Pogledi i običaji Srba i Hrvata vezani uz smrt i sprovod pokazuju mnoštvo veoma starih obilježja, koje je moguće pratiti do indogerman-skog doba. To ponajprije vrijedi za oplakivanje mrtvih, različite predmete stavljane u grob i vrlo zanimljive oblike kulta duše. Prinošenje jela i pića mrtvima katolička je crkva u Hrvata iskorijenila do neznatnih ostataka
– umjesto toga pojavljuju se molitve i mise zadušnice – dok se u Srba, zahvaljujući toleranciji pravoslavne crkve, nuđenje hrane mrtvima do danas potpuno sačuvalo.
1. Predznaci
Premda je prema vjerovanju trenutak smrti svakoga čovjeka određen već u trenutku njegova rođenja, svejedno se u živoj i neživoj prirodi bojažljivo pazi na prijeteće predznake smrti.
a) Ako se u kući odjednom pojavi mravinjak, ako krtica ili svinja ruje ispod kućnoga praga, u tome se vidi simbol nečije skorašnje smrti.
b) Određene životinje imaju dar drugoga lica, one vide smrt koja dolazi u kuću bolesnika: smrtni slučaj najavljuju glasno zavijanje pasa, ku-kurijekanje pijetla pod prozorom ili na stupu kuće, glasno mijaukanje mačaka, mukanje krava u noći, kao i huk sove, ćuka, kreštanje gavrana na sljemenu krova i dozivanje kukavice iznad kuće. Vjesnici smrti su i žaba krastača što skakuće oko kuće, krmača koja ima samo muško (smrt glave kuće!) ili samo žensko potomstvo (smrt glavarice kuće!), zec koji protrči ispred kuće ili noćni leptir (mrtvačka glava) zvan mrtoglavac (Slavonija).
c) Snovi: ispadanje zubi, ispadanje dlake iz brade, otpadanje ugla kuće, gradnja kuće bez prozora, jahanje na vrancu i si.
d) Neobični događaji, kao što je škripanje stropne grede, pucanje ogledala ili čaše, kokodakanje kokoši i dr. najavljuju skori smrtni slučaj. Na predznake se osobito pazi u doba velikih godišnjih i obiteljskih svečanosti: čija glava na Badnjak ostane bez sjene, taj će umrijeti tijekom sljedeće godine. Iz kosti plećke iz božične pečenke očitava se, među ostalim, i skori smrtni slučaj. Čiji je orah prazan, taj će umrijeti u novoj godini.
Ako na slavi od gorućih svijeća najprije dogori srednja, najprije će umrijeti glava kuće; izgori li najprije desna, umrijet će muški član obitelji, a izgori li najprije lijeva, umrijet će ženski član obitelji.
e) Ako mrtvac ne zatvori oči, za njim će umrijeti netko iz kuće, isto tako ako se ne ukoči, ako mu se lice razvuče u nasmijanu grimasu, ako mu je jedno stopalo dulje, ako mrtvački odar zaškripi pri iznošenju iz kuće, ako kiši ili sniježi (simbolika suza!) dok se kopa grob (Kosovo). Ako u kući u kojoj je žalost dim s ognjišta na kojem se zagrijava voda za pranje mrtvaca vuče prema kući, umrijet će još netko; to je vjerovanje vrlo staro i potječe još iz doba spaljivanja mrtvaca jer znamo da su Sa-magiti (Žemaiti), koji su spaljivanje mrtvaca poznavali već u srednjem vijeku, uvijek pazili na dim što se diže i na temelju toga donosili zaključke o spasu duše pokojnika.