Teks je napisan i sastavljen u cilju sačuvanja tradicionalne hrvatske kuhinje i sačuvanju tradicionalnih Hrvatskih izraza.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 100-150 godina.

Ciediti, prociediti (seihen) kažu, kad se kroz sitce, cjedilo, pjenoču itd. koja židčina propusti, da bude čišća i tanja; n. pr. juha i umaka kroz sitce, hladetine kroz platno, koje se prije kropom namoči.

Izvrnuti (stürzen) iz tvorila pečeno ili u pari kuhano jelo možeš najlaglje tako, da mu okrajak na sve strane nožem od tvorila odrežeš, pa onda nanj položiš zdjelu; obrativ ga zatim digneš i nekoliko časova uzdržiš, da se uzmogne jelo od tvorila posvema odlupiti, a onda tvorilo odigni i stavi na stranu.

Kuhati u hlapu (hlapiti, in Dunst sieden). Prije svega treba da znaš, da posuda, u koju ćeš uložiti tvorilo s jestivom, što će se kuhati u hlapu, ima biti veća od tvorila (modela) te imati poklopac, koj će ju oda svih strana posvema pokrti, da se iz nje nemože izhlapiti; u tu posudu ulij nešto kropa ali no toliko, da bi stavljeno u posudu tvorilo zaplivalo, jer ono položeno imade ostat nepomično u posudi, ali uložit ćeš ga u nju istom onda, kad mu jestivo zakipi. Ako ti se krop prije prekuha, nego li jestivo zakipi, nadolij u posudu opet kropa. Osobito imaš paziti na to, da ostane jednaka vrućina i da polagano vri, kako će se jestivo liepo dizat i upijati paru. Mislišli da je dosta kuhano, izvadi oprezno iz posude tvorilo i stavi ga u štednjak na nekoliko časova prije nego ćeš ga staviti u zdjelu; a poliješ li ga kakovim šato-om prije nego ćeš ga na stol dati, malo pričekaj, da ohladni.

Mazanje posudja (Schmieren). Posudje se ili stopi pa se onda maslom ili maslacom namaže, ili se pako ovi raztope pa se njihovom pjenom posuda izmaže; zatim se posiplje tvorilo (Modi) sladorom (cukorom), meljom ili ribanom žemljom, tako da se u posudi okretajuć ju na sve strane razide da bude tim ciela posuda posuta, onda se neprimljeni višak iztepe iz posude. Sladorom treba posudu posipati za one sladke tjestenine, koje se u hlapu (Dunst) kuhaju, meljom za one, koje se peku, a ribanom žemljom s veće strane za ine slastne tjestenine pečene. Ako se što na zdjeli peče, mora se ova nešto bolje izmazati i posudje, gdje se gibanica ili tiesto od pjenica peče; nizki kolačnici od pločevine namažu se tanje pa se i oni posiplju meljom ali se melja izsipa opet iz njih, da samo malo ostane, onda se kolači metnu u kolačnike. Za sladke (fine) kolačiće metne se pločevni kolačnik topit, namaže se finim voskom, a kad se ova raztali, ima se bugačicom (Fliespapier) opet izbrisati i zatim razhladiti; ako U je mastno tiesto, onda posudu netreba ni izmazivati.

Miešnja (Rühren) zove se onaj rad, kad u kakvoj posudi drvenom žlicom u okrug miešaš npr. jaja sama ili maslo s jaji; to valja osobito za tjestenine, gdje treba od jaja sa sladorom napraviti pjenasto tjestivo, kojemu se onda melja, šušci (cvebe), mandale i dr. napokon i snieg primieša.

Nabujem (Anlauf) nabujati (anlaufen) kažu, kad se ribana žemlja, rezazni luk-crljenac, peršin, kojim se hoće da pospe gris, melja itd. stave u razbieljenu mast, da se ove napiju i napuhnu t j. nabujaju. Kod bielih začina (zafriga) stavljaju melju i luk zajedno u mast, a kod rumenih najprije slador pa onda melju s lukom.

Namrviti što, kažu kad n. pr. meso, ribu itd. provaljuju u drobtah (mrvicah) od suhe želje; ovu naime ribežem razmrve ili u mužaru raztuku i tako razmrvljenu stave u posudu u kojoj se onda imade ovaljati pile, meso, riba ili što se ima pohati (frigati); najprije treba svaki komadić pileta, mesa, ribe itd. ovaljati u melji, zatim u razmućenu jajetu razmočiti, da ga se melja napije, a tekar kad si to svršila, provaljaj svaki komadić u drobtinju suhe žemlje. Kotlete je dosta samo suhim drobtinjem posuti ili prije u jaja namočiti, ili ako se peku na rožtiru, u masti umočiti pa onda u drobtah ovaljati.

Opeći, pržiti (pohati) žemlje mora se naučiti svaka kuharica; treba bo opečene žemlje na juhu, oprežne na juhu francezku, postnu, medju vrganje, i u druga jela npr. tenfane trešnje, šljive itd. a pohane na sočiva. Zemlja za opek na juhu ima se razrezati na dugoljaste ili pločaste režnje (Schnitten), ovi se zatim ili prosto na žeravici ili pako na čistoj ploči od štednjaka ili na peciljci žici (Drath) da nebude odveć naglo, tako dugo drže, dok požute s jedne strane, zatim se okrenu na drugu stranu da i ona požuti, pa se stave u posudu, u koju se juha nalije.

Za pršnje (gerostet) ima na žemlji na kocke razrezati, kocke stave se u razbieljenu mast ili maslo u ponjvi i prže se na ognju, dok požute sa svih strana i postanu hrskave; naravno da se imadu dobro ponjvi i promiešati, da se s koje strane nezagore. Požutjele i hrskave izvade se iz masla i stavljaju se za opredieljena jela.

Za sladke juhe mogu se režnji od žemalja i sladorom nasuti prije nego li se opekavaju.

Žemlja se poše na maslu ili na masti; najprije žemlju razreži onako kako smo to rekli gore kod opekavanja žemlje; zatim režnje namoči u mlieku, a kad se ovoga napiju, onda jih prevaljaj u razmućenom jajetu, pa jih stavi u razbieljenu mast (maslo) u ponjvi i poši ih dotle s jedne strane, dok požute a zatim jih žlicom okreni na drugu stranu, da i na ovoj požute. Razumieva se samo sobom, da se režnji ne smiju na masti dugo kvasiti.

Peči (backen) u peći ili u štednjaku. Najprije treba da znaš, imadu li se ovi manje ili više razgrijati; to možeš na peći ili štednjaku upoznati ako u sredinu metneš papira; bit će dobri, ako ovaj postaje lagano žutim, bude-li odmah crnkast, onda jim se daj prije izhladiti, nego li staviš u njih pecivo; možeš takodjer u štednjak podmetnuti i opeku te tako će vrućina postat blažom, pa ako jošte prehitro žari, pokrij štednjak papirom. Pečeš li štogod u štednjaku na zedjeli, metni na ploču izpod nje pepela, pieska ili soli po prst debelo da ti se nebude peko prenaglo; pečeš li pako fine kolače, torte ih što od pienica, nemoj peći prerano otvarati inače ti padne tiesto i neće imati liepa lica. Kad na otvorenu ognjištu (kaminu) hoćeš da šta pečeš, onda pod tepsiju odozdola i gori na pločevinu, kojom je pokriveno tiesto, stavi u vienac t j. na okolo žeravice da ti pecivo u sredini neizgori.

Pirjaniti i tušiti(tenfati, Dünsten) znači, kad se nešta kuha u pokrivenoj posudi sa sokom od kojega postaje para. Hoćeš pirjaniti meso, metni ga na slaninu ili mašću i k tomu uzmi mrkve, peršina, celera, i narezana luka, te imaš-li i kosti, metni ih takodjer k tomu; imaš li juhe dolij je k tomu toliko, da dno bude pokriveno a zato je i voda dobra, pa onda pokrij dobro poklopcem da neizhlapi para: kad ti se je sok pokuhao, ti prilievaj opet juhe i to tako dugo, dok budeš vidila, da postane prhko; onda dogotovi tako, ako hoćeš da bude žute krase metni i odozgor žeravice, ili pak stavi sve u štednjak.

Želiš li pako da ostane bijelo, možeš ga pariti medju komadi slanine; stara živad, i tvrdo meso na taj način priredjeno najprije prhko postane, i tek mu je osobit. Sok što ti ostane, možeš procjediti i tako dati zakipjeti te onda njim polijat.

Pirjaneć varivo, postavi ga u vruću mast i do-daj nešto juhe ako samo neima soka; pokrij ga dobro i češće promiešaj da ti se posuda na dnu neprismudi. Hoćeš li da jestivo bude rumeno, onda netrebaŠ posude pokriti, i manje mu soka ostavi; nemoj niti soliti odmah u početku, nego kad se počme rumeniti onda istom po malo prilievaj juhe kako će rumen razići po cielom.

Pirjaneć voće netrebaš mu dodavati masti; ono bo se ili samim svojim sokom ili vodom i sladorom vari u pokrivenoj posudi.

Pohanje (friganje) na maslu. Uzmi po prilici toliko masti za mesne stvari, a masla za tjestenine, u ponjvu (kastrolu) koliko treba da ovoj bude, dok se mast (maslo) razpusti, njom barem po tri prsta dno visoko pokriveno; razpušćaj polagano i oprezno da ti se mast neužge; a kad bi se to slučajno dogodilo pokrij hitno kastrolu i ugušit će se plamen. Masti ili maslu nadaj se tako dugo bieliti da bi se počelo kaditi jer je onda već odviš vruće; da pokušaš, da li je dobro, stavi unj drvenu žlicu, ako ti se okolo nje dignu mjehurići, znaj da je dobro.

Pošešli jestiva od pjenica, možeš posudu pokriti pločevinom da se tiesto ljepše u vis digne a kad ovo okreneš na drugu stranu, nemoj ga pokriti.

Kada pohan komad izvadiš iz masti odredjenom zato šupljikastom žlicom ostavi da se mast odejedi onda ga istom stavi u suhu čistu posudu.

Pritopiti (aufwärmen) mogu se gotova, jela, ako se pristave k ognju, ako je potrebno, prije mu se nadolije nešto juhe ili vode, pa mu se dade vrieti, nu ima se dobro promiešati, da se neprismudi.

Prognječiti (durchtreiben, durchpassiren) može se kroz sito od žica ili od griva grah, bažulj itd.  umake tako, da se žlicom pritišću na jednu stranu, kako će jestivo proći u zdjelu, a što nevalja da ostane na situ.

Razmesti (abtreiben) maslac ili mast možeš u zdjeli kuhačom, ako budeš dotle u krug na jednu stranu miešala, dok postane rahlim (pahuljavim) zatim se metnu žutanjci ili pako cielo jaje, već kako treba, jedno po jedno, nu svako promiešaj dobro prije negoli ćeš drugo menuti; trebaš li u jestivu sladora, onda ga tučena malo po malo primiešavaj. Pravi li se s bielanjkä snieg, onda se ovaj mora gotov i to posljednji metnuti u jestivo (tjesteninu) te sasma lagano promiešati i odmah staviti u tvorilo (model), te ga se više nesmiješ taknuti. Razmetajuć mast s jaji moraš paziti, da se mast negruša, i da se nerazdieli od jajeta; ako se ipak dogodi, stavi to odmah na toplo, da se mast opet raztali i židkom postane a zatim smiešaj dok bude pahuljava. Zato zimi drži ona jaja na toplu, od kojih hoćeš da što praviš; često bo zavisi dobrota jelu upravo od toga, kako se provelo razmetanje.

Razpjeniti židčinu (sprudeln v. quirlen etwas Flüssiges). Zidčina se ili bez ikakove primjese ili pomiešana brašnom ili drugim jestivom imade krkljačom staviti u jako gibanje. Npr. jaje koje trebaš u tiesto ili za pomazanje, imadeš tako razpjeniti cielo t. j. žu-mance i bielanjce zajedno, hoćeš li ga primješati nečemu, što je vruće (juha, mlieko i dr.) imaš ga prije razpjeniti nečim hladnim ili vodom pa razpjenjujući doljevati vrućoj židčini. Kojoj jestvini treba melje primješati, može se ova najprije vodom ili kojom drugom židčinom razmutiti; nu to čini tako, da melje uzmeš samo toliko koliko baš treba, da židčina postane gusta, a kad je postala gladka, dolij joj mlieko, vodu, vrnje i t. d. što želiš.

Snieg praviti kažu kuharice onomu radu, kad bjelanjak od jaja pretvaraju u pjenu. Za ovo treba ti zdravo, mlado sirovo jaje; od stara bo i pokvarena nedobiješ guste i čvrste. Protučeš li jaje, valja ti dobro paziti na to, da ti se ni malo žumanceta neprimieša ili ne ostane u bjelanjku: žumance stavi u zdjelu, u kojoj namjeravaš jestivo razmesti, a bjelanjak spusti u posebnu posudu i ovu stavi na studeno mjesto ili u hladnu vodu; jer se onda snieg od ovoga lako i hitro napravi. Pravi se pako snieg ovako: Uzmeš čisto sniežilo (na držku poput balona uvinute žute žice, Schneeruthe) te počmeš njimi najprije veoma polagano a onda sve jače i jače tući po bjelanjku u posudi, i tučeš dotle dok postane tako čvrst, da izvadić li iz posude snježilo snieg ne padne niti se neodigne, gdje ga npr. prstom pritisneš, a niti se ne razide.

Začin pravati (einbrennen). Na razbielenu mast staviš črljenca ili češnjaka, da se malo zožare, zatim

The post Značenja zaboravljenih kuhinjskih izraza naših baka appeared first on Narodni.NET.

Japrak od raštike je tradicionalno jelo koje se najviše priprema u južnim djelovima Hrvatske, a umjesto raštike koristi se i list od mlade loze.

Sastojci za tradicionalni japrak od raštike:

• 1 kg mlade raštike, ali većih listova,
• 70 dag mljevenog mesa od junećeg ili telećeg buta,
• 15 dag riže,
• 1 do 2 glavice crvenog luka,
• 4 dl kiselog mlijeka,
• sol,
• papar,
• čista juha od kostiju,
• 1 rajčica
• malo ulja

Kako pripremiti tradicionalni japrak od raštike:

Mljeveno meso pomiješati s malo luka, soli, papra i riže te fino izmiješati.

Kasnije dodajte malo ulja kako bi japrak bio razabraniji.

Od listova raštike odstraniti korijen, staviti ih u kipuću posoljenu vodu 1 do 2 minute, potom u hladnu te ih ocijediti.

Na svaki list staviti mali nadjev. Paziti da ne bude previše. Zaviti list, uvrnuti krajeve lista prema unutra kao kod sarme.

Složiti japrake u lonac i zaliti vodom ili juhom te staviti kuhati.

Tijekom kuhanja dolijevati juhu ili vodu, a može se dodati i rajčica da pusti sok radi umaka.

Varivo od graha sa sušenim mesom

Tradicionalno jelo u Dalmaciji, ali i velikog dijela kopnene hrvatske. Sastojci za varivo od graha sa sušenim mesom: 500 g suhog mesa, 500 g graha trešnjevca, sol, papar u zrnu, 200 do 300 g kiselog kupusa, češnjak Kako pripremiti varivo do graha sa sušenim mesom: Sušeno meso prokuhati, obariti i odliti vodu. U lonac s mesom […] Opširnije

Tradicionalno jelo od koprive

Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela. Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.   Kopriva inače žara i žigavica zvana (Urtica divica, i Urt. urens L., Brennessel) često služi za […] Opširnije

The post Recept za tradicionalni Dalmatinski japrak appeared first on Narodni.NET.

Ovo tradicionalno jelo omiljeno je od Istre do Cavtata.

Peka svim jelima daje poseban okus, a ribi, škampima i školjkama – izniman, zbog toga što su sačuvane arome svih sastojaka.

Sastojci za peku s morskim plodovima:

• 1 bijela riba,
• 70 dag škampa,
• 50 dag raznih školjki
• 2 kg krumpira,
• češnjak,
• peršin,
• 2 dl kvalitetnog bijelog vina,
• maslinovo ulje,
• sol,
• papar u zrnu,
• ružmarin
• po želji može se dodati mrkva i rajčica

Priprema peke s morskim plodovima:

Ovo tradicionalno i omiljeno jelo lako se može spremiti. Najvažnije je osigurati dobru vatru, jer je temperatura komina ključna za dobru peku. Riba, školjke, pa i količina može se prilagoditi osobnim sklonostima prema određenoj vrsti morske hrane. Ribu očistiti, pripremiti škampe i školjke. Krumpir oguliti i razrezati u oblike koji vam odgovaraju, oprati i posoliti.

Sve sastojke staviti u okrugli protvan, posoliti još malo ako treba, pouljiti maslinovim uljem i staviti grančice ružmarina među krumpire, školjke i ribu te papar u zrnu.

Podliti vinom, a dodati i vrlo malo vode. Dio količine češnjaka i peršina rasporediti ravnomjerno po jelu, a drugi dio usitniti i pomiješati s par žlica maslinova ulja. Jelo staviti na vrući komin, pokriti ga vrućom pekom, posutom žarom i pepelom.

Pepelom zasuti rubove peke kako bi sve arome jela i začina ostale ispod peke.

Vruće jelo, nakon što je gotovo, može se zaliti preostalim usitnjenim češnjakom pomiješanim s nasjeckanim peršinom i maslinovim uljem.

Tradicionalni valjušci od kosanog telećeg mesa

Neki nazivaju ovo jelo i toplom telećom paštetom Da bi se uspješno pripravilo potrebno je imati mužar (barem od pješčenjaka), ali je bolje ako imate mramorni. Prije nego što mužar-upotrijebite rashladite ga napunivši ga kockicama leda dok pripremate ostalo što vam je potrebno. Odstranite žilice i kožicu sa 250 g telećeg krtog mesa (od buta) […] Opširnije

Rakija s rudom

rakija lozovača 0,950 I ruda — mlade grančice 2 grančice šećer 40 g U čistu bocu staviti oprane grančice rude, dodati šećer, zaliti rakijom i zatvoriti. Travarica se u Istri pripravlja na više načina i s raznim sastojcima. Prilikom pečenja rakije u kotao se dodaju razne aromatizirane trave, bobice crvene smreke, ružmarin, ruda, pelin, dunja i […] Opširnije

The post Morski rakovi, školjke i riba ispod peke – sača – appeared first on Narodni.NET.

Jedno od tradicionalnih jela Jadranske Hrvatske i zaobalja karakterističnog okusa.

Ovo jelo je među starim najpoznatijim jelima Dalmatinske zagore, više vrsta samoniklih trava seljaci su prikupljali prilikom rada u polju i prilikom čuvanja stoke.

Jelo je karakteristično i često pripremano jer nije bilo zahtjevno za pripremu, a sve sastojke su jednostavno prikupljali u prirodi. Za ovo tradicionalno jelo nije bilo potrebno meso što ga je činilo još popularnijim među siromašnim seljacima Dalmatinske zagore.

Sastojci za mišanciju na jušno:

• 500 g očišćene mišance ili divljeg zelja,
• 300 g krumpira,
• sol,
• papar,
• ulje,
• češnjak

Kako pripremiti tradicionalnu mišanciju na jušno:

Kupiti ili najbolje ubrati više vrsta samoniklih trava poznatih u narodu kao divlje zelje ili mišanca, očistiti ih, kratko ih prokuhati u vodi.

Zbog pregorkog okusa tu vodu treba odliti. U zdjeli zagrijati ulje, dodati mu nekoliko usitnjenih češnjeva češnjaka, kratko prodinštati (paziti da ne zagori!), dodati mišancu, promiješati, doliti vode i pustiti da kuha. Malo kasnije dodati izrezan krumpir. Posoliti.

Kad je gotovo, poslužiti toplo.

Jetrena pašteta (bakina pašteta od teleće jetrice)

Nabavite 250 g svijetle teleće jetre, 250 g svježeg svinjskog sala, šaku sredine kruha namočenu u mlijeku ili mlakoj vodi, 3 žumanca, začine, slaninu tanko narezanu kojom ćete obložiti zdjelu te komad svinjske maramice da umotate paštetu. Pašteta bi mogla podnijeti i svježi tartuf oljušten i izrezan na komadiće. Otklonite kožice i žilice iz jetre […] Opširnije

Kako pripremiti tradicionalnu čorbu i paprikaš

Evo jednog recepta kako se pravi čorba na klasičan seoski način: Čorba se sprema ovako: iseče se meso od živine, stavi u lonac, prelije hladnom vodom i pristavi se na vatru. Pošto se skuva, zapržava se ako u kući ima masti, a ako nema, »podmete se«. »Podmete se« sa projinim brašnom. Kad se čorba zakuva, […] Opširnije

The post Tradicionalna Dalmatinska mišanca divljeg zelja appeared first on Narodni.NET.

Tradicionalno jelo u Dalmaciji, ali i velikog dijela kopnene hrvatske.

Sastojci za varivo od graha sa sušenim mesom:

• 500 g suhog mesa,
• 500 g graha trešnjevca,
• sol,
• papar u zrnu,
• 200 do 300 g kiselog kupusa,
• češnjak

Kako pripremiti varivo do graha sa sušenim mesom:

Sušeno meso prokuhati, obariti i odliti vodu.

U lonac s mesom doliti vodu i pustiti da kuha. U drugom loncu prokuhati prethodne noći namočen grah, obariti ga i odliti vodu.

Grah dodati u lonac s mesom, dodati papar u zrnu i pustiti da lagano kuha. Da biste sačuvali hranjive vrijednosti kiselog kupusa, koji ‘jede’ masnoću, dobro je jedan dio staviti kuhati istodobno s grahom, a veći dio potkraj kuhanja.

Tradicionalna juha od heljdinih žganjaca

Donosimo vam recept iz stare bakine kuharice. Iskušajte jela po tradicionalnim receptima, receptima po kojim se jela pripremaju generacijama. Sastojci za juhu: 2 dcl hajdinog brašna, 1 kocka koncentrata govedske juhe, 2 žlice maslaca i sol. Postupak pripreme juhe: Stavite hajdino brašno u posoljenu vrelu vodu da se kuha na umjerenoj vatri. Poslije kraćeg vremena […] Opširnije

Valjušci od kuhane govedine

Najprije pripravite zdjelicu gustog bešamel umaka s dovoljno maslaca i ražom punom žlicom ribana grojera ili parmezana koji se potpuno rastopi u umaku ostavite ga na toplom mjestu. Skosajte vrlo sitno jedan kozjak ili malu glavicu luka s listićima dviju grančica peršina izrežite sitno kuhanu govedinu. Stavite u tavu da se rastopi 40 g maslaca […] Opširnije

The post Varivo od graha sa sušenim mesom appeared first on Narodni.NET.

Sastojci za najbolje svinjske kotlete s krompirima:

• 1 kg svinjskih kotleta,
• mast,
• ulje,
• sol,
• 2 kg krumpira,
• mljevena paprika,
• peršin,
• papar

Priprema kotleta s krompirima:

U prethodno zagrijanu pećnicu staviti u velikom namašćenom protvanu poslagane svinjske kotlete i posoljene krumpire. Kotlete prije pečenja posoliti, začiniti mljevenom paprikom i paprom. Tijekom pečenja povremeno kotlete i krumpire zaliti vlastitim sokom, a ako je jelo ‘usahlo’, malo ga podliti vodom ili graševinom. Okus je jedinstven.

Ovo tradicionalno jelo gotovo svih područja Hrvatske u Slavoniji ima regonalni pečat namirnice –  domaća mljevena paprika –

Ovo jednostavno, a vrlo ukusno jelo Slavonci i Baranjci rado pripremaju kad dobiju iznenadnog gosta.

Tradicionalna kuhinja Istre i Kvarnera

Povijest Istre i Kvarnera iza sebe je ostavila vidljive tragove kroz mnoštvo očuvanih kulturno-povijesnih spomenika iz različitih razdoblja, ali i priče o maštovitoj kuhinji koja bogatstvom mirisa i okusa oduševljava čak i najzahtjevnije gurmane. Nastala je pod utjecajem nekoliko kultura kojima je dodala poseban pečat, svojstven samo ovoj regiji, tako da u specijalitetima istarske i [... Opširnije

Recept za tradicionalni Dalmatinski japrak

Japrak od raštike je tradicionalno jelo koje se najviše priprema u južnim djelovima Hrvatske, a umjesto raštike koristi se i list od mlade loze. Sastojci za tradicionalni japrak od raštike: 1 kg mlade raštike, ali većih listova, 70 dag mljevenog mesa od junećeg ili telećeg buta, 15 dag riže, 1 do 2 glavice crvenog luka, 4 […] Opširnije

The post Najbolji recept za svinjske kotlete s krompirima appeared first on Narodni.NET.

Redovito su konzumirali kuhano kravlje, ovčje i kozje mlijeko (varenika), kao i ukiseljeno. Svakodnevnu su prehranu sastavljale i razne vrste sireva: svježi (škripavac), posebno cijenjen, od kozjega mlijeka sir sušen na zraku (suhi sir) sir pripremljen od sirutke pomiješane s mlijekom (urda) te polumekani, nastao miješanjem kuhanog te zasoljenog, nekuhanog mlijeka (basa). Veliku je primjenu u začinjanju mnogih jela, osobito onih za post, imao pretopljeni maslac (maslo).

Uz ovčetinu i kozletinu (kuhanu, pečenu ispod peke, janjetinu na žaru), u jelovniku su češće bile zastupljene svinjetina i govedina. Kokošje meso bilo je u prvom redu namijenjeno priređivanju juha, a osobitost je šumskih krajeva Like i Gorskog kotara bilo sušeno meso puhova, uobičajeno dopunjeno prilogom od kukuruzne kaše.

Uopće, izrazita je bila sklonost raznim kašama. Jednostavne su kaše kuhali od prosa ili ječma (prga) te od kukuruza (pura). Kod složenijih kuhali su ječmeno ili kukuruzno brašno sa sitno izrezanim krumpirom te sve zalili maslom (krumpirašica). Ili bi pšeničnu kašu s jajima kuhali na maslu uz manju količinu vode (cicvara).

Grah, krumpir, kupus, osobito kiseli, riban u rezance, bili su namirnice od kojih su se spravljali svakidašnji obroci. Cijenjeno jelo bio je kiseli kupus kuhan zajedno sa suhim svinjskim mesom i slaninom uz prilog od krumpira, pečenog u ljusci u vrućem pepelu.

Prostor za pripremu jela i blagovanje nije na cijelom području bio istovjetan. U Lici se i u Dalmatinskoj zagori duže nego drugdje zadržalo u uporabi otvoreno ognjište, pa su se i mnoga jela kuhala u loncima obješenima o ognjišni lanac (verige) ili se pekla ispod peke. I blagovalo se u kuhinji za niskim okruglim stolom, sjedeći na tronošcima. U stolnom su posudu, uz keramičko, bili zastupljeni i drveni tanjuri, zdjele te žlice. Upravo zbog drvenih zdjela koje su sa sobom nosili pastiri, sačuvalo se u tim krajevima sjećanje na jedan arhaičan način kuhanja. Naime, zbog nemogućnosti da drvenu zdjelu (npr. s mlijekom) stave nad otvorenu vatru, dosjetljivi su pastiri u oganj položili kamen kad se dobro ugrijao, očišćena bi uronili u posudu s tekućinom. Zbog isijavanja akumulirane topline, već nakon nekoliko minuta mlijeko bi u drvenoj zdjeli zavrilo.

U ostalim krajevima ovog područja kuhanju je bio namijenjen prostor ulazne kućne prostorije, gdje je u kutu bio smješten otvor sobne peći s izbočenim pretpećkom, a blagovalo se za visokim stolom u sobi. Na takvom poluzatvorenom ognjištu i pribor je bio donekle drukčiji. Kako se kuhalo nad vatrom u dubini peći, raspolagali su rašljama na dugačkom dršku (rogulje, burldje), kojima su zahvaćali i pomicali keramičke lonce, nerijetko još opletene žičanom mrežom. Budući da su tijesto ili meso pekli u peći, zatvorivši u toj prilici otvor metalnom pločom, nije više bilo potrebe za pekvom i sličnim pomagalima.

Tri su dnevna obroka i u ovom području bila prehrambenom paradigmom. Jutarnji se obrok (ručak) sastojao od kukuruzne, prosene ili ječmene kaše prelivene kuhanim ili kiselim mlijekom ili začinjene maslom. U vrijeme većih agrarnih poslova, nakon ustajanja u svitanje tek bi popili čašicu rakije šljivovice ili šalicu soka od kisela kupusa (rasol) uz zalogaj beskvasne pogačice. Obilnije bi jeli na polju, časteći se sirom i pršutom uz kruh pečen od smjese ječmenog i raženog brašna.

Za podnevni obrok (užina) posluživao se kupus kuhan s ovčetinom i krumpirom, grah sa suhim svinjskim mesom, kiseli kupus sa svježom svinjetinom, kupus i grah sa suhom puhovinom i si. U dane posta jeli su varivo, začinjeno maslom, od graha s tjesteninom ili s ječmenim zrnjem, katkad sa žutom korabom te, usto, kuhani krumpir.

Večera je’bila nešto laganija. Kombiniralo se kuhano mlijeko s kruhom, kiselo mlijeko s kuhanim krumpirom, krumpir pečen u ljusci (pole) sa slaninom ili mekanim sirom i si.

Među slatkim jelima, osim uštipaka, umiješanih od brašna, jaja i vode i prženih na masti, pripremali su i kolače nadjevene sirom. Beskvasnu savijaču od sira (povitica) pekli su u Lici pod pekom, a savijaču od tijesta pripremljena s kvascem najprije su ispekli, a onda još kuhali u uzavreloj vodi te prelili vrućim maslom.

Svakidašnje je piće bila obična voda, a uz teže poslove pili su i rakiju. Uz već spomenuti sok od kisela kupusa žeđu bi tažili kiselim mlijekom ili sirutkom, sokom pripremljenim od divljih krušaka (turšija), a pastiri – u proljeće kad biljke bubre – i sokom iscijeđenim ispod kore javorova debla (musa).

Blagdanski su jelovnici bili obilniji, dopunjeni kokošjom juhom s ukuhanim rezancima, mesnom pečenkom s ražnja, kruhom od bijeloga brašna, suhim kolačem sa sirom , a usto se pilo vino.

The post Tradicionalna prehrana Jadranske zagore i gorskog područja appeared first on Narodni.NET.

Dostupnost digitalne tehnologije  je vidiljiva u svim segmentima našeg društva a samo ne u očuvanju naših običaja i tradicije, ni sam nisam uživao u narodnim običajima al me uvjek intrigiralo kada bi mi stariji ljudi pričali o silu kao jedinom sredstvu udvaranja ljepšem spolu i kako je za djevojke valjalo satima pješačiti da bi došli kod njihovih kuća gdje bi sa očevima sjedili i razgovarali prije nego sa djevojkom.

Današnje vrijeme je donijelo caffe barove, disco clubove, facebook i razne druge oblike komunikacije tako da je ovaj običaj kako je vaš djeda upoznao vašu baku skroz zaboravljen.
Tražim vec dosta dugo detaljno opisano silo al bez velikog uspjeha, i molim nekoga tko bi mogao pomoći u ovome da me kontaktira na mail: urednik@narodni.net
Hvala unaprijed.
Vaš narodni.net

The post Tko je krivac za naše zaboravljene običaje? appeared first on Narodni.NET.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.

Naduvka bez mlieka

Razpjeni 28 deka masla, zamiešaj 8 jaja a kadgod primiešaj jedno jaje pridaj i žlicu melje, napokon 3 žlice pjenica, jednu stučena sladora i nešto skosane limunske korice. Mjertuk namaži maslom, posiplji žemljičnimi mrvicami, napuni ga tiestom do polovice, ostavi na toplom da se digne, a onda peci.

Naduvka s pjenicami

Razpjeni 14 deka maslaca, stavi unj 10 žumanceta, nješto mlačna vrhnja, 3 žlice pjenica (kvasca), komad sladora o limun otrta i stučena, 21 dekagr. melje, osoli i sve dobro smiešaj i miesi, dok nebude od kuhače odpadalo, metni tiesto u mjertuk do polovice, ostavi na toplom da se digne, speci i posladori.

Naduvka za kavu

Razpjeni 14 dekagr. maslaca, smiešaj unj malo po malo 6 žumanceta 7 deka prosijana sladora, 5 deka u malo vrhnja razišla se kvasca (pjenica), nešto više od litre vrhnja, ali žlicu po žlicu, napokon litru melje i nešto soli, te miešaj, dok tiesto bude od kuhače odpalo: Sad od 5 bielanceta napravi snieg i smiešaj s tiestom. Mjertuk namaži maslacem i posiplji žemljičnimi mrvicami, napuni ga do polak tiestom, na toplom da se digne pa onda peci u peći ne odveć vrućoj.

Jeli naduvka dosta pečena, doznat ćeš, ako ju u sriedini dugom iglom do dna probodeć: ostane li igla posve čista, naduvka je počena. Uz kavu i čaj daje se hladna.

Opazka. Ima ljudi, koji naduvku ljube s krupnim groždjem, možeš ga dakle u tiesto umiešati, a njeki ljube duhu vanilije, možeš im je o slador otrti, pa ovim tučenim kao druge tjestenine tako naročito i naduvke posipavati.

The post Tradicionalna Hrvatska slastica naduvka appeared first on Narodni.NET.

Među hladnim predjelima se posebno izdvajaju riblje paštete, slane srdele, grobnički sir, istarski pršut, sir od tartufa, namaz od bakalara, puževi… Veliki je izbor i toplih predjela: razne vrste rižota i tjestenina s plodovima mora, maneštra, jota ili različite fritaje (najpoznatije su s tartufima ili šparogama). Ovo carstvo okusa nadopunjavaju glavna jela, poput svježe morske ribe, rakova i školjki iz Limskog kanala. Osobito su cijenjeni kvarnerski škampi, za koje se brojni poznavatelji morske kuhinje zaklinju da su najbolji s ovih područja, a možda čak i u svijetu.

Naravno, nije cijela Istra na obali, a njezina unutrašnjost nimalo ne zaostaje za primorskim specijalitetima. Spomenimo janjetinu pod pekom, dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, tradicionalnu tjesteninu – fuže, pljukance i posutice te njoke s gulašom od divljači. Kako svaki dobar obrok treba završiti i ukusnim slatkim zalogajom, tako i Istrani nude svoje deserte, slastice od kestena, kroštule i fritule.

Posebno mjesto u istarskoj kuhinji zauzima tartuf, jako cijenjena i skupa gljiva, koja raste samo u plodnom istarskom tlu u Motovunskoj šumi te u šumama Buzeštine, Bujštine, Labinštine i u području oko Raše. Iako pomalo čudnog izgleda i neugodnog mirisa, tartuf je vrhunska delicija, a pripisuju mu i afrodizijačke moći. Rijedak je i čovjek do njega ne može doći, te se za traženje tartufa koriste psi. Postoje dvije vrste tartufa, ljetni crni i jesenski bijeli, kojima cijena za kilogram doseže i do 25.000 kn. U Istri je pronađen i tartuf “kapitalac” koji je s težinom od 1,310 kg ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu. Tartufima su posvećeni i posebni gastro dani, Natura tartufi. Posebni dani posvećeni su i poznatim lovranskim marunima, najboljim kestenima u Hrvatskoj. Od domaćih salata najčešće  se poslužuje salata od matovilca, rige i radiča, a od začina se dodaje svježi lovor, ružmarin, mažuran, bosiljak i kadulja. Kao i u većini mediteranskih kuhinja, maslinovo ulje je nezaobilazno. Neka su čak uvrštena na popis najboljih svjetskih maslinovih ulja.

Uz dobru hranu ide i dobra kapljica, pa ne čudi da je ovo regija dobrih i kvalitetnih vina. Najčuvenije vino ovog poluotoka je istarska malvazija, čiji miris podsjeća na bagremov cvijet. Boja varira od boje slame do zlatne. Najbolje pristaje uz riblji meni ili bijelo meso. Uz crveno meso i plavu ribu najpopularnije vino je teran ili njegova podvrsta refošk, koji privlače lijepom rubinovom bojom i prepoznatljivim okusom. Zanimljiv je i muškat koji odlično ide uz desert kao i porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot. Još jedno jako kvalitetno vino koje je nezaobilazno na eno-karti ovog područja je vrbnička žlahtina s otoka Krka. Za aperitiv Istrani preporučaju Valomet, morski pjenušac od žlahtine, koji nastaje nakon godinu dana ležanja na morskom dnu na dubini od tridesetak metara gdje ambijent zaštićen od kisika i svjetlosti uvjetuje idealnu fermentaciju i daje specifičnu aromu.

Cijeli popis tradicionalnih jela i tradicionalne recepte možete pronaći u novoj knjizi Hrvatska Gastronomija, koju ćemo (nadam se) moći ponuditi i na našem portalu.

The post Tradicionalna kuhinja Istre i Kvarnera appeared first on Narodni.NET.