Iako je Uskrs najveći katolički blagdan, ipak se u našem kraju ne slavi kao Božić i Sv. Ana. Vrijeme poslije Božića, a prije korizme naziva se mesoija (mesojede). To je zimsko razdoblje u ko... Opširnije
Što je Dalmatinska zagora? Za razliku od Zagore, naziv Dalmatinska zagora počeo se širiti i upotrebljavati iza II. svjetskog rata. Zbog povijesne neopravdanosti nastanka naziva Dalmatinska z... Opširnije
U kolovozu davne 1715. godine vodila se bitka za grad Sinj. Završila je potpunim porazom turske vojske. Uz tu pobjedničku bitku protiv turskog okupatora vezana je viteška igra Sinjska Alka.S... Opširnije
Donosimo neke od običaja na Sveta Tri Kralja! Sveta tri kralja, ili Bogojavljenje, ili Vodokršće predstavljaju završetak božićnih blagdana. Nekada se taj blagdan zvao Tri mudraca od istoka.... Opširnije
Na kamenu i za kamen zaraslo uokolo sakriti obzidani dolaca podno brda Osoja na staroj zaboravljenoj cesti prema Slivnu, ugnjizdilo se nekoliko zaselaka Podosoja. Popodnevni su subotnji sati... Opširnije
“Nikada dok sam živ neću zaboraviti doček i srdačno gostoprimstvo što mi ga je učinio vojvoda Pervan u Kokorićima.” Alberto Fortis 1772. Lako je menadžirati u turizmu u Dubrovniku, Hvaru, Bo... Opširnije
Na ulazu u Poljica, u osoju Ribeštine naslonjene na brdo Gradinu, u kraju zvanom Dubrava, smistili su se Šušnjari. Ime Dubrava je od davni vrimena kad je od Poljica do Blažića u Hršćevanima... Opširnije
Nema rivu ni otoke u pozadini slike, nije ukrašen barkama što se njišu u zalasku sunca, do plaže na moru putuje se cijelih pola sata(!!), glavno gradsko šetalište ne zove se pjaca nego Polja... Opširnije
U Poljicima između zaselaka Biloš i Peko na osunčanoj strani kamenite Gradine, zaselak je Lovrići čija čela kuća gledaju na prolićen prošarano Osoje. Ne odjekuje više zvoncanje zvona sa vrat... Opširnije
Lito vilovito, sunce žeže u time sa nebeskog modrog oka. Gospoina je za koji dan, pa je raseljena čeljad došla u zavičaj na odmor i pomolit se Gospi na Opačcu, usput pokazat rodbini i prijat... Opširnije
Nije laka stvar lutat po Imotskoj krajini i od pusti zaseoka odabrat oni o kome ćeš pisat. Tako san se ovi put nasumice zaputio ceston prema Splitu priko Krivodola i kad san s Berinovca pogl... Opširnije
U Ivanbegovini – Kujundžićima dva su sela. Veliko, Barabani, ispod Medijaka i maločak manje ispo Kamena, malo selo. Nije to ni prvo ni deseto selo, već od davnina poznato ko Brkići. Mišćani... Opširnije
U prvoj polovici međuratnog razdoblja posljednja su počivališta velike većine preminulih Splićana bila na groblju Sustipan, za koje se s usvajanjem standardnoga književnog jezika počeo rabit... Opširnije
U ljetnim su mjesecima u životu Splićana, osobito onih mlađe dobi, glavna odredišta bila kupališta. Najpoznatije splitsko kupalište je ono u uvali Bačvice. Prvo kupalište u toj uvali otvoren... Opširnije
Prijašnji Split je imao čak pet tržnica. Glavnu tržnicu, koju su onda, kao i danas, Splićani običavali jednostavno nazivati Pazar, zatim tržnicu voća, ribarnicu, tržnicu drva, pijeska i žal... Opširnije