3. veljače Sveti Blaž blagdan i narodni običaji

Dan SVETOG BLAŽA već i najstariji kalendari bilježe.

Blagdan sveca 3. veljače Hrvati nazivaju Blaževo ili Sveti Blaž.

Tko je Sveti Blaž

Prema predaji sveti Blaž je jednom djetu, kojem se zabola riblja kost u grlo, iščupao kost, te je branitelj od kostobolje. Budući da na njemačkome govornom području riječ blasen znači “puhati”, sv. Blaž je postao zaštitnikom grla.

Kao uspomenu na taj događaj u crkvi se blagosivlje ljudsko grlo. U hrvatskim selima u Mađarskoj svećenik drži dvije goreće svijeće, koje su svezane u obliku slova “V”, te ih stavlja pod grlo vjernika da im cijele .godine ne boli grlo.

Običaji i tradicija na blagdan svetog Blaža

Na Blaževo svećenik je zapaljenim svijećama blagoslovio grlo vjernika protiv difterije, a sam čin zvao seje Blažev blagoslov.

Kaže se na Blaževo idu u crkvu po Blažev aldov. Na deugim najčešće dalmatinskim mjestima kažu: sveti Blaž, podgrljaš.

Ime Blaž je poznato pod nazivom Blaško, Blažina, Blažov, Blažoka, Balaž.

Od imena Blaž, Balaž, Blaš izvedena su i neka prezimena: Balažin, Balažev, Balažević, Balažić, Blašković, Blažev, Blažev, Blažetić, Blažetin, Blazović, Blašković, Blaženčić, Blaškić, itd.

Djeci su majke stavljale oko vrata crveni i crni usukani konac, odnosno pamučnu nit.

Valjalo je nit kruto svezati, stoga se je kazivalo: Ako muva prođe, će umrt djete.

U crkvi posvete se svijeće i oko nje traka. Žene ponesu kući svijeće te jednu zapale i s njom triput kruže oko djetetove glave.

Na kraju mise se svako išo guturati. Svec je svakom stavio dvi prekrižene goreći sviće pod grlo i nad glavom molit to su obavezno svi primili.

U nekim selima na Blaževo blagdan S u crkvi posvećuju i jabuke. Vjeruje se, ako je netko bolestan može ozdraviti od takve jabuke. Naime, koga boli grlo, ako pojede blagoslovljenu jabuku odmah će ozdraviti. No djevojke se s jabukama božicnicama umivaju, želeći na taj način postići da su im cijele godine crvena lica.