Mrtvac, mrtavac (dolina Lužnice, Slavonija), mrtac (Crna Gora, Dalmacija), mrtvec ili mrlič (Samobor) se pere toplom vodom zagrijanom na vatri zapaljenoj izvan kuće, a voda od pranja se prol... Opširnije
Nakon vjenčanja mladenkini se rođaci vraćaju kući, ako su uopće i išli u crkvu, a mladenku se vodi u novi dom . U katoličkim krajevima i djelomice u Vojvodini prevladava običaj da se mladenk... Opširnije
Nakon pozdravljanja, rjeđe tek sljedećega jutra, slijedi češljanje mladenke i stavljanje pokrivala za glavu kakvo nose udane žene. Ono se razlikuje od kraja do kraja. Ponegdje je to češljanj... Opširnije
Pripreme za svadbu. U davnim je vremenima svadba uslijedila tek dugo nakon prosidbe, često je proteklo i nekoliko godina, jer je zbog velikog broja članova zadruge, a svakoga je od njih valj... Opširnije
Uz pojedine faze srpskohrvatske svadbe (prosidba, zaruke, odlazak po mladenku) vezuje se velik broj starinskih običaja, koji većinom sežu u pra-slavensko i indogermansko doba. Dijelom su to... Opširnije
Pupkovinu, pupak, pupčanu vrpcu, babica podvezuje svilenim koncem i potom prereže – često na volovskom jarmu ili svibovoj kladi (Homolje) – kako bi dijete bilo jako i zdravo. Pup... Opširnije
Kao i novorođenče, i majka je osobito tijekom prvih četrdeset dana izložena prijetnji zlih demona. Štite je uglavnom ista sredstva kao i za zaštitu djeteta, a najčešće se upotrebljavaju nož,... Opširnije
I nakon krštenja valja dijete štititi od utjecaja zlih demona i osobito od uroka “zlog oka”, primjenjujući navedena sredstva za obranu. Posjetitelji se ne smiju diviti djetetu, već ga moraju... Opširnije
Prvo šišanje, osobito u Srba – u Hrvatskoj tek u nekim krajevima (Turopolje, gornje Pokuplje) – zbiva se u okviru svečanosti na koju se pozivaju kum, rođaci i prijatelji. Svečano... Opširnije
Srpska narodna pjesma opisuje neplodnu ženu, nerotkinju, kao stablo bez ploda, kao ružin vijenac bez ruža, i izražava zdrav i prirodan nazor da bračna sreća ponajprije ovisi o blagoslovu dje... Opširnije
Pogledi i običaji Srba i Hrvata vezani uz smrt i sprovod pokazuju mnoštvo veoma starih obilježja, koje je moguće pratiti do indogerman-skog doba. To ponajprije vrijedi za oplakivanje mrtvih,... Opširnije
Krštenje, zvano tako u Srba i Hrvata (Skopska Crna Gora: kršćenje; Prigorje: kršenje), obavlja se obično osam do deset dana nakon poroda (prije u Crnoj Gori nakon četrdeset dana), u Hrvata i... Opširnije
Zapisi nedvojbeno govore da je najprošireniji trenutak umivanja u korizme-no-uskrsnome razdoblju bio onaj najsvečaniji, vrhunac cijeloga razdoblja – trenutak uskrsnuća koji se tijekom... Opširnije
