Potpuniji opis kuhinjskih izraza i opis tradicionalnih kuhinjskih izraza smo već opisali. Tradicionalni kuhinjski izrazi i poslovi.

Jesu vam poznati neki od ovih izraza?

Bistranga — pastrva

Crljenac — luk, crveni luk

crveni grozdić — ribiz

Ćena — češanj češnjaka

četrun — limun

Divljačina — divljač

drobtinja – mrvice

Funta — mjera za težinu (56 dkg)

Gardunica — artičoka

Hlap — para

hospot — jelo od povrća i jezika

hranidba — prehrana

Inkaštirka — škrob

Jedatan — jestiv jestvenik jelovnik

jestvina — jelo, slijed jela

jušad — ujušak

Kavovar — sprava za kuhanje kave

kiselik — kisik

kiseljača — kiselica

kolačnik — lim za pečenje kolača

korun — krumpir

krap — šaran

krop — vrela voda

kunac — kunić

kus — komad

Ločika — zelena salata

loptina — balon

lukovača- graničarsko jelo od kuhanog luka

lukovica — staro graničarsko jelo od luka

Makaruni —makaroni

melja — brašno

merga — uljana pogača merlina mrkva

mezdra — sredina ploda

mjedenra — bakreni oksid, patina

mutvara — drobljenac

Nostvica — kečiga

plućica osep — graničarsko jelo od kuhanih šljiva

Pikati — fileki pitati

toviti pločevina — lim za pečenje pomuža

potočnica — voda iz potoka povitica

Razbieliti — zagrijati, otopiti mast

rtast — šiljast

Sajtlik — mjera za tekućine (oko 3 dcl)

škrob — graničarsko jelo od pšeničnog brašna

slatka korica — cimet

snježilo — žica kojom se tuče bjelanjak

pribor strena — staro jelo od brašna, jaja i mlijeka

šušci — grožđice

Špinac – špinat

Tenfati — pirjati ili kuhati u zatvorenoj posudi

tonjik — dušik

treska — bakalar

tuhnjivo — užeženo

tunja — dunja

tustina — masnoća

tvorilo — zatvorena posuda za kuhanje u pari

Ugljevičnina — ugljična kiselina

ugljevik — ugljik

ukret — koraba

umačnica ili umašnica — zdjelica za umak

upačati — staviti u aspik

uždiv — upaljeno, užeženo

Vapnjenjača — tvrda voda

vienac — garnitura

vinotok — mošt

Začin — zaprška

zdenčina — voda iz zdenca zeleni

pasulj — mahuna zlaćane

žigavica — kopriva

živalj — kisik

The post Kuhinjski izrazi i značenja iz stare bakine kuhinje appeared first on Narodni.NET.

Teks je napisan i sastavljen u cilju sačuvanja tradicionalne hrvatske kuhinje i sačuvanju tradicionalnih Hrvatskih izraza.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 100-150 godina.

Ciediti, prociediti (seihen) kažu, kad se kroz sitce, cjedilo, pjenoču itd. koja židčina propusti, da bude čišća i tanja; n. pr. juha i umaka kroz sitce, hladetine kroz platno, koje se prije kropom namoči.

Izvrnuti (stürzen) iz tvorila pečeno ili u pari kuhano jelo možeš najlaglje tako, da mu okrajak na sve strane nožem od tvorila odrežeš, pa onda nanj položiš zdjelu; obrativ ga zatim digneš i nekoliko časova uzdržiš, da se uzmogne jelo od tvorila posvema odlupiti, a onda tvorilo odigni i stavi na stranu.

Kuhati u hlapu (hlapiti, in Dunst sieden). Prije svega treba da znaš, da posuda, u koju ćeš uložiti tvorilo s jestivom, što će se kuhati u hlapu, ima biti veća od tvorila (modela) te imati poklopac, koj će ju oda svih strana posvema pokrti, da se iz nje nemože izhlapiti; u tu posudu ulij nešto kropa ali no toliko, da bi stavljeno u posudu tvorilo zaplivalo, jer ono položeno imade ostat nepomično u posudi, ali uložit ćeš ga u nju istom onda, kad mu jestivo zakipi. Ako ti se krop prije prekuha, nego li jestivo zakipi, nadolij u posudu opet kropa. Osobito imaš paziti na to, da ostane jednaka vrućina i da polagano vri, kako će se jestivo liepo dizat i upijati paru. Mislišli da je dosta kuhano, izvadi oprezno iz posude tvorilo i stavi ga u štednjak na nekoliko časova prije nego ćeš ga staviti u zdjelu; a poliješ li ga kakovim šato-om prije nego ćeš ga na stol dati, malo pričekaj, da ohladni.

Mazanje posudja (Schmieren). Posudje se ili stopi pa se onda maslom ili maslacom namaže, ili se pako ovi raztope pa se njihovom pjenom posuda izmaže; zatim se posiplje tvorilo (Modi) sladorom (cukorom), meljom ili ribanom žemljom, tako da se u posudi okretajuć ju na sve strane razide da bude tim ciela posuda posuta, onda se neprimljeni višak iztepe iz posude. Sladorom treba posudu posipati za one sladke tjestenine, koje se u hlapu (Dunst) kuhaju, meljom za one, koje se peku, a ribanom žemljom s veće strane za ine slastne tjestenine pečene. Ako se što na zdjeli peče, mora se ova nešto bolje izmazati i posudje, gdje se gibanica ili tiesto od pjenica peče; nizki kolačnici od pločevine namažu se tanje pa se i oni posiplju meljom ali se melja izsipa opet iz njih, da samo malo ostane, onda se kolači metnu u kolačnike. Za sladke (fine) kolačiće metne se pločevni kolačnik topit, namaže se finim voskom, a kad se ova raztali, ima se bugačicom (Fliespapier) opet izbrisati i zatim razhladiti; ako U je mastno tiesto, onda posudu netreba ni izmazivati.

Miešnja (Rühren) zove se onaj rad, kad u kakvoj posudi drvenom žlicom u okrug miešaš npr. jaja sama ili maslo s jaji; to valja osobito za tjestenine, gdje treba od jaja sa sladorom napraviti pjenasto tjestivo, kojemu se onda melja, šušci (cvebe), mandale i dr. napokon i snieg primieša.

Nabujem (Anlauf) nabujati (anlaufen) kažu, kad se ribana žemlja, rezazni luk-crljenac, peršin, kojim se hoće da pospe gris, melja itd. stave u razbieljenu mast, da se ove napiju i napuhnu t j. nabujaju. Kod bielih začina (zafriga) stavljaju melju i luk zajedno u mast, a kod rumenih najprije slador pa onda melju s lukom.

Namrviti što, kažu kad n. pr. meso, ribu itd. provaljuju u drobtah (mrvicah) od suhe želje; ovu naime ribežem razmrve ili u mužaru raztuku i tako razmrvljenu stave u posudu u kojoj se onda imade ovaljati pile, meso, riba ili što se ima pohati (frigati); najprije treba svaki komadić pileta, mesa, ribe itd. ovaljati u melji, zatim u razmućenu jajetu razmočiti, da ga se melja napije, a tekar kad si to svršila, provaljaj svaki komadić u drobtinju suhe žemlje. Kotlete je dosta samo suhim drobtinjem posuti ili prije u jaja namočiti, ili ako se peku na rožtiru, u masti umočiti pa onda u drobtah ovaljati.

Opeći, pržiti (pohati) žemlje mora se naučiti svaka kuharica; treba bo opečene žemlje na juhu, oprežne na juhu francezku, postnu, medju vrganje, i u druga jela npr. tenfane trešnje, šljive itd. a pohane na sočiva. Zemlja za opek na juhu ima se razrezati na dugoljaste ili pločaste režnje (Schnitten), ovi se zatim ili prosto na žeravici ili pako na čistoj ploči od štednjaka ili na peciljci žici (Drath) da nebude odveć naglo, tako dugo drže, dok požute s jedne strane, zatim se okrenu na drugu stranu da i ona požuti, pa se stave u posudu, u koju se juha nalije.

Za pršnje (gerostet) ima na žemlji na kocke razrezati, kocke stave se u razbieljenu mast ili maslo u ponjvi i prže se na ognju, dok požute sa svih strana i postanu hrskave; naravno da se imadu dobro ponjvi i promiešati, da se s koje strane nezagore. Požutjele i hrskave izvade se iz masla i stavljaju se za opredieljena jela.

Za sladke juhe mogu se režnji od žemalja i sladorom nasuti prije nego li se opekavaju.

Žemlja se poše na maslu ili na masti; najprije žemlju razreži onako kako smo to rekli gore kod opekavanja žemlje; zatim režnje namoči u mlieku, a kad se ovoga napiju, onda jih prevaljaj u razmućenom jajetu, pa jih stavi u razbieljenu mast (maslo) u ponjvi i poši ih dotle s jedne strane, dok požute a zatim jih žlicom okreni na drugu stranu, da i na ovoj požute. Razumieva se samo sobom, da se režnji ne smiju na masti dugo kvasiti.

Peči (backen) u peći ili u štednjaku. Najprije treba da znaš, imadu li se ovi manje ili više razgrijati; to možeš na peći ili štednjaku upoznati ako u sredinu metneš papira; bit će dobri, ako ovaj postaje lagano žutim, bude-li odmah crnkast, onda jim se daj prije izhladiti, nego li staviš u njih pecivo; možeš takodjer u štednjak podmetnuti i opeku te tako će vrućina postat blažom, pa ako jošte prehitro žari, pokrij štednjak papirom. Pečeš li štogod u štednjaku na zedjeli, metni na ploču izpod nje pepela, pieska ili soli po prst debelo da ti se nebude peko prenaglo; pečeš li pako fine kolače, torte ih što od pienica, nemoj peći prerano otvarati inače ti padne tiesto i neće imati liepa lica. Kad na otvorenu ognjištu (kaminu) hoćeš da šta pečeš, onda pod tepsiju odozdola i gori na pločevinu, kojom je pokriveno tiesto, stavi u vienac t j. na okolo žeravice da ti pecivo u sredini neizgori.

Pirjaniti i tušiti(tenfati, Dünsten) znači, kad se nešta kuha u pokrivenoj posudi sa sokom od kojega postaje para. Hoćeš pirjaniti meso, metni ga na slaninu ili mašću i k tomu uzmi mrkve, peršina, celera, i narezana luka, te imaš-li i kosti, metni ih takodjer k tomu; imaš li juhe dolij je k tomu toliko, da dno bude pokriveno a zato je i voda dobra, pa onda pokrij dobro poklopcem da neizhlapi para: kad ti se je sok pokuhao, ti prilievaj opet juhe i to tako dugo, dok budeš vidila, da postane prhko; onda dogotovi tako, ako hoćeš da bude žute krase metni i odozgor žeravice, ili pak stavi sve u štednjak.

Želiš li pako da ostane bijelo, možeš ga pariti medju komadi slanine; stara živad, i tvrdo meso na taj način priredjeno najprije prhko postane, i tek mu je osobit. Sok što ti ostane, možeš procjediti i tako dati zakipjeti te onda njim polijat.

Pirjaneć varivo, postavi ga u vruću mast i do-daj nešto juhe ako samo neima soka; pokrij ga dobro i češće promiešaj da ti se posuda na dnu neprismudi. Hoćeš li da jestivo bude rumeno, onda netrebaŠ posude pokriti, i manje mu soka ostavi; nemoj niti soliti odmah u početku, nego kad se počme rumeniti onda istom po malo prilievaj juhe kako će rumen razići po cielom.

Pirjaneć voće netrebaš mu dodavati masti; ono bo se ili samim svojim sokom ili vodom i sladorom vari u pokrivenoj posudi.

Pohanje (friganje) na maslu. Uzmi po prilici toliko masti za mesne stvari, a masla za tjestenine, u ponjvu (kastrolu) koliko treba da ovoj bude, dok se mast (maslo) razpusti, njom barem po tri prsta dno visoko pokriveno; razpušćaj polagano i oprezno da ti se mast neužge; a kad bi se to slučajno dogodilo pokrij hitno kastrolu i ugušit će se plamen. Masti ili maslu nadaj se tako dugo bieliti da bi se počelo kaditi jer je onda već odviš vruće; da pokušaš, da li je dobro, stavi unj drvenu žlicu, ako ti se okolo nje dignu mjehurići, znaj da je dobro.

Pošešli jestiva od pjenica, možeš posudu pokriti pločevinom da se tiesto ljepše u vis digne a kad ovo okreneš na drugu stranu, nemoj ga pokriti.

Kada pohan komad izvadiš iz masti odredjenom zato šupljikastom žlicom ostavi da se mast odejedi onda ga istom stavi u suhu čistu posudu.

Pritopiti (aufwärmen) mogu se gotova, jela, ako se pristave k ognju, ako je potrebno, prije mu se nadolije nešto juhe ili vode, pa mu se dade vrieti, nu ima se dobro promiešati, da se neprismudi.

Prognječiti (durchtreiben, durchpassiren) može se kroz sito od žica ili od griva grah, bažulj itd.  umake tako, da se žlicom pritišću na jednu stranu, kako će jestivo proći u zdjelu, a što nevalja da ostane na situ.

Razmesti (abtreiben) maslac ili mast možeš u zdjeli kuhačom, ako budeš dotle u krug na jednu stranu miešala, dok postane rahlim (pahuljavim) zatim se metnu žutanjci ili pako cielo jaje, već kako treba, jedno po jedno, nu svako promiešaj dobro prije negoli ćeš drugo menuti; trebaš li u jestivu sladora, onda ga tučena malo po malo primiešavaj. Pravi li se s bielanjkä snieg, onda se ovaj mora gotov i to posljednji metnuti u jestivo (tjesteninu) te sasma lagano promiešati i odmah staviti u tvorilo (model), te ga se više nesmiješ taknuti. Razmetajuć mast s jaji moraš paziti, da se mast negruša, i da se nerazdieli od jajeta; ako se ipak dogodi, stavi to odmah na toplo, da se mast opet raztali i židkom postane a zatim smiešaj dok bude pahuljava. Zato zimi drži ona jaja na toplu, od kojih hoćeš da što praviš; često bo zavisi dobrota jelu upravo od toga, kako se provelo razmetanje.

Razpjeniti židčinu (sprudeln v. quirlen etwas Flüssiges). Zidčina se ili bez ikakove primjese ili pomiešana brašnom ili drugim jestivom imade krkljačom staviti u jako gibanje. Npr. jaje koje trebaš u tiesto ili za pomazanje, imadeš tako razpjeniti cielo t. j. žu-mance i bielanjce zajedno, hoćeš li ga primješati nečemu, što je vruće (juha, mlieko i dr.) imaš ga prije razpjeniti nečim hladnim ili vodom pa razpjenjujući doljevati vrućoj židčini. Kojoj jestvini treba melje primješati, može se ova najprije vodom ili kojom drugom židčinom razmutiti; nu to čini tako, da melje uzmeš samo toliko koliko baš treba, da židčina postane gusta, a kad je postala gladka, dolij joj mlieko, vodu, vrnje i t. d. što želiš.

Snieg praviti kažu kuharice onomu radu, kad bjelanjak od jaja pretvaraju u pjenu. Za ovo treba ti zdravo, mlado sirovo jaje; od stara bo i pokvarena nedobiješ guste i čvrste. Protučeš li jaje, valja ti dobro paziti na to, da ti se ni malo žumanceta neprimieša ili ne ostane u bjelanjku: žumance stavi u zdjelu, u kojoj namjeravaš jestivo razmesti, a bjelanjak spusti u posebnu posudu i ovu stavi na studeno mjesto ili u hladnu vodu; jer se onda snieg od ovoga lako i hitro napravi. Pravi se pako snieg ovako: Uzmeš čisto sniežilo (na držku poput balona uvinute žute žice, Schneeruthe) te počmeš njimi najprije veoma polagano a onda sve jače i jače tući po bjelanjku u posudi, i tučeš dotle dok postane tako čvrst, da izvadić li iz posude snježilo snieg ne padne niti se neodigne, gdje ga npr. prstom pritisneš, a niti se ne razide.

Začin pravati (einbrennen). Na razbielenu mast staviš črljenca ili češnjaka, da se malo zožare, zatim

The post Značenja zaboravljenih kuhinjskih izraza naših baka appeared first on Narodni.NET.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.

Poreži na tanke komadiće jetra, u šerpinji razbieli maslaca, pridaj malo melje i daj da nekoliko zarumeni,zamjesaj jetrica, upirjani, zatim pridaj jedno jajce i dva komadića žemlje i sve skupa stuci: poslie stavi u šerpinju, nalij govedskom juhom i daj da dobro povre; zatim na sitašce prociedi, osoli i pridaj mirodije možeš i dva žumanca zamiešati, pa onda nalij na opečenu i na kocke izrezanu žemlju i pridaj na komadiće razrezana i upirjanena jetra.

Tradicionalna kuhinja kao što vidite nije poznavala točna doziranja nego su se juhe radite odoka, a naše bake su tako dobro znale ocijeniti da nikada nisu imale problema sa time.

The post Tradicionalna juha od jetrice appeared first on Narodni.NET.

Tradiconalni gušti Jadranske hrvatske i zaobalja.

Ajkara (uzlivač, izlivača, izljevač, izljevača, kljukuša)

Sastojci za tradicionalnu izlivaču:

Za višečlanu obitelj:

• 2 kg očišćenih i naribanih krumpira,
• malo vode i brašna po potrebi,
• 20 dag mladog sira,
• 20 dag pikantnog sira (po želji),
• sol

Kako pripremiti tradicionalnu izlivaču:

U namašćeni i pobrašnjeni protvan ili okrugli kalup izliti pripremljenu smjesu od krumpira, brašna i sira.

Krumpir oguliti i naribati, lagano ga posoliti. Pomiješati malo vode i brašna kako biste dobili srednje gustu smjesu, u nju staviti naribani krumpir, usitnjeni sir, posoliti ako treba (pripaziti jer je sir slan).

Smjesu peći na 160 stupnjeva sat vremena.

Poslužiti toplo.

Juha od jeternih valjušaka

Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela. Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.   28 deka telećih jetara skoši na sitašce prociedi, te smiešaj u mlieko omečane i ožmikane žemlje, […] Opširnije

Uštipci mesopustni (fašinski)

Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela. Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina. Uzmi melje uz toplu peć pritopljene, 14 dekagr. razbieli maslaca, 6 žumanaca, jedno jaje, 3 žlice pjenica ili […] Opširnije

The post Tradicionalna domaća izlivača appeared first on Narodni.NET.

Među hladnim predjelima se posebno izdvajaju riblje paštete, slane srdele, grobnički sir, istarski pršut, sir od tartufa, namaz od bakalara, puževi… Veliki je izbor i toplih predjela: razne vrste rižota i tjestenina s plodovima mora, maneštra, jota ili različite fritaje (najpoznatije su s tartufima ili šparogama). Ovo carstvo okusa nadopunjavaju glavna jela, poput svježe morske ribe, rakova i školjki iz Limskog kanala. Osobito su cijenjeni kvarnerski škampi, za koje se brojni poznavatelji morske kuhinje zaklinju da su najbolji s ovih područja, a možda čak i u svijetu.

Naravno, nije cijela Istra na obali, a njezina unutrašnjost nimalo ne zaostaje za primorskim specijalitetima. Spomenimo janjetinu pod pekom, dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, tradicionalnu tjesteninu – fuže, pljukance i posutice te njoke s gulašom od divljači. Kako svaki dobar obrok treba završiti i ukusnim slatkim zalogajom, tako i Istrani nude svoje deserte, slastice od kestena, kroštule i fritule.

Posebno mjesto u istarskoj kuhinji zauzima tartuf, jako cijenjena i skupa gljiva, koja raste samo u plodnom istarskom tlu u Motovunskoj šumi te u šumama Buzeštine, Bujštine, Labinštine i u području oko Raše. Iako pomalo čudnog izgleda i neugodnog mirisa, tartuf je vrhunska delicija, a pripisuju mu i afrodizijačke moći. Rijedak je i čovjek do njega ne može doći, te se za traženje tartufa koriste psi. Postoje dvije vrste tartufa, ljetni crni i jesenski bijeli, kojima cijena za kilogram doseže i do 25.000 kn. U Istri je pronađen i tartuf “kapitalac” koji je s težinom od 1,310 kg ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu. Tartufima su posvećeni i posebni gastro dani, Natura tartufi. Posebni dani posvećeni su i poznatim lovranskim marunima, najboljim kestenima u Hrvatskoj. Od domaćih salata najčešće  se poslužuje salata od matovilca, rige i radiča, a od začina se dodaje svježi lovor, ružmarin, mažuran, bosiljak i kadulja. Kao i u većini mediteranskih kuhinja, maslinovo ulje je nezaobilazno. Neka su čak uvrštena na popis najboljih svjetskih maslinovih ulja.

Uz dobru hranu ide i dobra kapljica, pa ne čudi da je ovo regija dobrih i kvalitetnih vina. Najčuvenije vino ovog poluotoka je istarska malvazija, čiji miris podsjeća na bagremov cvijet. Boja varira od boje slame do zlatne. Najbolje pristaje uz riblji meni ili bijelo meso. Uz crveno meso i plavu ribu najpopularnije vino je teran ili njegova podvrsta refošk, koji privlače lijepom rubinovom bojom i prepoznatljivim okusom. Zanimljiv je i muškat koji odlično ide uz desert kao i porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot. Još jedno jako kvalitetno vino koje je nezaobilazno na eno-karti ovog područja je vrbnička žlahtina s otoka Krka. Za aperitiv Istrani preporučaju Valomet, morski pjenušac od žlahtine, koji nastaje nakon godinu dana ležanja na morskom dnu na dubini od tridesetak metara gdje ambijent zaštićen od kisika i svjetlosti uvjetuje idealnu fermentaciju i daje specifičnu aromu.

Cijeli popis tradicionalnih jela i tradicionalne recepte možete pronaći u novoj knjizi Hrvatska Gastronomija, koju ćemo (nadam se) moći ponuditi i na našem portalu.

The post Tradicionalna kuhinja Istre i Kvarnera appeared first on Narodni.NET.

sol

voda

brašno

Umijesiti tijesto kao za fuže ili posutice, razvaljati u tanku plohu koja se reže na trake oko 10 cm široke. Trake složiti jednu povrh druge, a zatim rezati rezance širine 1 —2 cm.

Kuhati u slanoj vodi oko 10-15 minuta, ocijediti i poslužiti kao prilog uz meso.

The post Tradicionalni istarski rezanci appeared first on Narodni.NET.

rajčica svježa 250 g

luk 100 g

celerov list 10 g

ulje 1 dl

sol 5 g

papar 2 g

Isjeckan luk popržiti malo na ulju, dodati izrezanu rajčicu, isjeckan list celera, sol i papar. Pokriveno pržiti dok se tekućina ukuha. Dodati razmućena jaja, malo promiješati i poslužiti.

The post Fritaja s pomidorlma (jaja s rajčicom) appeared first on Narodni.NET.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.

U šerpinju stavi žlicu masti, na to vrhnja, naribana hrena i bieloga kruha te malo mrzloga mlieka; metni žlicu melje, nekoliko stučenih badema pa sve dobro smiešaj zatim ulij toliko kipućega vrhnja ili mlieka, koliko je potrebno, pridaj sladora i dok četvrt ure kipi, neprestano miešaj. Pripraviv za stol, posiplji, ako hoćeš, malo cimetom i muškatnim cvietom.

The post Hren s vrhnjem tradicionalni recept appeared first on Narodni.NET.

Tradicionalna kuhinja s pravom ide u povijest nakon što je odhranila desetke generacija koji su objedovali na tronošcima uz ognjišće, našim djedovima i bakam je bila idealna i savršena. Dolaskom modernijih vremena i izgled i funkcionalnost kuhinje je se drastično promijeno. Kako izgledaju moderne kuhinje i koje sve funkcionalnosti donosi moderna kuhinja najbolje nam opisuje stranica Moja kuhinja.

Cilj web stranice mojakuhinja.com.hr  je da vam što više i što bolje pokuša približiti i opisati sve materijale od kojih se izrađuju kuhinje i namještaj po mjeri, cilj web sitea je da vam što bolje opiše kako prepoznati i razlikovati kvalitetnu kuhinju od kuhinje lošije izrade te da vam na taj način uštedi novac, tj. da vam omogući da dobijete najviše moguće za svoj novac, bilo da želite modernu i sjajnu kuhinju ili da težite više nekoj kuhinji tradicionalnijeg izgleda i dizajna, kuhinju kakvu su imali naši stari, što će svaki kvalitetniji majstor bez problema replicirati.

Ako težite tradicionalnijem izgledu kuhinja, razmislite i o kuhinji od punog drveta jer to je možda ipak, osim izgledom, najbliže nečemu tradicionalnom, a može se fantastično uklopiti u svaki prostor, Manji problem izrade prave kuhinje od punog drveta može biti pronalazak stolara koji je opremljen adekvatnim alatom i strojevima jer takve kuhinje više nisu česte kao nekad pa je i izbor majstora znatno manji, no neka vas to ne obeshrabri jer na kraju priče ćete imati jednu doista jedinstvenu i trajnu kuhinju, kuhinju na kojoj će vam mnogi pozavidjeti.

Za sve informacije posjetite: Mojakuhinja.com

The post Moderna kuhinja za moderna vremena appeared first on Narodni.NET.

kvasac

jaja-žutanjak

grožđice

šećer

kristal šećer u prahu

maslac

mlijeko

rakija

kora od limuna

sol

U posudu, po mogućnosti s okruglim dnom, staviti prosijano brašno, sol, žutanjke, šećer, grožđice očišćene od peteljka, rastopljen maslac, pola količine rakije i naribanu koricu od limuna.

U posebnoj posudi rastopiti malo šećera i kvasac u 1 dl mlakog mlijeka i ostaviti na toplom mjestu da se kvasac digne. Tada ga isto dodati u brašno i doliti još toliko mlijeka da tijesto bude tako mekano da se može vaditi žlicom. Kuhačom dobro izmiješati tijesto i ostaviti ga oko 30 minuta da kisa. Tada žlicom uzimati dio tijesta i stavljati da se prži na vruće ulje. Kod prženja svaki komad okretati da sa svih strana porumeni. Pržene fritule posložiti na tanjur, poprskati preostalom rakijom i posipati šećerom u prahu.

U tijesto se po želji može dodati i 200 g grubo ribanih ili na kockice izrezanih jabuka.

The post Tradicionalne Istarske fritule appeared first on Narodni.NET.