Narodne izreke su veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sačuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
– jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
– folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
– tradicijska umijeća i obrti.

The post Narodna izreka o međuljudskim donosima appeared first on Narodni.NET.

Narodne izreke su veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sačuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
– jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
– folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
– tradicijska umijeća i obrti.

The post Zaboravljena narodna izreka o teškim, crnim danima appeared first on Narodni.NET.

Narodne izreke su veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), ematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
– jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
– folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
– tradicijska umijeća i obrti.

The post Narodna izreka o mladima i starima appeared first on Narodni.NET.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Narodne izreke su prave male životne filozofije u kojima je koncentrirano višegodišnje narodno iskustvo. Pomocu narodnih izreka najcešce se davao iskren i dubokouman savjet.

Veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sačuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

The post Narodna izreka – Malo dobra… appeared first on Narodni.NET.

Budale su povlašteni u ljubavi jer ih ima mnogo, ali zato su ograničeni i ne znaju  što je ljubav; oni koji znaju su zakinuti jer im je teško naći onoga koji zna.

Ljudi pogrešno misle da biti dobar znači biti glup ,  glupo je  samo  ne razmišljati o tome da se ne zaštitiš od tuđe gluposti.

Svaki mudrac zna što je točno htio reći , no naći prave riječi kojima bi to objasnio drugima je genijalnost i umijeće, sve ostalo je vjera i nada u tuđu sposobnost da to odgonetne.

Znanje pruža povlastice  , ali nudi i usamljenost, zato svi mudri ljudi daju svoje znanje.

Čovjek ili društvo koje ismijava pamet, a slavi glupost, nema svijetlu ni kvalitetnu budućnost.

Teško je biti muškarac, jer najviše zla na svijetu ne čine žene.

Uspjeh koji se temelji na zloupotrebljavanju drugih, nije uspjeh već upotreba okolnosti, te lažno uvjeravanje u vlastite sposobnosti.

Ljudi koji ne teže perfekcionizmu nikad neće znati prepoznati bolje od lošijeg.

Foto: Vjekoslav Karas

The post Životne mudrosti u narodnim izrekama appeared first on Narodni.NET.

Nekoliko zaboravljenih starih Hrvatskih poslovica koje govore o mudrosti Hrvatskoh naroda i svakidašnjem životu možete pročitati u nastavku…

Stare zaboravljene poslovice:

• Moj je otac kovač, a ja umirem od gladi
• Gdje ne ide tvoja peta, ne idu ni usta
• Tko se voli, može živjeti i u skučenome
• Toliko viče lopov, da se uplaši i vlasnik
• Proživi jedan tren i živjet ćeš jedan svijet
• Tko se opeče juhom, puše i u jogurt
• Svaka usta trebaju obrok hrane
• Traži mnogo da bi uzeo malo
• Dobra svađa pomiri prijatelje
• Skupo je jeftino, jeftino je skupo
• Od krvi se ne stvara voda
• Djeca moje djece su dva puta moja djeca
• Iz tvojih usta u Božje uši
• Jedna vrata se zatvaraju, a sto ih se otvara
• U zatvorena usta ne ulazi muha
• Digli se krastavci i istukli čuvara
• Od češnjaka ne možeš načiniti badem
• Za sve ima vremena
• Košulja je bliža od kaputa
• Cvijet je stvar koja ružnu ženu učini lijepom
• Kuća bogataša se prazni, kod siromaha se ne puni
• Provesti hir znači činiti neugodnosti
• Pravodoban odgovor mnogo vrijedi
• Od usta do usta, možeš doći do Rima
• Dva Židova, tri sinagoge
• Koliko majki, toliko i očeva
• Škrtac, za uštedjeti tri, potroši četiri
• Kanta na sredini stola
• Gledaj mu lice, znat ćeš kakvo mu je srce
• Starac traje, jer se zna čuvati
• Glas naroda, glas neba

The post Zaboravljena mudrost starih poslovica appeared first on Narodni.NET.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.
Narodne izreke su prave male životne filozofije u kojima je koncentrirano višegodišnje narodno iskustvo. Pomocu narodnih izreka najcešće se davao iskren i dubokouman savjet.

Veoma su znacajna stavka nematerijalne baštine.
Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), ematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
– jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
– folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
– tradicijska umijeća i obrti.

The post Narodna izreka o ponašanju u društvu appeared first on Narodni.NET.

Narodne izreke su veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

Pojam nematerijalna kulturna baština obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostori koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:
– jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,
– folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,
– tradicijska umijeća i obrti.

The post Narodna izreka o sitosti i gladi appeared first on Narodni.NET.

Donosila snijeg ili ne, za Svetu Katu se vjeruje da  je simbol hrabrosti. Znate li legendu o ovoj najraširenijoj svetici?

Malo koja svetica, kao Sveta Katarina je od vrhunskih umjetnika  primila izvanrednu počast koji je prikazuju kao kraljevnu okrunjenu ružama sa palmom u ruci, knjigom, uz strahovito mučilo kotača s bodežima ili pak s prstenom kao simbolom njezine zaruke s Kristom.

Ukoliko vam ove godine ne donese snijeg, neka vam donese više hrabrosti kada god bude trebalo, a svim Katarinama, Katama i  Katicama sretan imendan.

Tko je bila Sveta Katarina

Sveta Katarina, čije ime na grčkom znači ‘Ona koja je čista’, rođena je oko 282. godine, a umrla je 305. godine poslije Krista. Kroz povijest je Sveta Katarina bila poznata pod više naziva, kao što su Katarina Sijenska i Katarina Genovska, a u narodu je najpoznatija pod nazivom Katarina Aleksandrijska. Mučena i pogubljena zbog svoje čvrste vjere u Boga, u narodu je postala oličenje vjere i čistoće. Danas je poznata kao zaštitnica djevica jer je i sama bila djevica, zaštitnica umirućih jer je umrla za vjeru, te zaštitnica govornika i teologa jer je obranila vjeru od filozofa koji su je trebali uvjeriti kako Bog ne postoji. Uz to, ona je i zaštitnica radnika, učenika, dojilja i bolesnih.Na brdu Sinaj gdje je Sveta Katarina  pokopana, car Justinijan je sagradio samostan Svete Katarine koji se i danas tamo nalazi. Na tom istom mjestu sagrađeno je međureligijsko središte za kršćane, židove i muslimane jer je prema biblijskoj priči upravo tamo Mojsije primio Deset Božjih zapovijedi.

Nekada su na selu do 25. studenog svi vanjski radovi bili završeni, više se nije radilo na polju, a ljudi su se sve više družili i odlazili u posjete jedni drugima te provodili vrijeme uz obitelj. Žene su već tada počele razmišljati o kolačima i pripremama za blagdane. U narodu od tog dana počinju pripreme za Božić, u nekim se krajevima od tog dana posti četiri tjedna, a vjernici idu na mise zornice i duhovno se pripremaju za blagdane koji slijede. Sveta Katarina najavljuje adventsko vrijeme kada vjernici izrađuju adventske vjenčiće, a u crkvama se pjevaju adventske pjesme koje najavljuju radosnu vijest. Neke od tih pjesama svima su nam poznate i pjevaju se često i u našim crkvama.

PADAJ S NEBA

Padaj s neba, roso sveta, padaj s rajske visine!
Vapijahu starog svijeta duše čiste pravedne.
Otvori se, zemljo mila, da iz plodnog tvoga krila
u taj sretan, blažen čas svemu svijetu nikne spas.

Već se bliži vrijeme blago, već se bliži onaj čas
kad će izić Sunce drago, svanut svemu svijetu spas.
Svani dane, i noć skrati, sini sunce, i povrati Bogu čast
na visini, svijetu mir na nizini.

The post Puno značenje stare izreke “Sveta Kata snijeg na vrata” appeared first on Narodni.NET.

Veoma su značajna stavka nematerijalne baštine.

Pomozite nam sacuvati naše narodne izreke od zaborava i podjelite ih s prijateljima.

Ovdje pogledajte sve naše mudre narodne izreke!

The post Stara narodna izreka – Tko nad sobom pljuje… appeared first on Narodni.NET.