Prosinac nam polako kuca na vrata i bliži nam se Božić, najradosniji blagdan kršćanskog puka kojim se slavi rođenje Isusa Krista čovijeka koji je rođen kako bi spasio cijeli svijet i čije rođenje svijet slavi kroz Advent odnosno četiri nedjelje koje simboliziraju jedno od tisućljeća koliko je prošlo od kada je Bog stvorio svijet do trenutka kada se rodio Isus.
Ušli smo u doba Adventa ili Došašća! Što je Advent kakve običaje vežemo uz Advent i Došašća, tradicija slavljenja duga 16. stoljeća.
Adventom započinje nova liturgijska godina i vrijeme iščekivanja radosti i sreće kojom je obavijen cijeli Božć. Barem na nekoliko dana ljudi se maknu od svakodnevnih problema i nedaća koje ih more te se posvete jednom od najvećih slavlja Katoličke Crkve.
S obzirom da Adven traje četiri nedjelje odlučio sa izdvojiti četiri stvari koje simboliziraju Božić i daju mu onu posebnu čaroliju koja zahvaća sve ljude i one hladne prosinačke dane čini puno toplijima i ugodnijima.
Sve vjerovanjima i tradiciji adventa možete pročitati: Tradicionalni običaji za Advent i Došašća
Simboli Adventa i Božića su neizostavno božićno drvce ali i mnogi drugi poput slame koja se tradicionalno koristila u našim kućanstvima, sijanja pšenice i mnogih drugih, za vas smo ih prikupili i objavili u jednom članku: Tradicionalni simboli i narodni običaji Božića!
Za razumijevanje današnjih božičnih običaja, koji su velikim dijelom zapravo novogodišnji običaji, važno je da je Crkva rođenje Kristovo već u ranomu srednjem vijeku odredila kao početak crkvene godine. Od karolinškog doba Božić je u gotovo cijeloj Europi postao svjetovnim početkom godine. S reformacijom u mnogim se mjestima vratio 1. siječnja kao početak godine, a 1691. godine i papa Inocent XII. odredio je taj dan kao prvi dan nove godine. Neke od običaja i vijerovanja: Vjerovanja o običaji Božića!
Božić i Božićni običaji se razlikuju u nekim detaljima čak i u Ljepoj našoj, koji su to detalji?
Kako se Božič slavi u Imotskom području i kiji su narodni običaji vezani za Božić kod Imoćana: Božićni običaji Imoćana!
Međimurje ima karakteristične običaje za kontinentalnu Hrvatsku, uz Božić i Badnjak koji imaju svoje tradicionalne običaje kao npr. Božićni odlazak na tri mise na koje su djevojke odlazile u različitim svečanim haljinama, i još mnoge kakrakteristične Božićne običaje kontinentalne Hrvatske smo opisali: Božićni običaji kontinentalne Hrvatske i Međimurja!
Božićno vrijeme u susjednim državama ima tradicionalne običaje različite od naših!
Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, kod Srba se Božić i praznici vezani za njega najsvečanije proslavljaju i obiluju našim lepim običajima, koji vreme od nekoliko nedelja oko Božića čine najlepšim i najsvečanijim periodom u celoj kalendarskoj godini.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta.
Ta činjenica da je to praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva očinstva i materinstva, ukrasio je kod Srba ovaj praznik najlepšim verskim običajima i
obredima. Svi ti običaji i obredi imaju jedan osnovni smisao i svode se na jedan cilj: Umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Sve jeto izraženo u kratkoj narodnoj zdravici i molitvi o Božiću: “Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam serađaju zdrava dečica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!”
U ovom periodu su najvažniji sledeći praznici: Detinci, Materice, Oci, Tucindan, Badnjidan, Božić. Za svaki od ovihdana i praznika vezani su naši lepi običaji.
Cijeli članak možete pogledati: Božić i božićni običaji Balkanskih zemalja!
Božićna tradiciija i običaji Banjaluke i okolice: Božićni običaji u BiH!
Samo prikupljanje običaja karakterističnih za neko mjesto nije lako najviše zbog tog jer su običaji pred zaboravom zbog modernog načina slavljenja Božića i blagdana koje je vezano za kupovinu i zabavu!
Pomozite nam prikupiti postojeće običaje da ih sačuvamo od zaborava!
Slobodno me kontaktirajte na urednk@narodni.NET ili preko Facebook stranice!
