Među ljudima nema nikoga bez imena. Ime nosi svaki čovjek i s njime ulazi u društvo. Ime je bitni znak osobnosti onoga koji ga nosi, izraz same čovjekove biti. Tko nema imena, ne postoji. Mnogi se prije ili poslije susretnu s pitanjem odabira imena. Osobito roditelji, kad trebaju odabrati ime svojem djetetu. Pri davanju, odnosno izboru imena, ravnamo se, uglavnom, prema nekim općim motivima: prema kršćanskoj tradiciji, prema političkim motivima, umjetničkim motivima… Neki odabiru ime koje im lijepo zvuči ili ime iz drugog naroda. Često biramo imena prema tradiciji u obitelji i kraju u kojem živimo. Tako se negdje prvom sinu daje ime oca ili djeda, a kćeri ime majke ili bake – da ime ostane u obitelji! Poznati završeci tradicionalnih slavenskih imena jesu –mir, -slav, -goj, -kaz, i drugi (Trpimir, Berislav, Domagoj, Kazimir..). Nekad su imali svoje značenje (naši poznati kneževi i kraljevi, velikani hrvatske povijesti), a danas su postali uobičajeni oblici imena na koje ne svraćamo posebnu pozornost. Prema kršćanskoj tradiciji Bog svakoga čovjeka zna po imenu. Čovjek je Božji odabranik i Bog na njega računa kao na suradnika. Prorok Izaija zapisuje Božju riječ Izraelu; „Imenom sam te zazvao: ti si moj“. Zato mnogi ljudi, kršćani, odabiru ime prema imenu sveca, da bi svake godine iznova, na svečev kalendarski spomendan, imendanom posvijestili sebi važnost imena i svetačkog zaštitnika. Sveci su za njih važne osobe iz mnoštva provjerenih Božjih prijatelja pred Bogom, moćni zagovornici, i životom uzori svojem imenjaku. Mnoga su tradicionalna imena ušla u život upravo štovanjem kršćanskih svetaca ili svetica, napose mučenika. To je duboka kršćanska tradicija i jedna od značajki naše hrvatske ukorijenjenosti u europsku kršćansku kulturu. Izbor tradicionalnih Hrvatskih imena je velik, i važan, jer su naša, hrvatska, osobna narodna imena, dio našeg etničkog blaga, dio našeg ponosa, samobitnosti i narodne samosvijesti.

Branislav/Branislava – ime tvoreno od imperativa glagola hraniti i riječi slava. Izvedeni oblici: Brano, Branko, Brane; Branica, Branča, Branka. Ime se pojavljuje i u obliku Branimir, Branimira.

Darko – narodno ime koje u svom temelju ima riječ dar. Inačica imena Dario, kratica od Božidar, prijevod imena Matej, prijevod imena Donat. Latinski oblik Donatus znači od Boga darovan, Božji dar.

Dominik –  latinski pridjev dominicus znači gospodinov, gospodarev. Pisano velikim početnim slovom znači onaj koji pripada Gospodinu Bogu. Latinski izraz „dies Dominica“ znači „dan Gospodnji“ – nedjelja. Izraz je postao osobno ime zato što je bio običaj djetetu koje se rodilo nedjeljom, na „dan Gospodnji“, dati ime Dominik. Izvedeni oblici: Dominika, Domo, Doma, Menko, Dinko, Dominiko, i prijevod: Nedjeljko, Nediljko, Nedjeljka i Nediljka, Nedo, Neda, Neša.

Franjo – pohrvaćeno latinsko ime Franciscus (talijanski Francesco). Izvire iz starofrancuske riječi franc, a znači slobodan. U kršćanskoj okolini, ime je poznato po franji Asiškom, ustanovitelju franjevačkog reda. Izvedeni oblici: Francisko, Frančesko, Fran, Frane, Frano, Franko, Franja…i u ženskom rodu: Franjica, Franjka, Franciska, Cina, Nina, Frančeska, Frančica, Franja, Fani, Fana…

Goran – ime rašireno na hrvatskom području posljednjih desetljeća. Etimološka mu je podloga riječ gora, posredno šuma, planina. Izvedeni oblici: Goranko, Goro, Gorica, Gorko, Ranko; Gorana, Goranka, Goga, Gogica, Gorica, Goša…

Hrvoje – muško ime, u potpunosti hrvatskog podrijetla. Ime je nastalo kao izvedenica od Hrvat. Može biti i prijevod imena Andrija (grčki pridjev andreios i znači muževan, hrabar)

Ivan – jedno od najučestalijih imena. K nama je došlo preko grčke i latinske verzije, a originalno je u hebrejskom jeziku Johanan (Jehohanan), sastavljeno od Jahveh (Bog), i hanan (milostiv), dakle Bog je milostiv. Izvedeni oblici: Ivo, Iva, Ivica, Ico, Ićo, Iko, Ivoš, Vanča…, a ženski oblici su Ivana, Iva, Ivanka, Ivanica, Inka, Ika, Kika, Nana, Vana…

Josip – među najpopularnijima imenima. K nama dolazi prema grčkog i latinskog jezika. Korijen mu je u hebrejskom: Johosef, složen od dviju hebrejskih riječi Jo, što je kratica od Jahve (Bog) i glagolskog oblika jasaf (dodao je umnožio) – zapravo Bog neka doda (umnoži). Izvedeni oblici: Joško, Jozo, Jozan, Jozeta, Jožika, Joža, Josa, Joco, Joja, Pepa, Pepika, Zefo, a u ženskom rodu: Josipa, Jojica, Joka, Sipa, Jozefa, Zefa, Jozefina, Pepa, Pepica, Jocka, Joza, Jozica…

Kazimir – ime ima slavenski korijen. Stara riječ kaziti znači ništiti, uništavati, rušiti, iznakazati (kazi je imperativ), uz dodatak riječi mir – zapravo onaj koji ruši mir. U ženskom rodu: Kazimira.

Ladislav – ime je nastalo od Vladislav, gubitkom prvog slova. Sastoji se od starog imperativa vladi, vlasti, što znači vladati i riječi slava. I oblik Vladimir ima isto značenje. Ženski oblici: Ladislava, Vladislava, Vladimira, Ladimira.

Miodrag – pravo narodno, pučko ime, načinjeno od dvaju pridjeva: mio i drag.

Pavao – često ime u hrvatskom području. Časno svetopisamsko ime. Od latinske riječi paullus – malen. Inačice imena: Pavo i Pava, Paul i Paula, Pavko i Pavka,Pave i pavica i druge.

Tihomir – ime je narodno, hrvatsko. Sastavljeno od pridjeva tih i mir. U praksi ima više izvedenica i inačica: Tiho, Tićo i druge. Ime ima i ženski oblik i izvedenice: Tihomira, Tiha…

Tomislav – složenica imena Toma i slavenskog dodatka –slav, a najvjerojatnije je da je ovo ime složeno od starocrkvenog glagola tomiti ( koji znači mučiti, miriti, krotiti) i riječi slava.

Trpimir – ime veže u sebi riječi trpjeti i mir. U ženskom je rodu Trpimira. Isus je donositelj mira, a istodobno trpi već od rođenja u jaslicama. Zato se u kalendarima ime nalazi 25. Prosinca, uz Božić.

Tvrtko – hrvatsko ime od pridjeva tvrd. Ime se temelji na latinskom pridjevu firmus – tvrd.

Vesna – ime slavenskog podrijetla od starocrkvenoslavenske riječi vesna, a znači proljeće. Izvedeni oblici: Vesnička, Veco, Vecka, Veka, vekica, Vesa.

Žarko – narodno pučko ime, od riječi žar(iti). Po značenju odgovara latinskom imenu Candidus –  lat.pridjev candidus: bijel, žarki, sjajan, čist, svijetao, pošten, iskren…

Tradicionalna Hrvatska imena

The post Tradicionalna imena u Hrvatskom narodu appeared first on Narodni.NET.

Kod našeg naroda i naših običaja snovi zauzimaju veoma važno mjesto. Od Vardara pa do Triglava, pa i dalje širom čitavog svijeta vjerovalo se kako snovi predviđaju dobre i loše svari koje nas mogu zadesiti. Narodska tumačenja snova variaju i drugačija su od sela do sela. Ono što je isto jeste da čak i danas mnogi uz prvu jutarnju kaficu vole da porazgovaraju o tome šta su te noći usnili i da to i dobro protumače. Takvi razgovori vezani su uglavnom za ženski rod.

U narodu se priča raznoliko čak i o pozama u kojima se zateknemo kada sanjamo, pa čak i doba noći u koje je došao san. Pa tako u nekim krajevima kažu kako je san koji dođe pred zoru istinit i to ako ga usnijemo dok ležimo na desnom boku, a u nekim drugim krajevima je suprotno i sl. Ovo je dosta prisutno i u narodnim epskim pjesmama, gdje se vjeruje kako su snovi koji su došli pred zoru upravo poslati od Boga. Slično tomu razlikuju se i tumačenje određenih pojmova koji se u snovima jave, pa u jednom selu ili kraju jedan pojam znači jedno dok u drugoj znači nešto potpuno drugo.

Kada već govorimo o narodskim tumačenjima snova, onda je bitno spomenuti da tu nema nikakvih pravila. U nekim krajevima kada se usnije neki lijep događaj ili predmet on znači upravo suprotno, tj najavljuje neki loš događaj, a kod nekih se to tumači kao dobro. Čak se u tumačenju ide do toga da je bitno koja se imena u snu usniju: Pa tako nije svejedno ako sanjate Mariju, Milicu, Dobrosava jer ta imena znače dobro, dok imena poput Grozde, Srđe, i slična grublja imena znače nešto zlo. Svi ovi pojmovi zapisani su i objavljeni u knjige koje su danas u narodu poznate kao – Sanovnik ili Sanjarica.

Narod snove ne tumači poput današnje nauke koja se snovima najviše bavi, a to je psihologija. Psiholozi i  ne vjeruju da snovi imaju proročka značenja nego samo da su odraz naše podsvijesti koja nas upućuje na neke emocije i dileme koje trebamo razrješiti ili samo  naglašavaju naše trenutno psihičko stanje. Frojd je začetnik psihološkog tumačenja snova.

The post Narodna vjerovanja i snovi appeared first on Narodni.NET.