjeranje kokoši

dio vino – vino bez vode

cima – kraj konopa za privez broda; općenito kraj nečega

cimenat – cement, građevinski materijal

cine, cinje – jeftino, jeftinije

cingul – privjesak

cinkostanca, cirkostanca – neka nevolja, nezgoda

cinkvatat – uzaludno čekati

cinkvina – zgoditak od 5 brojeva na tomboli; ali i željno nekog iščekivati (čekat ki cinkvina)

The post Mali riječnik zaboravljenih Dalmatinskih rječi i značenja appeared first on Narodni.NET.

Stare dalmatinske riječi

baramenku – bar malo

baratat – služiti se nečim; ali i zamijeniti nešto

barbaška – vrsta šiblje

barbeta – konop kojim se vezuje čamac za kopno barbuc – mala brada bareta – kapa

barice, barjice – mala drvena bačvica (vidi pod Ribarstvo)

barilo – drvena posuda za soljenje (ribe, mesa)

barjanka – vrsta vinove loze

barufa – svađa, prepirka, gužva

bašamenat – obojeni donji rub, donji dio zida oko neke prostorije

bašćina – imanje udaljenije od mjesta, poljski posjed

bašest, bašo, bašast – nizak, nisko, maleno bašica – veći plosnati kamen, kamena ploča baštardan – nestandaran, netipičan, izmiješan baštun – manji omeđeni dio zemlje za sijanje bat – teški malj

batajat – bacanje kamenja jedan na drugoga (npr. poć u bataju)

batal – veliki komad drva (posječeno deblo)

batat – gaziti

batifund – vrsta alata

batikor – umišljena bolest, umišljeni bolesnik (batikor ki fujku)

batistira – krstionica (sa poklopcem).

Stit na batistiru– pronađene stvari su se znale stavit na batistiru u Crkvi i tamo ih je vlasnik mogao pronaći

batit – srušiti nekoga ili nešto

batizmar – debela obiteljska knjiga stanja od krštenja do smrti; matična crkvena knjiga

batuda – snažan udarac

baturica – držač štapa, ali I drvena udaraljka za bubanj

baukat – zavijati, vikati

bava – povjetarac od mora

bazd – ljekovito stablo za čaj

becat – podrigivati se

beči – novci

bekar, -ija – mesar, mesnica

beknut – podrignuti

bekuc, brekuc – veliki sklopljivi nož

bekuč – plamenik na svjetiljci karbitrači

berekin – nestašna osoba, vragolan

beštijan – nametnik, ali i pokvaren, zao čovjek

beštimadur – psovač

beštimat – psovati

betežan, betežna – bolestan, bolesna betula – mala gostionica betun – beton

bibita – jedno piće. Igralo se po bibitu. Tko izgubi (npr. na kartama) plaća bibitu

bičva – čarapa

bićerin – staklena čašica za posluživanje aperitiva (npr. rakije)

bidan – jadan

bidun, bedun – posuda ili kanta za tekućinu

bija – cjepanica drva, komad drva

bijaga – svjetliji dio morskog dna (kameniti ili pjeskoviti)

bijankarija – donje žensko rublje; ali i posteljina

Bila skula – Bratovština Svih Svetih (najstarija u Blatu)

bili sliz – vrsta ljekovitog bilja

bilica – nešto bijele boje (npr. smokva, životinja)

bilo (mali bilo) – A učini ti je ovo mali bilo – znači da je nešto napravljeno dobro; izraz se koristi u raznim kontekstima

biša – crvotočina

bišća – odmakni se, idi dalje od mene

bit u bega – biti u dobru, u svakom pogledu dobro

bit u jeseru – biti zdrav, svjež, odmoran

biža – grašak

biži – odmakni se

bižidida – očev djed

bižigulast – spretan, okretan, snalažljiv

bižigulat – savijati se, okretati se

The post Zaboravljene riječi iz dalmacije appeared first on Narodni.NET.

Ribarski rječnik dalmacije i otoka je bio bogat tradicionalnim ribarskim rječima koje su opisivale stvari i izraze, najčešće su se koristile na malim nbarkama na vesla i jedan dio ovih rječi opisuje i djelove tog brodića na kojem su išli u ribolov.

Ribari sa mrežom

arma – priprema za ribolov

argola – poluga kojom okrećemo kormilo

armadura (plutnja i olovnja) – glavni dio mreže kojim se učvršćuju plutovnice i olovnice

armenica – dio čamca kop služi kao uporište veslima arti – ribolovni alati

aštra od prove i krme – pramčana i krmena statva

balaštrina – povišeni pod čamca (uz rub radi lakšeg veslanja i komunikacije)

barbeta – glavni deblji konop (za vezivanje)

bita – u sredini prove za vezivanje

bracul – koljeno na kolumbi koji spaja krmenu statvu i kobilicu

braga – konop sa 2 omče za dizanje tereta

brageta i srednji madir – (kad se on stavio, činila se mala fešta jer se govorilo da je on zadnji dio od broda)

brankanel – drveni štap sa udicama

budila – sprtinjače; vrsta mreže za lov srdele

buka – srednji dio čamca

bukvara – mreža za lov bukve

butat – bacit bik) što u more (za ribu koja nije jestiva znalo se reći: Butajje u more)

cenda – prvi madir

cima – konop za privez broda

dezarma – prestanak ribolova

donja voda – morska struja pravac zapad-istok

grbinada – olujni jugozapadni vjetar

guc – najmanji oblik čamca sa ravnim dnom, sličan gunduli; bio je sporedno plovilo

gundula – vrsta čamca sa ravnim dnom, bila je sporedno plovilo

imbrujavat – skupljati donji kraj mreže u “šaku”

jarbulet – komad drva za naslon tende ili  za svjetlo

kaleta – udubina između 2 rebra unutar broda

kanćenka / kančelica – povraz za lov kanjaca

karoc – produžetak kobiiice (na krmi ili provi)

knezato – tobolac od mreže čiji je otvor nanizan na željezni obruč, kao i janka, ali umjesto ručice je privezan na dugi špag. Cl njega se kao mamac stavi 2-3 ježine, a na koje dođe riba, a ribar naglim trzajem podigne knezato u kojem ostaje sva riba.

kogoj – mala mreža potegača. Drugi nazivi strašin, grip

kavrjaga – armenica (uporište za vesla)

kolač – željezni kolut za očetavanje mreža, odivanje sidra ili parangala

kolumba – kobilica broda

kontrafund – drveni poklopac za slanu ribu; poklopac na mašteladi

kopitar-kliješta kojima je jedan kraj produžen u drveni kolac (koplje), a drugi je privezan za dugi konopac. Služi za vađenje kopitnjaka (vrsta kamenice)

korba – dio čamca koji je spojen sa kobilicom i služi kao kostur čamca

krka – kora od bora koja služi za bojanje mreže

krok – pojas koji se stavlja oko trbuha a koji ima izdanak od tankog tvrdog konopca dužine 30-60 cm, a služi za zapor na konopu mreže koju se poteže iz mora (npr. migauice)

kurenat – morska struja

lantinal – komad drva na kojeg se vezuje mreža (za širenje mreže)

ljetna mriža – mreža potegača za lov srdela (bila je najisplativija; prije Drugog svjetskog rata vlasnik i svi ostali su dijelili ulov 50-50%, a nakon rata vlasnik je uzimao 30% ulova, a svi ostali 70%)

madiri – oplata broda; uzdužna platica na bokovima

i palubi broda

maestra – dio parangala na kojem su obješene primule; osnovni konop parangala

mast – mašćenje mriže – tekućina za bojanje mreže koja se dobija od borove kore

maštelada – drvena posuda za soljenje ribe (za cca 50 kg), ali i za istresanje ribe na barci

mezomariner – kuka za hvatanje konopa

mezotaula – dio pajoli

mrtva banda – prostor iznad palube

mulinel – komad drva sa ručkama za vući konop od kogoja

mankul – bočni komadi drva na provi za vezivanje

paha – dio mreže između plutovnica i olovnica. Spletena je od konca različite debljine i različite je veličine oka. Razlika u debljini konca i veličini oka pahe čini glavnu razliku među brojnim mrežama stajačicama.

pajer – drveni pfitki sanduk za ribu (danas i od plastike)

pajoli – pod u čamcu

pala – donji dio vesla

palac – uporište za veća vesla

The post Stare ribarske riječi i njihova značenja appeared first on Narodni.NET.

Nije puno al malo pomalo, nadam se i uz vašu pomoć sačuvat ćemo ih od zaborava!

A

april, arcibiskup, aspra (i jaspra), avizati (avizan)

B

bačva, badanj, bakalar, banak, banda (na južnu bandu), beč ‘sitan novčić’, beteg, bob, boca. Božić, božični, barilo, braća, ‘članovi bratovštine5, brat ’član bratovštine’, braski ’koji se odnosi na braću’ (braska kuća), brašćina/braština, brašno, bravji (bravji loj), bubrig, bumbak

C

cikin, crikva, erikveni, crkovni

c

ča (obeća ča gre), četiri, četvrtal/četvrtalj, činiti

D

darovati, decenbar. digan, dolama, dobitak, doći/dojti, dug (stari dug), dužan, dvi (dvi librice/oke), dukat

E

edan. (eđna misa) i jedan

F

fabrika ‘izrada, izgradnja’, fakin “nosač’, filip/pilip, ‘novčana jedinica’, fit ‘stanarina’, frmenta ’kukuruz’
galijica ’novčana jedinica’, gazeta ’novčana jedinica’, godišće, goniti, gradele, grah, gre (3. lice sg. od *gresti), greb, groš i grošić

H

hotiti/iititi (i titi)

I

imati, izajti, izgubiti, izisti

J

jaja, japno, jaspra (i aspra), ječam, ječmen, jenera(l), jigla ‘vrsta ribe’, junica, južni

K

kandela, kandelot, kantati ’glasno licitirati’ (kanta kožu/loj), kapitan, kaštig(a), kaštigati, ki/koji, ko “tko’, ‘koji’, koraun, kapitu(l), kositer, kopati, kota(l), koža, kunfin, kuntenat, kupiti, kuća, kordun ‘lančić’, kvarta, kvartuč, kus, kvasina
lanjski, leća, lemozina milodar’, leto/lito (s litun ‘do godine’), libra, librira ’novčana jedinica’, loj

LJ

ljubav, ljubiti

M

madrikula, maj, marač, mali, maslina, mast ‘mošt’, mati (za mater), menša/menža (menša/menža od oltara), meso, misa,

miraku(l), misec, misto, mišina (mišina brav ja). mlaji/miadi, raliti (mliti masline), modar, mrtvi (za mrtvi moji), munita, mufa ’vrsta lošijega ili pokvarenoga vina’

N

naplatiti se, narediti, narod, nedilja, nevista, nota (nota od onoga), nositi, novembar/novenbar

O

obećati, obid, obit, oblig, ’obveza, obzir’, obrati, oficij, oka, oko, oltar, opcovati ’opsovati’, orati, ostati, otonbar/otunbar/ok-tubar, otorkulati, ovdi/ovde, opći, ovogodišnji, otakati, ozimac

P

papar, par, paroh/parok/parohijan/parokijan. peltra /pijat od peltre), pena ’kazna’, perla, pet, petica ’vrsta novca’, pijat, pinezi, pirun, pisati, pištulski, plaćati, platiti, pleće, po, počati, pokojni, pokupiti, polučak, pomor, ponediljak, ponoviti, pop, popovski, poriz ’porez’, posa(l). posesati se, potriba, potribošći-na, pravda (rukom od pravde), pridati, prisvitli, pilili ‘preliti’, prodati, prokaratur. prokura, prokurati, prominiti, proso, proši-šion ’procesija’, prošnja. prsten, prsura, prvi, puce

R

račun, rakija, razdiliti, rećini ’naušnice’, redovnik, riba, lizati, riži, roba

S

sablja, serdar, sestra ’članica bratovštine”, setenbar, sić, sir, skula ’bratovština”, služba, sopra ‘stol’ fig. gošćenje = brašćina, spiza, sprovod, Sisveti (do Sisvet), srdela, sridnji, starišina, stratiti, skupšćina, stup (stup maslina), sudac, svića, svit

Š

Šekular ’svjetovnjak’, šenica/pšenica, šenični. šest, škrinja, šteta, što (ovdi se piše što …), štrumentan

T
takljati. talir, tamnan ’tamijan’, tavajo(I), termin ‘termin’ = vrijeme, titi i hotiti. treti. trgali ‘brati grožđe’, tri, trošiti, trsje, turta, tust, tužba

U

u (u ime), uboštvo. učiniti, ule/ulje. umrši. unapridak, unča. upisati, uput ‘odmah’, urdinali narediti’

V

vas (vas komun). vazda, veći. veliki, vera ‘zaručnički prsten’, viditi se. vino, više (više kuće), vojnik, vojvoda, vo(l), (loj od vola), vosak, vratiti, vrč

Z

zakonit, založiti (založi stupi/zemlju), zapovid. zapovidati, zdila. zdol. zemlja, zlato, žlica

2

žeti. žito žustati se

Dodatak

Običnija i karakteristična osobna imena

a) muška: Ante/Anton, Bare. Erko/Jerko, Frane, Grgo, Ive/Jivan/Jive/Jivica, Josip/Osip/Joso, Jurc/Jurica. Lovre. Marko, Male, Milio/Miško, Pave, Pere, Pilip. Siine .Tome Viee

b) ženska: Ane/Anica, Barica. Gruba. Jerka. Jivanica. Kate, Luee. Mande, Mare. Ružica, Sirnica.

The post Mala zbirka dalmatinskih riječi appeared first on Narodni.NET.