Govoreći o otoku Pagu nemoguće je a nedodirnuti se Paškog sira, vrhunske delicije koja svojim okusom očarava diljem Hrvatske, ali i svijeta, a kojeg mnogi smatraju kraljem svih sireva i gospodarom okusa. O njegovoj neupitnoj kvaliteti dovoljno govori činjenica da je osvojio brojne zlatne medalje diljem svijeta, a proglašen je čak i najboljim sirem na svijetu na natjecanju u Birminghamu.

A baš kao i Paški sir, postoji još jedan autohtoni proizvod s otoka Paga koji je osvojio cijeli svijet, a koji je svoju besmrtnost osigurao pod okriljem UNESCO-a. Riječ je naravno o Paškoj čipki, poznatoj još pod nazivom i „Bijelo Zlato“. Poznata je kao najprodavaniji hrvatski suvenir, a svoj izvorni oblik sačuvala je od davnog 15. stoljeća kada se smatra da je nastala.

Paški karneval pak će se pobrinuti da vam na otoku ne bude dosadno. Karneval koji se održava dva puta godišnje, zimi i ljeti, a čija predstava „Paška robinja“ sada već uživa legendarni status, popraćena brojnim kulturnim i umjetničkim manifestacijama omogućiti će vam uvid u bogatu povijest otoka Paga i cijele Hrvatske, te vas obogatiti za jedno nevjerojatno iskustvo.

Kao da to nije dovoljno, Jadransko more koje okružuje otok Pag kao školjka omogućavajući mu da blista poput pravog bisera sa svojim nevjerojatnim plažama i najčistijim morem na svijetu doista će vas uvjeriti da se nalazite u zemaljskom raju, a jedini problem koji se može pojaviti prilikom vašeg boravka na otoku Pagu je taj da ga nikada ne poželite napustiti.

Ukoliko se odlučite posjetiti Pag i doživjeti sve ovo za smještaj se nemorate brinuti jer apartmani na otoku pagu su povoljni i kvalitetni.

The post Tradicionalni običaji i kultura Paga appeared first on Narodni.NET.

U Hrvatskoj tu pojavu pratimo na bijelom platnenom ruhu, prije svega ženskoj košulji, od Istre do Dubrovačkog primorja. I dok prsa istarske košulje nose ures izrađen u jednostavnom ili složenijem raspletu, na području srednje Dalmacije (Trogir, Primošten, zadarski otoci, otok Pag) nailazimo, uz rasplet, i na složenije ukrase – pruge prvotne retičele. Retičela u doslovnom prijevodu znači mala mrežica, dok prvotna retičela znači da je izvedbom vezana uz podlogu platna. To je veći, u platnu urezan, kvadratni prostor nadopunjen nitima osmerokrake “paukove mreže”, oko kojih se šivanjem, bodom obameta izrađuju željeni ornamenti.

Drugi platneni predmet ženske nošnje jadranskog pojasa jest pokrivalo za glavu. Primjerice, mali istarski kvadratni rubac, uz bijeli vez, krasi i pokoji raspleteni motiv, a pačetvorinasta bijela marama poznata od Hrvatskog primorj a do Dubrovnika oplemenjena je ponegdje ukrasnom prugom prvotne retičele uz dodatak rubne čipke izrađene na batiće.

Većina je tih ukrasa rustikalna u svojoj elementamosti izradbe, no vješto su izabrani struktura platna, debljina konca i veličina ukrasnih elemenata pojedinih motiva. Cesto je kreativnost i izradba zastala na prvom koraku, kao da se prestrašila neslućenih mogućnosti napretka. Izuzetak od toga svakako je čipkarstvo otoka Paga.

Paška čipka, čipka šivena iglom, ravnopravno se uspoređuje sčipkarskim proizvodima istočnog Sredozemlja, ali se svojim posebnostima od njih i razlikuje. Na folklornom tekstilu otoka Paga nalazimo potvrdu tumačenja da je izradba čipke na iglu autohtono kulturno dobro na našemu jadranskom području, koje svoje osnove nalazi u vještinama bijelog veza: izrizu, raspletu i pripletu. Na prsima ženske platnene košulje i pokrivala za glavu susrećemo rad koji se zove paški teg- ukras izveden bodom šivene čipke u obliku prvotne retičele, geometrijskog uzorka, rađen bez grafičkoga predloška, a mjestom nastanka vezan uz kvadratni prostor urezan u osnovnom platnu odjevnoga predmeta.

Relativna raznolikost konačne likovne slike ukrasa košulja izrađenih paškim tegom može se zahvaliti različitim međusobnim kombinacijama tek nekolicine standardnih, strogo geometrijskih motiva, manji ispunjeni ili šuplji kružić, manji ili veći krug, polukrug, trokutić, romb, pravokutni ili trokutasti listić cikcak-pruge te prava ili neprava četverolisna rozeta. Posebnu draž pojedinim motivima i prozračnost ukupnoj slici ukrasa daju mali rubni kružići.

Ta vještina paških žena poslužila je početkom 20. stoljeća za osnivanjem čipkarske škole za izradbu samostalnih dekorativnih predmeta koje tek sada nazivamo paškom čipkom. Izrađuje se prema predlošcima, pretežito radovima poznatih umjetnika, koji su u svoje nacrte vješto prenosili mnoge elemente ukrasa s folklornog tekstila. Uz crkveno ruho, izrađuju se tabletići, stolnjaci, rupčići i dijelovi odjeće koji svoju primjenu nalaze ponajprije u građanskom društvu. Paškinje takav rad prihvaćaju kao izvor dodatne zarade, te on često postaje jedini stalni izvor prihoda škrtoga otočnog podneblja. U svoj rad unose maksimum strpljenja i maštovitost kreacije, tako da neke čipkarice postaju prave umjetnice. Posljednjih nekoliko godina proizvodnja čipke u gradu Pagu u rukama je žena uglavnom starijih od šezdeset godina. Kako tradicija ne bi nestala, godine 1995. pokrenut je jednogodišnji čipkarski tečaj koji već petu godinu zaredom polazi zavidan broj Paškinja mlađe dobi. O promicanju paškog čipkarstva, kao značajnog segmenta hrvatske narodne baštine, odnedavno se brine i Društvo paških čipkarica “Franjo Budak”.

The post Tradicionalna šivena čipka appeared first on Narodni.NET.

Prvi zapis o paškoj čipki datira iz 15. stoljeća, odnosno iz samostana sestara benediktinki. Upravo su benediktinke zaslužne za dolazak čipke na Pag, točnije 1485. godine su bogati supružnici bez djece, Juraj i Milica Pogančić podigli crkvu i samostan na Pagu, kojeg su naselile redovnice benediktinke, koje su razvile različite djelatnosti, a među njima i izradu čipke. Čipku su prodavale Mlečanima i Austrijancima te širile njezinu izradu na cijeli Pag. Danas u benediktinskom samostanu u Pagu postoji oko 127 komada čipke, neki stari i 150 godina. Sestre benediktinke osnovale su i prvu školu za izradu čipke na Pagu u 19. stoljeću. Njihova kolekcija paških čipki u kojima ima košulja, oltarnik (star 150 godina!), liturgijskog tekstila i sličnog proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Smatra se da je paška čiška potekla iz talijanske Venecije, no postoje podaci da je možda stigla i iz grčke Mikene. U prošlosti nisu postojale nacrtane šablone već su se uzorci prenosili s majki i baka ne kćeri praktičnim radom i usmenom predajom.

Na izložbi je svoje mjesto prvi puta našla paška čipka davne 1880. godine, a od tada je, možemo tako reći, proputovala cijeli svijet te je bila izložena u Londonu, New Yorku, Parizu, Budimpešti te mnogim drugim gradovima. Na izložbi u Parizu 1936. godine dobila je zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad. Zanimljiv podatak svakako je i taj da je Marija Terezija na svom dvoru imala jednu pašku čipkaricu koja je pravila čipku za potrebe austrijskog  dvora.

Frane Budak bio je gradonačelnik Paga početkom 20. stoljeća te je utemeljio (novu) Čipkarsku školu u kojoj se uči izrada ovog vrjednog ukrasnog predmeta. Ovaj je čovjek također izdvojio čipku od ostalih predmeta kao što su zavjese, plahte, pokrivači te maramice te je uz to prikupio oko pedesetak uzoraka ili nacrta izrade čipke prema kojima se rade i danas. Čipkarska škola radila je s manjim prekidima od datuma osnutka, a postoji i danas i to u sklopu srednje škole Bartula Kašića. U Pagu postoji i Udruga paških čipkarica koja danas djeluje i koja izrađuje veće količine ovog predmeta.

Paška čipka je izvorni hrvatski proizvod te je također i kulturno dobro Republike Hrvatske. Ovo je suvenir kojeg mnogi rado uzimaju te simbol cijelog otoka Paga, ali i cijele Hrvatske. Mnogi pašku čipku nazivaju bijelim zlatom, a u Pagu postoji i galerija paške čipke u kojoj su primjerci stari i stotinu godina.

Paška se čipka šije iglom (čipka na iglu) ili preplitanjem niti pomoću batića (čipka na batiće), a posebna je po tome što se šije veoma tankim koncem te što je veoma čvrsta. Naime, radi se višestruko šivanje tankim koncem, što se još naziva i dintel, zbog čega je paška čipa dobila čvrst izgled, kao da je uštirkana. Danas mnogi ovaj suvenir uokviruju te postaje vrijedan umjetnički detalj na zidu kuće.

U Pagu se svakog lipnja održava i festival čipke koji traje nekoliko dana te svake godine ima sve više posjetitelja, posebice iz inozemstva. Ove godine se održava po treći puta i traje od 18. do 21. lipnja.

The post Paška čipka – bijelo zlato appeared first on Narodni.NET.