SVETI SEBASTIJAN je najglasovitiji starokršćanski mučenik. Počiva u jednoj od sedam crkvi u Rimu. Njegov blagdan je istog dana kada i PAPE FABIJANA.
Sebastijan je bio zapovjednik cesarske tjelohraniteljske straže. Njega s ubili strijelama zbog odvažnog istupanja u odbrani kršćanske vjere, legendi tiskanoj u mađarskim kodeksima Erdy i Debreczeni Sebastijan i usmrćen, ali se oporavio i ponovno javio na službu kod cara Dioklecijana No ni tada nije bio pomilovan te je batinama izudaran na smrt.
Pošto je usmrćen strijelama, lik Sebastijana dovodi se u vezu sa strijelom kuge. Vjernici traže već od 7. stoljeća zaštitu protiv epidemije kuge od svetog Sebastijana. Štovanje Sebastijana u Ugarskoj općenito se proširilo nakon haranja crne kuge (1348.). U srednjem vijeku jedva je bilo takve crkve gdje svetom Sebastijanu nije postavljen krilni oltar s njegovom slikom ili kipom.
Za vrijeme velike epidemije kuge u Italiji u 16. stoljeću i po drugi puta je procvjetao kult svetog Sebastijana. Naime, čuveni kardinal u Milanu Karlo Borromei spas grada od kuge (1575.) pripisao je posredovanju Sebastijana. Puk Milana u čast sveca naredne je godine podigao Sebastijanu crkvu i stup. Prema tradiciji, koja i danas živi, Karlo Borromei – kasnije i on postaje svecem – u kip je svetog Sebastijana utjerao kugu. Prema legendi njezino mjesto u obliku ispupčenja na kipu primjećuje se i danas.
Na inicijativu Milanaca kipari i slikari su i u Mađarskoj svetog Sebastijana ovjekovječili kako je vezan za stup. Kipovi sveca stavljeni su na trgove i pored putova da bi na taj način zastrašili, odnosno otjerali epidemiju.