Ljekovita svojstva grožđa i najzastupljenije sorte

grozdje

Grožđe je bobičasti plod vinove loze, koja se kultivira širom svijeta, pa tako i u nas. Još su u antičko doba Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani stoljećima uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi ljekovitog djelovanja nefermentiranog grožđanog soka. Postoje razne sorte grožđa: stolno grožđe, koje se koristi za jelo u svježem stanju, osušeno grožđe (grožđice), koje se dobiva prirodnim sušenjem grožđa, te grožđe kao industrijska sirovina potrebna za proizvodnju vina, sokova, vinskog octa, rakija, konjaka, pjenušca i drugih pića. Od sjemenki grožđa proizvodi se i posebno aromatično ulje.
Grožđe je plod biljke latinskog naziva Vitis vinifera. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog, suhog ili oporog okusa. Prozirno meso obavija glatka kožica. U 100 g svježeg voća sadržano je 69 kcal ili 288 kJ energije, 0,72 g proteina, 0,16 g masti, 18,10 g ugljikohidrata, 0,9 g dijetetskih vlakana i 15,48 g šećera. Grožđe je dobar izvor vitamina C (11 mg, što je 14% preporučenog dnevnog unosa). Sadrži fosfornu kiselinu, sve B vitamine, osim B12, koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav. Bobice grožđa sadrže magnezij, mangan i kalij.

 

Grožđe ( Vitis )
Grožđe je visokovrijedan izvor fitokemikalija bioflavonoida. To je specifična skupina biljnih pigmenata (boja) koje se danas intenzivno istražuju. Izraženija boja grožđa znači jaču koncentraciju bioflavonoida. Ove tvari posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal,tj. štite stanice od štetnog uticaja slobodnih radikala. Brojni dokazi pokazuju da polifenoli prisutni u vinu blagotvorno djeluju na zdravlje srca. U novoj studiji utvrdili su da i grožđe sa svojim komponentama polifenolima, također ima zaštitno djelovanje na srce. Polifenoli iz grožđa (a koji se nalaze i u vinu), resveratroli, antocijani, katehini i kvercetini, djeluju na dva načina: skupljaju i inaktiviraju slobodne radikale, te reduciraju stvaranje malondialdehida, nusprodukta oksidacije.

Također je dokazano da konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, jer sprječava nakupljanje crvenih krvnih stanica u žilama, poboljšava kapacitet srca i smanjuje opseg uništenog tkiva nakon srčanog udara. Konzumacija soka od grožđa ima trostruki učinak: podiže razinu nitrooksida, koji pomažu u smanjenju začepljenja žila, smanjuje agregaciju crvenih krvnih stanica i povisuje razinu alfa-tokoferola, koji kao antioksidant povećava antioksidantna svojstva plazme za 50%. Fenolni sastojak resveratrol u kožici grožđa inhibira djelovanje proteina koji sudjeluju u regulaciji stanice, te enzime i hormone koji doprinose povišenom tlaku i bolestima srca.

 

Ako imate problema s visokim tlakom, čaša vina uz ručak ili večeru može utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Naime, stanovnici sjeverne Europe i Amerikanci imaju mnogo veći rizik smrtnosti od stanovnika u mediteranskom području. Resveratrol također pokazuje izvanredna inhibicijska svojstva na staničnoj razini u počecima stvaranja raka prostate, pluća, jetre i dojke. Kao antioksidant, on sudjeluje u zaštiti pluća od bolesti povezanih s pušenjem. Antioksidanti iz voća i povrća, kao što su vitamini A, C i E, koje nalazimo u grožđu, također utječu na očuvanje vida, objavljeno je u studiji Archives of Ophtalmology. Tri obroka voća dnevno smanjuju rizik od oboljenja od makularne degeneracije.

I ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv čak 14 tipova bakterija, uključujući Escherichiu coli i Staphylococcus aureus, pokazuju istraživanja. Kožice bobica grožđa bogate su balastnim tvarima te pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor stolice, ujedno odstranjujući suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu masne tvari. Grožđe je idealno za jesenske dijete. Ubrzava protok mokraće kroz bubrege, mjehur i mokraćne kanale. Grožđe djeluje kao prirodni tonik organizma, a uz to je i izrazito hranjiva namirnica. Sjemenke treba pažljivo žvakati, jer se u njima nalazi aktivna tvar koja djeluje na smanjenje kolesterola.


Prilikom kupovine grožđa odaberite grozdove sa zrelim, neoštećenim i čvrstim bobicama jednolike boje koje se čvrsto drže za stabljiku. Slatkoću grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati lagano žućkastu nijansu, crveno grožđe mora biti bez tragova zelene boje, dok tamne sorte moraju imati izrazito tamnu boju. Možda je lakše uočiti prezrelo grožđe, čije bobice lako otpadaju sa stabljike, a uočljiv je i početak sušenja ili stvaranja plijesni. Budući da se grožđe vrlo lako kvari i fermentira na sobnoj temperaturi, potrebno ga je čuvati u kartonskoj vrećici unutar plastične vrećice u hladnjaku nekoliko dana. Dulje vrijeme grožđe možete čuvati zamrznuto. Operite ga, odvojite bobice i posušite ih. Zatim ih postavite u jednom sloju na pek papir ili aluminijsku foliju i zamrznite. Tek nakon toga bobice grožđa spremite u vrećicu za zamrzavanje. Iako zamrzavanjem grožđe gubi na okusu, bit će zanimljiv dodatak vašim slasticama ili zgodan dječji snack. Grožđe se često kupuje i sušeno, u obliku grožđica ili rozina, koje se većinom koriste u pripremi slastica.

Postoji 12 osnovnih i najpoznatijih vrsta grožđa od kojih se pravi većina svjetskih vina. Ranije su se vina označavala prema području na kome se grožđe uzgaja, ali kasnije je broj proizvođača i područja sa vinogradima toliko porastao da je uvedeno označavanje prema vrsti grožđa.

 

CRNO

cabernet sauvignon – Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Uzgaja se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavo-crna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.

merlot – Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu – Chateay Petrus. Uzgaja se u Bordeauxu, ima velika zrna sa tankom kožom, okus ima tragove borovnice i metvice.

nebbiolo – Daje vrlo kompleksna crna vina, uspjeva na vapnenačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Vrlo tamne je boje i kasno sazrijeva. Nebbia na italijanskom znači magla.

crni pinot – Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspjeva na vapnenačkom zemljištu istočne Francuske. Ovo je “sveti gral” proizvođača u mnogim zemljama. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, uzgaja se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumunjskoj, SAD-u.

syrah ili shiraz – Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Uzgaja se na granitu, vapnencu i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavo-crne boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva i daje visoke prinose.

sangiovese – Ovo grožđe se uzgaja po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na vapnencu, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolji iz vrste je Sangiovese piccolo.
BIJELO

chardonnay – Bijeli chardonnay je vjerojatno najtraženije grožđe na svijetu. Bolje uspjeva na siromašnijem zemljištu, ali se prilagođava i drugim tipovima. Daje male grozdove tanke kože. Rano cvjeta i zrije. Danas se uzgaja u svakoj zemlji u kojoj se pravi vino.

crni chenin – Koristi se za najraznovrsnija vina, daje obična i pjenušava, suha i slatka. Uzgaja se najviše u dolini Loare – jugozapadna Francuska, sve do Atlantika. Ima tanku kožu, kasno sazrijeva. Raste i u Južnoj Africi, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu. Daje dugotrajna vina, ali i vina koja se odmah piju.

traminac – Grožđe ružičaste boje, daje suha i slatka bijela vina, karakterističnog aromatičnog, nekako začinjenog okusa. Podrijetlom je iz Aldo Adiga. Uzgaja se u Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, u Australiji i na Novom Zelandu.

rizling – Voli hladniju klimu. Blijeda zrna sa mrljama, u malim grozdima. Kasno cvjeta i zrije. Daje vrhunska suha, poluslatka i slatka vina. Uzgaja se u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Australiji i SAD-u.

crni sauvignon – Grožde doline Loare, raste na vapnencu, pijesku, šljunku. Kompaktni mali grozdovi tanke kože. Rano zrije. Uzgaja se i u Italiji, Južnoj Africi, na Novom Zelandu, u Australiji i SAD-u.

semillon – Daje sjajna slatka vina i visoko kvalitetna suha vina. Ima velika zrna i tanku kožu. Traži specifične klimatske uvjete. Raste u Bordeauxu u Francuskoj, Čileu, Australiji, SAD, Južnoj Africi.

Izvor teksta i slika: Herbalista

Svojim komentarom, prijedlogom nam pomažete u daljnjem radu!

Hvala što čuvate našu tradiciju!

1 komentar

Trenutno imamo 1 Komentar on Ljekovita svojstva grožđa i najzastupljenije sorte. Ostavite nam komentar ili prijedlog o ovoj temi?

  1. Pricati na ovaj nacin i na ovakvu temu iziskuje dosta rada . Sjajni ste i nastavite tako

Ostavite komentar