Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Narodna vjerovanja naših starih

Ako vas palac svrbi – očekujte posjetu;

Ako vam palac pocrni – nećete moći uštedjeti novac;

Ako se ubodete u palac – loš predznak, očekujte nesreću!

Dugi prsti odaju inteligentnu osobu, sklonu umjetnosti, posebno muzici;

Kratki prsti odaju impulsivnu, živahnu osobu;

Debeli i kratki – sebičnost;

Veliki, kvrgavi prsti – neinteligentnu osobu,

Krivi prsti odaju zločastu i zlobnu osobu.

Običaji nakon vjenčanja

Nakon vjenčanja mladenkini se rođaci vraćaju kući, ako su uopće i išli u crkvu, a mladenku se vodi u novi dom . U katoličkim krajevima i djelomice u Vojvodini prevladava običaj da se mladenku još jednom vodi njezinoj kući da bi potom još istoga dana ili sutradan preselila u mladenčevu kuću. U nekim krajevima (primjerice […] Opširnije

Narodna vjerovanja uz rođenje djeteta

Srpska narodna pjesma opisuje neplodnu ženu, nerotkinju, kao stablo bez ploda, kao ružin vijenac bez ruža, i izražava zdrav i prirodan nazor da bračna sreća ponajprije ovisi o blagoslovu djecom. Brojni su dokazi iz starijih i novijih vremena da je narod rastavu braka bez djece smatrao posve razumljivom i prirodnom. Štoviše, izostanak muške djece često […] Opširnije

The post Zanimljiva vjerovanja naših starih appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Narodna vjerovanja vezana za konje

Simbol mudrosti, intelekta, razuma, hitrine, svjetlosti, plemenitosti, odanosti, vjetra i morskih talasa. U snovima su predstavljali seksualni simbol, želju, požudu i sam seksualni čin…

U istočnjačkim vjerovanjima konj je vezan za čast, vlast i brigu, a u snu predskazuje različite događaje: ako ga vidite u daljini, uslijedit će radosna vijest; ako vodite konja za ular, potrebna vam je pomoć prijatelja; ukoliko jašete krilata konja, predstoji vam sjajan uspjeh; galopiranje u snu predskazuje brzo ostvarenje želje; kupiti konja – unosan posao; vidjeti divljeg konja – zarada, itd.
Ako se u temelje obiteljske kućne ugradi nekoliko konjskih kostiju, vjerovalo se da će kuća biti sretna a obitelj zaštićena od zlih duhova, neprijatelja, bolesti i nesreće. Osoba koja sa sobom uvijek nosi konjske kutnjake bit će oslobođen pohlepe za novcem.

Dugo vremena se vjerovalo da konji predstavljaju životinje koje nose duše umrlih i da jedino oni od svih životinja mogu da vide i prepoznaju duhove i vještice. Kamen sa rupom u njemu pohranjen u stablu nekog drveta štitio je navodno konje da ih noću ne jašu zlodusi i vještice. Kada nekoliko konja istovremeno stoji leđima okrenuto prema ogradi, vjerovalo se da predstoji promjena vremena – predznak kiše.

Vjerovalo se da je za liječenje čestih i iscrpljujućih napada kašlja dobro inhalirati bolesnika konjskim dahom. Pri tome se preporučuju šareni konji, jer se vjerovalo da su oni najzdraviji. Također se vjeruje da je za liječenje groznice dobro koristiti konjska kopita, a za liječenje noćnih mora, najefikasnijim lijekom su se smatrali – konjski zubi. No, postoje i druga vjerovanja:

· Jahati sivog konja na vjenčanju – sreća;
· Vidjeti crnog konja – u Britaniji sreća; u Europi nesreća;
· Sresti bijelog konja – nepredvidivi troškovi;
· Sresti bijelog konja kojeg jaše crvenokosa djevojka – nesreća;
· Da bi se otjerala loša sreća, u trenutku kada se ugleda bijeli konj sa crvenokosom jahačicom, treba pljunuti i reći: “Dobra sreća tebi, dobra sreća meni, dobra sreća za sve bijele konje koje vidim…”

· Tko sretne riđeg konja – vidjet će dragu osobu;
· Tko sretne šarenog konja – treba zamisliti neku želju, jer će mu se najvjerovatnije ostvariti;
· Vidjeti samo rep šarenog konja – nesreća;
· Sresti konja sa sve četiri bijele noge – nesreća;
· Sresti konja na putu na vjenčanje – dobra sreća;
· Jahati konja koji često rže – putovanje će se sretno završiti;
· Nije dobro često mijenjati konju ime – nesreća;
· Nije dobro opremati konja na dan uoči Nove godine – predskazuje nesreću.

Narodna svadba i običaji maldenaca

Pripreme za svadbu. U davnim je vremenima svadba uslijedila tek dugo nakon prosidbe, često je proteklo i nekoliko godina, jer je zbog velikog broja članova zadruge, a svakoga je od njih valjalo darivati, pomna izrada svadbenih darova (vezene košulje, rupci, čarape) zahtijevala puno vremena i truda. Danas su rokovi u južnim krajevima, gdje se patrijarhalni […] Opširnije

Zaboravljana narodna vjerovanja

Sjećate li se da su vam stariji govorili da ne prolazite ispod ljestava, ne darujete prijetalju nož, ne pijete iz tuđe čaše… i slične čudne savjete koje niste razumjeli. Takvih je narodnih vjerovanja na stotine, a nekad su ih smatrali nepisanim načinom ponašanja. Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore […] Opširnije

bosnic.com

The post Konji u zaboravljenim narodnim vjerovanjima appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Stare prognoze naših djedova i baka – narodna vjerovanja –

Poljubac u ponoć: U ponoć treba poljubiti one koji su nam najdraži, ne samo da bismo podijelili slavlje, već kako bi naša ljubav i povezanost trajala čitavu godinu. Ne poljubite li partnera/partnericu u ponoć, to bi moglo značiti da vas čeka godina zahlađenja odnosa.

Opskrbite se: Novu godinu ne smijete dočekati prazne čaše jer će vam tako biti kroz čitavu godinu. Napunite čaše, tanjure, u novčanik stavite novac kako bi priskrbili blagostanje.

Plaćanje računa: Novu godinu ne biste smjeli dočekati s dugovima, stoga prije 1.1. platite sve račune.

Ništa ne smije izaći: Baš ništa, čak ni smeće, ne smije napustiti dom prvi dan godine. Ako ćete nositi darove na Novu godinu, ostavite ih preko noći u autu. Neki vjeruju da se stvari smiju iznositi ukoliko se nešto drugo unese u kuću.

Hrana: “Sretna” hrana koja se preporuča za Novu godinu je leća, svinjetina i kupus. Hrana koju bi trebali izbjegavati za Novu godinu je piletina ili puretina, jer će vam onda sreća odletjeti.

Posao: Pobrinite se da na prvi dan nove godine napravite i to uspješno, nešto što ima veze s vaši poslom, iako ne radite. Također nemojte prati rublje na Novu godinu, jer će vam u predstojećim mjesecima član obitelji biti “ispran” (umrijet će).

Nova odjeća: Odjenete li nešto novo na 1. siječanj veća je vjerojatnost da ćete dobiti više nove odjeće u novoj godini.

Novac: Na Novu godinu nemojte posuđivati novac ili vraćati dugove da ne bi cijelu godinu plačali.

Lomljenje: Probajte ništa ne slomiti na Novu godinu jer će vas cijelu godinu pratiti lomljenje. Isto tako nemojte plakati taj dan kako ne bi često plakali sljedećih 12 mjeseci.

Pustite staru godinu van: U ponoć neka budu sva vrata kuće otvorena kako bi stara godina nesmetano otišla. Prema starom vjerovanju stara godina mora izaći kako bi nova ušla.

Buka: U ponoć bučite što više, ne samo zbog slavlja, već i kako bi otjerali zle duhove.

Rođeni 1. siječnja: Bebe rođene 1. siječnja će imati mnogo sreće.

Običaji nakon vjenčanja

Nakon vjenčanja mladenkini se rođaci vraćaju kući, ako su uopće i išli u crkvu, a mladenku se vodi u novi dom . U katoličkim krajevima i djelomice u Vojvodini prevladava običaj da se mladenku još jednom vodi njezinoj kući da bi potom još istoga dana ili sutradan preselila u mladenčevu kuću. U nekim krajevima (primjerice […] Opširnije

Narodna vjerovanja vezana za svakodnevnicu

Sjećate li se da su vam stariji govorili da ne prolazite ispod ljestava, ne darujete prijatelju nož, ne pijete iz tuđe čaše… i slične čudne savjete koje niste razumjeli. Takvih je narodnih vjerovanja na stotine, a nekad su ih smatrali nepisanim načinom ponašanja. Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore […] Opširnije

The post Praznovjerje ili narodno vjerovanje appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Zanimljiva narodna vjerovanja

– Ne valja da se mrvice prosipaju po kući kao ni da se prospe mlijeko.

– Kada se nešto proda iz kuće ili da na pozajmicu, ne daje se onome ko treba da nosi, već neko od ukućana će iznijeti iz kuće i dalje predati.

– Ako nekome ispadne zalogaj u jelo, znak je da je neko bližnji, u rodu, gladan.

– Ne valja da se smetlje ostavlja u kući preko noći. Niti se smetlje smije bacati na mjesta gdje se prolazi, da ko ne ograiše(bolest bez razloga). Neposredno kada gost odlazi, ne treba mesti sobu, da gost ne bi imao problema u putu.

– Ne valja mesti kuću po mraku, po zalasku Sunca, da ne bude nesreća u kući.

– U prvi mrak ne valja se gledati da ne bi ostao nakazan u licu.

– Kad se što u kući razbije, a da se ne vidi ko je ili što razbilo, vjeruje se da će neko iz kuće umrijeti.

– Kada krava sve teli mušku telad ,to sluti da će kuća zapasti u dug.

– Dobro je voditi psa noću sa sobom, jer se onda ne može ništa prikazati.

– Ko hoće da drži pčele, treba da jedan roj kupi, jedan nađe a jedan ukrade.

– Vjeruje se da se neće imati djecu onaj ko puno kalemi voćke.

– Vjeruje se da oko jezera ima vila.

– Prestupne godine ne valja kalemiti voćke.

– Kada je mijena, vjeruje se da će biti promjena vremena.

Šeširđija ili klobučar staro zaboravljeno zanimanje

Stara zanimanja su utonula u duboki zaborav na našim stranicama – zaboravljena narodna zanimanja – pokušavamo sačuvati taj dio naše povijesti i naše narodne baštine. Šeširđije (klobučari) su izrađivali kape i šešire, najviše ih je bilo u zagorju i slavoniji. Izrađivali su kape i šešire za male i velike. Stari zaboravljeni zanat – Šeširđija – Svaki grad […] Opširnije

Pletenje korpi od vrbova pruća – Korpari, zaboravljeno zanimanje –

Posebna oblast etnologije su stari zanati kojih danas ima sve manje i manje. U prošlosti je svaki proizvod bio unikat jer su se sve stvari radile ručno. Zbog toga je i cijena takvih proizvoda viša pa su stari zanati pali u zaborav. To ipak nije razlog da se zaboravi kako su naši preci radili. Evo […] Opširnije

The post Narodna vjerovanja vezana za svakodnevnicu appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Najzanimljivija narodna vjerovanja:

– Desna strana ima prvenstvo u svim radnjama.
– Gata se da treba prvo obuvati desnu nogu.
– Prije će se opiti ko drži sud u lijevoj ruci.
– Sve radnje treba raditi desnom rukom, s desna u lijevo kako se pšenica sije.
– Krsni kolač se okreće s desna na lijevo. Parastos/koljivo služi se s desna na lijevo.
– Pozdravljanje u društvu takođe sa desne na lijevu stranu. Prvo se siječe desna plećka kod pečenice.
– Izuzetak od desna na lijevo su običaji vezani za umrle, kada je sve obrnuto. Kod sahrana svi vjerski obredi počinju se sa lijeve na desnu stranu. Sveštenici ovo ne tumače vjerskim zakonima, ali ne žele da se miješaju i ometaju stare običaje.
– Bog ne kažnjava istog dana, a nekada ni samog počinioca zla, nego kazna može stići čak i praunuke.
– I sveci u narodnim vjerovanjima imaju svoje posebne osobine. Po narodnom vjerovanju i običajima postoji ustav, sve se zna šta se smije i šta ne, šta valja ili ne valja i kako se čovjek mora vladati i ponašati.

Narodna vjerovanja uz rođenje djeteta

Srpska narodna pjesma opisuje neplodnu ženu, nerotkinju, kao stablo bez ploda, kao ružin vijenac bez ruža, i izražava zdrav i prirodan nazor da bračna sreća ponajprije ovisi o blagoslovu djecom. Brojni su dokazi iz starijih i novijih vremena da je narod rastavu braka bez djece smatrao posve razumljivom i prirodnom. Štoviše, izostanak muške djece često […] Opširnije

Običaji nakon vjenčanja

Nakon vjenčanja mladenkini se rođaci vraćaju kući, ako su uopće i išli u crkvu, a mladenku se vodi u novi dom . U katoličkim krajevima i djelomice u Vojvodini prevladava običaj da se mladenku još jednom vodi njezinoj kući da bi potom još istoga dana ili sutradan preselila u mladenčevu kuću. U nekim krajevima (primjerice […] Opširnije

The post Najzanimljivija narodna vjerovanja appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Stara narodna vjerovanja iz svakodnevnog života:

– Ako nijesi kalemio prije ženidbe, ne smiješ ni posle ženidbe.
– Ne valja se neoženjenom sjeći voćke, kaleme, neće imati djece.
– Ne valja da žila od drveta ode pod kuću, može neko umrijeti,
– Ne valja bor saditi blizu kuće, kad bor naraste debljine domaćina, umrijeće domaćin, a neki kažu ostaje kuća pusta.
– Ne valja rukama čupati travu, jer će padati kiša.
– Ako nađeš djetelinu sa četiri lista, bićeš srećan.
– Ne valja saditi i kalemiti voće prestupne godine, jer će rađati svake druge godine
– Prije nego što se počne bilo koji poljski posao, poziva se Božija pomoć Pomozi bože.
– Kada se žanje, jedno drugom ne daje srp iz ruke u ruku, nego se spusti na zemlju, da ga drugi uzme sa zemlje.
– Ne valja kositi četvrtkom, neće marva napredovati.
– Ne valja sijati mladog meseca, truniće plod, ili će ih pojesti crv.
– Ne valja sijati na veliki četvrtak, niti raditi u polju ili bašti, obiće led.

Zanimljiva vjerovanja naših starih

Sjećate li se da su vam stariji govorili da ne prolazite ispod ljestava, ne darujete prijatelju nož, ne pijete iz tuđe čaše… i slične čudne savjete koje niste razumjeli. Takvih je narodnih vjerovanja na stotine, a nekad su ih smatrali nepisanim načinom ponašanja. Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore […] Opširnije

Narodna vjerovanja vezana za kuću i dom

Sjećate li se da su vam stariji govorili da ne prolazite ispod ljestava, ne darujete prijetalju nož, ne pijete iz tuđe čaše… i slične čudne savjete koje niste razumjeli. Takvih je narodnih vjerovanja na stotine, a nekad su ih smatrali nepisanim načinom ponašanja. Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore […] Opširnije

The post Zaboravljana narodna vjerovanja appeared first on Narodni.NET.

Mnogi vjeruju u ta narodna vjerovanja dok drugi odmahuju rukom i govore da su to sve gluposti i besmislice, praznovjerje.

Evo nekoliko više i manje poznatih narodnih vjerovanja s naših područja.

Narodna vjerovanja za momke i cure:

– Ako djevojka uhvati slijepog miša, pa odnese oko momka, on će tu djevojku zavoljeti i obratno.
– Cura koja se prva udaje, treba da opori čarapu, pa će se sve ostale cure oporiti, poudati za njom.
– Ako cura ili momak prođu između dvoje zaljubljenih dok su skupa, zavadiće ih.
– Ako se za curom koja se udaje neko baci vratilom od stana, cura neće opstati u braku, vratiće se.

The post Narodna vjerovanja o momcima i curama appeared first on Narodni.NET.

Poziv za krštenje kumu uručuje otac ili muški rođak uz zdravicu.

Ako u obitelji djeca umiru, babica iznosi novorođenče u kolijevci ili u praznoj pletenoj pčelinjoj košnici prije izlaska sunca van, polaže ga na put i skrije se u blizini. Prvom prolazniku koji podigne dijete, kaže: £, nekje sa srećom, kume! ili: Ti si moja sreća! Uzmi, uzmi! Neka ti je srećna i laka ruka! Makar prolaznik bio i bos i gol Ciganin, postao bi krsnim kumom (Homolje, Boljevac, Kosovo, Crna Gora, Dalmacija). U okolici Boljevca takvo dijete dobiva ime Najdan (od naći), Vuk, Živojko. Taj običaj je nastao iz snažnog vjerovanja u sreću prvog susreta (srpskohrv. sreća od sretnem); usp. običaje s prvim posjetiteljem na Božić, polaženikom . Iz istoga razloga kao Srbi, i ostali slavenski narodi prepuštaju izbor kuma slučaju.

loš prije krštenja kum šalje u kuću jednu voštanicu, nešto bosiljka i komad lanenog platna (Boljevac). U Srba kum ide izravno u crkvu i tamo čeka. Glede odlaska na krštenje, pri čemu dijete obično nosi babica – u Hrvata dijete na povratku s krštenja nosi kuma  zbog dobrobiti djeteta vrijede različita pravila i zabrane: pri dolasku i odlasku dijete se preko praga mora prenijeti šutke (Bar), ne smije se sresti staricu, već se radije valja okrenuti (Hrvatska); vodi li put preko mosta, kuma mora triput pljunuti u vodu (Koprivnica); onaj tko nosi dijete ne smije se okretati i ne smije vidjeti ništa ružno (Čakovac); valja nastoj ti brzo mk’i do crkve (Praputnik). pri krltcnju, koje se najradije obavlja prijepodne, dijele se kupa u donesenoj toploj vodi, kum kazuje ime (ponekad tako da ga drugi ne čuju: Skopska Crna Gora, Ho-molje), svećenik krsti i dobiva za to milodar u novcu. U katoličkim krajevima strogo se pazi da kumovi točno i bez ispuštanja ponove Vjerovanje – virovanje (Poljica,), jer će dijete inače kasnije postati vukodlakom ili vješticom.

Tijekom krštenja majka koja čeka vani (nečista je!) bavi se svakojakim čaranjima početka: sjecka drvo kako bi sinčić postao vrijedan majstor, broji novac kako bi postao dobar trgovac; ako je kršte-nik djevojčica, majka okreće komadić drva kako bi kći naučila dobro presti, bode iglom kroz pregaču i dr. (I fomolje). Nakon krštenja dijete se umata u laneno platno što ga pripremljenim drži kum, katkad u očevu staru košulju, da bi, navodno, dugo živjelo (Skopska Crna Gora, Boljevac). U Vojvodini kum stavlja novčani iznos, korožmu, na dječje rublje. Ispred crkve ili u nedalekoj gostionici priredi se manja zakuska. Imućni očevi, dakako, naručuju svećenika u kuću kako bi se krštenje obavilo kod kuće.

U nekim običajima koji se obavljaju po povratku kući prepoznajemo ostatke pradavnih obreda primanja: ako se u Varošu dijete najprije odnese do peći ili dimnjaka, odgovara prije    nego    što    se    dijete položi u postelju, stavlja    se na zemlju,    u dolini    Lužnice    pri    darivanju nakon krsne gozbe na prag, što opet odgovara široko rasprostranjenoj humi positio infantum.

Krsna gozba, kravaj, gozba, krstitke, okuplja istogo dana, rijetko ka snije, članove obitelji, kumove i bliske rođake. U mnogim se krajevima krsna gozba zbiva na dan velikog posjeta rođakinja i znaniea, što je običaj u okolici Leskovca i u dolini Lužnicc: prema kolaču gozba se naziva kr(a)vaj, posjetiteljice krvajarke (Leskovac) ili kravajanke (Ludnica).

Vrhunac slavlja je kad dijete svečano daruju kum (novac, odjeća) i gosti, potom rodilja daruje goste (čarape, rupčići) i obrnuto (novac). U okolici Leskovca dijete se nakon darivanja iznosi na sunce i okreče prema istoku. Naposljetku se kum, koji se najbogatije dariva, isprati još dio puta, najčešće uz pjesmu.

U području Homolja kum često mjesecima drži krsno ime djeteta u tajnosti, a dijete se zove izmišljenim imenom, dobivenim po rođenju. Obznanjivanje imena, kazivanje imena, dogada se u okviru posebne svečanosti na koju dolaze svi rođaci sa željom: Sretno ti prinovĆe! U preokrenutu donesenu dječju kapu kum od gostiju prikuplja novčane darove za dijete, potom diže čašu i govori: Ovu čašu Božjeg pića oću da pijem u zdravlje mog kumče-ta! Da ga Bog pozivi na mnogo leta i godina; daj Gospode Bože! Potom slijede čestitke ostalih uzvanika, veseo i pjesmama popraćen objed i uzajamno darivanje gostiju i majke. U dolini Lužnice, zbog straha od uroka, djetetovo se krsno ime počinje upotrebljavati tek osam dana nakon krštenja.

Glede odabira imena, najradije se bira ime sveca na kalendarski dan rođenja ili djedovo ime, pri čemu se pak pazi da se u kući ne pojave dva jednaka imena jer tada jedan od dva nositelja imena neće dugo živjeti. U Hrvata se djetetu rado nadijeva ime kuma ili kume (Koprivnica).

Dug život osigurat će ime Živko, Živka (od živeti, “živjeti”). Kako ti je Živko? pita se općenito kada se raspituje za muško dijete. Ime Stanko, Stanka, Stojan, Stojana (pučko-etimološki naslonjeno na stati, stanem) odabire se ako se želi dobiti dijete suprotnoga spola ili ako se uopće više ne želi imati potomstva. Ako djeca umiru, poseže se za imenom s obrambenim moćima, Vuk; tako je to ime dobio i Vuk Karadžić. Obrani od demona služe i brojna turska izmišljena imena: Turčin, Mustafa, Murat, Osman i dr., osobito u Crnoj Gori. Njihova obrambena moć objašnjava se time što se Turke smatra nečistima. U plemenu Kuči ime se mijenja ako je nositelj istoga imena u krvnom srodstvu umro; očito se smatra da to ime ne donosi sreću.

The post Običaji i vjerovanja pri Krštenju appeared first on Narodni.NET.