GLAVOBOLJA
– Od jednog ovećeg limuna iscijedi se sok i dobro pomiješa sa kašikom fino samljevene prave kafe. To se popije i malo prilegne.
GRIPA
– U 2 dcl vode ukuhaju se 4 kašike prave, fino mljevene kafe. U to se nacijedi sok od jednog povećeg limuna, uliju 4 kašike ruma i sve zajedno popije u trenutku napada groznice.
SRČANE BOLESTI
-Limun je odličan lijek protiv srčanih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda mala kašičica samljevene soli. To se mućka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po kašika.
To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre.

ŠEĆERNA BOLEST
-Peršunov korijen i lišće oprati, korijen naribati kao hren, a lišće sitno izrezati i sve zajedno pomiješati sa šoljom kiselog mlijeka i popiti. Pije se svaku večer prije spavanja.
SLABI SLUH
– prije spavanja treba zamočiti čistu krpicu ili vatu u kupusnom rasolu i staviti u uho. Ako nisu povrijeđeni bublnjići, za kratko vrijeme sluh će se povratiti.
SLABI VID – poboljšava
– 1 kašika sitno isjeckanog peršunovog lišća stavi se u 2-3 dcl vode i kuha 2 min. Pije se duže vremena 1-2 šoljice na dan.
HUNJAVICA – CURENJA IZ NOSA
-Najjednostavniji lijek protiv hunjavice: na žaru ili rešou pali se kora hljeba i taj dim se uvlači u nosnice nekoliko puta na dan po 2-3 minute.
IŠIJAS – UPALA ZGLOBOVA
1.-Kašika čiste zobi kuha se 2-3 minute u 2 dcl vode, ocijedi i pije nekoliko puta na dan po šoljica. U isto vrijeme se na bolna mjesta stavljaju oblozi od kuhane vruće zobi svaka 4 sata.
2.- 1/4 meda pomiješa se sa čistim negašenim vapnom, namaže se obilato na lanenu krpu i time oblože bolna mjesta. Oblog mijenjati svaka 4 sata.

The post Poznati narodni pripravci! appeared first on Narodni.NET.

Da se gotovo svi lijekovi, uz ljudsku pripomoć, nalaze u velikom “Božjem vrtu”-prirodi, znali su naši pređi i dobro to koristili. A što su drugo i mogli u vremenu bez razvijene farmakologije, medicinske zaštite i opće prosvijećenosti o zdravlju.
Ipak, snalazili su se, preživljavali, istraživali i u suglasju s prirodom liječili.

Naravno, mi kao nestručnjaci o ovoj temi, samo zapisujemo ono čega se sjećamo iz naše najbliže okolice.
„Vrata” ove teme otvorena su za sve koji se sjete bilo čega, što će naknadno biti i zapisano.
Podsjetit ćemo na vrijedno blago liječenja onim što se našlo na našim poljima i livadama, međama i živikama, vrtlacima i vrtlačićima, dakle ljekovitu travu i bilje uopće, od kojih su se spravljali blagotvorni čajevi, sirupi, napitci, sokovi…
Trebalao je, dakako, dobro znati razlikovati bilje i ne ubrati nešto nekorisno ili, ne daj Bože, otrovno; znati vrijeme branja i način sušenja te pravo pohranjivanje najčešće u drvenim posudama.

Kamilicin blagi caj

davao se novorodjencadi protiv grceva, njime su se ispirali cirevi, rane, opekline, uzimao se za smirenje i bolje spavanje, kamilicom su se lijecile bobuljice (jedrice) na licu…
1. Lom ruke ili noge namještao je djed u selu.
2. Ojedine kod male djece – liječene su trabuljikom
3. Na čir se stavljao prepečeni luk i bukvica
4. Mjehur se liječio čajem od iskuhane kukuruzne svile (klipovom “bradom”)

5. Proljev – drenjinama i dunjama
6. Glavobolja – hladnim, navlaženim otarcima i pravom kavom
7. Prehlada se “dramila” rakijom a uzimao se i čaj od bagremovih osušenih cvjetova, te nezaobilazni šipkov čaj (bogat vitaminom C, jer naši pređi nisu imali limuna)
8. problem zatvora (tvrda stolica) rješavao se uzimanjem kiselog mlijeka i grožđa
9. “Šljezov“ čaj se rabio za bolji tek, a nad njim se parilo i liječili sinusi
10. Perut se ikorijenjivala pranjem kose prosijanim i prokuhanim pepelom tzv. lukšijom, a uši (vaši) iz kose istrijebljivale “gasom” tj. petrolejom

11. Za bolje spavanje i smirenje uzimalo se malo satrtog crnog maka (rastao je u našim vrtovima i imao male čahure na dužoj stabljici), te čaj od kamiličinog cvijeta
12. Temperatura se skidala oblozima od rakije prepečenice, umočenim čarapama u ocat (sirće), a stavljale su se i krumpirove ploške na tabane.
13. Promukli glas, osobito iza svadbi, se „čistio” svježim kokošjim, guščijim ili pačjim jajem
15. Za “vatricu“ (temperatura) se uzimao i rasol
16. Kopriva (žara), svježa i sušena, se stavljala na rane, njenim oblozima je liječena upala očiju, jele su je malokrvne osobe, a za reumu se od lišća koprive i istucane soli pravio lijek
17. Duhanom se posipala posjekotina (svjedok sam da se liječnik u Šamcu na to jako ljutio), a neki bi ju jednostavno pomokrili vlastitim urinom
18. Za bubrege se preporučivala lubenica
19. Za slabokrvnost se pilo tzv. “kino-vino”, jela crna “džigerica”, crni dud, maline, a kasnije i trnjine
20. Glog se konzumirao za poboljšanje rada srca, kao i čaj od metvice, rute, bazge, majčine dušice…

The post Narodni oblici liječenja u našim krajevima appeared first on Narodni.NET.