Blagdan svete Marije obilježeva se i na dan Blagovijesti, naime Gospa je neodvojiva od plodnosti.
Poglavito se vezuje za dobar urod voćaka, no toga dana u se krajevima gdje se pije vino, dokle svetkovina Velike Gospe (15.kolovoza) povezana je sa zrelim grožđem.
Za taj dan veže se običaj cijepljenja voćaka u rano proljeće, tj. oko Blagovijesti da bi dale plemenit, ukusan i bogat rod.
Negdje se blagdan naziva i Sadovenica, što upućuje na sađenje sjemenja biljaka.
Negdje se slavi pod nazivom Blagovica, odnosno Blagovist.
Taj dan slavio se je kao Bezgrešno začeće Marijino. Smatralo se je povoljnim sađenje voćaka, prema analogiji: kako je Marija postala trudna, tako će se i sadnice primiti i donositi bogat rod.
Hrvati kada grmi i sijeva, na prsima prekriže ruke i mole se Majci Božjoj da ih zaštiti.
U hrvatskim selima smatra se povoljnim taj dan cijepiti voćke.
Pučanstvo drži da nije dobro posuditi grančicu za cijepljenje, jer bi se s njom zajedno dao i budući rod.
U cijepljenju voćaka vješti idu od kuće do kuće i iz ljubavi kalame voćke.Drže da trnje valja na Blagovijesti utaknuti pod koru voćaka, onda voće neće popadati s drveta.
Blagovist, pripovist kazuju. Naime, po Bibliji na taj dan anđeo je navijestio Mariji da će kroz devet mjeseci roditi Isusa.
Na taj dan ljudi vaćaju krv – rano ustanu i piju vino na štesrce,pripremaju se za prominu vrimena i za poslove koji slide. Ko popije malo više na taki prazan stomak, borme se i napije. Tu se onda dešavaju svakake ludorije i pripovitke,
Bunjevci taj dan smatraju pogodnim za prikupljanje krvi, tj. piju crno vino, i to samo jednu čašu da bi se ono pretvorilo u krv. Inače, prema sjećanju starijih mještana, toga je dana u selu bilo najviše pijanih ljudi u godini, jer su htjeli dobiti što više krvi.
Vaćanje krvi se obavlja obično prije izlaska sunca, jer se krv vaća na taj način, što se pije crno vino i tko više popije, taj će te godine imati više krvi. Toga dana pije vino čak i onaj koji, inače, nikada ne pije. Tom se je prigodom dopušteno opiti, jer je to – zdravlje. Ima priča:
Kada je Bog stvorio i vidljivo i nevidljivo, stvorio je vino – od tri kapi krvi.
Jedna je kap krv od orosa (pijetla), druga kap od kurjaka, a treća kap od svinjčeta.
Šta se desi na Blagovicu?
Covik kad popije jednu čašu, popio je prvu kap krvi, pa će zapivati kao oros kad popije drugo pol litre, druga kap krvi, napast će na svakoga i povijat će ga ko vuk a kad popije treću čašuru, treću kap krvi, uvaljat će se svagdi ko prase.
Šokci zapažaju:
Koliko žabe prije Blagovijesti krekeću, toliko će ju poslije Blagovijesti ćuteti.
Slično kazuju i Podravci: Do Sadovenice kuliko žabe napre regajo, potla nje tuliko šute. No kreketanje žaba smatra se i nekovrsnom molbom: Žabe regajo, prose kišu.
Blagovijest
Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Blagovijest se slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome.
Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: “Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve “Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.
Ovo Kristovo utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.
Blagdan navještenja
