Kad prođu svinjokolje, svaka kuća i žene u njima kuhaju domaći sapun od preostalih masnoća iza svinjokolje i masti s obarina u kojima se kuvalo meso i krvavice.

Izvaže se na vagi koliko kg ima ,,šmira“ t.j. masnoća i na određenu količinu mase ide prema kilaži omjer „masne sode“ t.j. lužine.

To se sve zajedno kuha s određenom količinom vode u kotlu ili kotluši dok se ne odvoji gustoća sapuna.

Budu napravljeni drveni kalupi ili jedan veći i plići, stavi se u kalup rijetka krpa i sipa se kad je gotovo kuhano u krpu i kalup. Kad se dobro ocijedi i zgusne, izreže se na komade i ostavi do sutra, da se ocijedi i ohladi.

posude za domaći sapun

Sutradan se vadi u pletene veškorpe ili košare, pletene od šiba i tako ostavi da se suši i stoji do upotrebe.

Domaći sapun

Tako dobiveni sapun jako je bio dobar za bijeli veš, ali i šareni, jer deterđenta nije bilo.

Pranjem rublja domaćim sapunom nije bilo alergija, čak ni kod malih beba, a pelene su se isključivo i prale „kuvanim sapunom” da se djeca ne ,,ospu“.

Domaći sapun s dodacima

The post Tradicionalna priprema domaćeg sapuna od svinjske masti appeared first on Narodni.NET.

Pričao sam sa nekoliko najstarijih mještana dalmacije i zagore o higijenskim običajima u njihovoj mladosti pa čak i ranije, jedno je sigurno kad bi vidjeli da se netko umiva ili kupa znalo bi se da ide u grad ili kod doktora. Što je bilo veoma rijetko…

Kako su se prali i kupali stari dalmatinci?

Ugrijala bi se voda na kominu i ulila u u vjedru koje je služilo za pranje i bijeljenje rublja. Djeca su se u istoj vodi kupala po redu od najmlađega do najstarijega. Poslije kupanja dobili bi čisto rublje a sutradan su, prije mise, odjenuli čistu odjeću koju su izvan kuće nosili do slijedeće subote. Tijekom zimskih mjeseci pranje se tijela i kose zbog hladnoće obično svodilo samo na umivanje i pranje nogu. Nedostatak odvojene prostorije bila je velika smetnja mladima, posebice djevojkama, kad su se spremali u crkvu ili na ples. Obično bi mladi navečer u kužim, kad bi drugi ukućani otišli na spavanje, prali dio po dio tijela ili se umili malo boje prije izlaska. Ljeti je mladićima bilo lakše. Stali bi na obor, svukli se do pasa i polijevali hladnom vodom iz bukice. Stariji su i dalje ostali pri ranijim navikama pranja samo onih dijelova tijela koji su bili vele crni.

Za pranje tijela i kose rabio se domaći bijeli sapun. Dobivao se iskuhavanjem debeloga maslinova ulja, tzv. murge s lugon, koji se nakon hlađenja cijedio kroz pregjaču i miješao sa sodom i klakon. On je bio dobar za tijelo jer nije uništavao prirodnu masnoću ali, kad bi se njime prala kosa, nikaje očešja. Zbog toga su djevojke radije iskuhavale lug i kosu prale u lušiji, a onda je ispirale mlakom vodom kojoj bi radi sjaja i mekoće dodale nekoliko kapi kvasine. Tridesetih godina neke djevojake kupuju tzv. milužni ili sapun od vonja, kojim radi uštede peru samo lice i vrat prije odlaska u crkvu ili na ples. Mirisni sapun istisnut će domaći za pranje tijela tek nakon Drugoga svjetskog rata, ali će se domaći još dugo rabiti za pranje rublja uz detergente.

Održanje čistoće rublja tražilo je od domaćice puno vremena i snage. Za pranje se koristila lušija te bijeli i crni domaći sapun. Lušijon se svake subote polijevala bijela odjeća i rublje u drvenom maštelu ili vidru. Bijeli domaći sapun bio je namijenjen za pret-pranje bijeloga i za pranje šarenog rublja, a crni za pranje grubljih, tamnijih tkanina i vune. Osim pranja u lušiji, svo se rublje nosilo prati na depozit, gdje se stapalo, sapunalo da se pini, udaralo lupačon i ražentavalo. Subotom se na vodi znalo naći i po desetak žena koje su kratile pranje pismon, ćakulan i šalanjen. Obitelji koje su živjele uz obalu često su rublje i vunu dijelom ili u potpunosti prale u moru.

Lug i crni sapun upotrebljavali su se i za čišćenje kuće. Svake subote bruškinon se trebala oprati kutija za sol, a lugon kašike i piruni. Za pranje masnog posuđa koristio se još sitni pijesak i smokovina. Dva-tri puta godišnje prali su se sapunom, bruškinon i vrelom vodom drveni podovi i neki dijelovi namještaja. Najveće spremanje bilo je pred Božić.

The post Razvoj higijene i proizvoda za higijenu u Dalmaciji appeared first on Narodni.NET.