Običaj je u kršćanskom svijetu proveseliti se u pokladnim danima. To je vrijeme karnevala, maskenbala, vrijeme kad se čovjek opusti u radostima zabava, koje se odvijaju u zimskom ambijentu.... Opširnije
Na Novu Godinu smatralo se srećom kada na Novu godinu u kuću prvi stiže muškarac, a ženska donosi nesreću. Za ručak se ne smije pripremiti piletina ili kokošje meso jer neće biti sreće, nai... Opširnije
SVIJEĆNICA se dovodi u vezu sa svijećama. Dan 2. veljače u naziva se Svićnica, Sfićnjica, Svećnica, Svečnica, Svitnjica, Svetica, Svetnjica. U Hrvata blagdansko ime može biti i složenica s... Opširnije
Među svecima Katoličke crkve nekoliko ih nosi ime Vinko (lat. Vincentius). Jedan od njih, čiji blagdan Crkva obilježava 22. siječnja, bio je đakon u hispanskom gradu Cezaraugusti (današnjoj... Opširnije
SVETI ANTUN PUSTINJAK , odnosno sveti Antun Opat Pustinjak nekoć je uživao veliku čast a bio je zaštitnik bolesnih ljudi i bolesne stoke, Diljem Europe Štuje se sveti Antun Pustinjak, koji s... Opširnije
U svim hrvatskim naseljima za vrijeme Korizme, odnosno posta, bilo je zabranjeno uza svirku veseliti se i priređivati svečane svadbe. Strogo se uzdržavalo od mesa i masnog jela. Različita im... Opširnije
Korizma započinje čistom sridom ili pepelnicom kada su davno naše prabake okuvavale suđe u pepelu, kako bi isprali mast i od toga dana je počeo post četrdeset dana do Uskrsa. Kuvala su se ne... Opširnije
S korizmom počinje razdoblje tuge i žalosti, fcabose feaie u pokladnoj pjesmici sa ZIarina : A poklade moj pritusti u utorak dušu pusti, a srida ti dan dohodi, žalostan se ti nahodiš. Stoga... Opširnije
Blagoslov mladenaca je bio jedan od veoma bitnih čimbenika i pretstavljao je svojevrsnu dozvolu za sklapanje braka. Kako se ta dozvola odnosno blagoslov tražio kod nekoh starijih generacija,... Opširnije
Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval… Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice. U to vrijeme svatko ima... Opširnije
Kako bi oživjeli stare slavonske običaje idejom Turističke zajednice grada Županja nastao je projekt pod nazivom “Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti“. Oštrenje kos... Opširnije
Za područje primorske Hrvatske tipično je da se jelo pripremalo u središnjoj kućnoj prostoriji, kuhinji ognjenica), na otvorenu ognjištu. Taj je posao, kao i svagdje drugdje, pripadao ženski... Opširnije
Pjevanje na svadbi prvotno se strogo vezivalo uz obred, znalo se tko i kada počinje pjevanje i što se pjeva. Neke od zabilježenih i donedavno sačuvanih svatovskih pjesama vrlo su stare. Jedn... Opširnije
Svatovi su glavni sudionici svadbe, oni s posebnim dužnostima i nazivima. Uz njih u svadbi sudjeluju i drugi: prije svega ukućani udavače i ženika, rodbina i gosti koje u raznim krajevima ra... Opširnije
Zaruke su najčešće zaseban čin, a samo im ime kazuje bitan simboličan sadržaj: primanjem za ruke mladić i djevojka iskazuju odluku da zasnuju brak. Taj je čin poznat svim Slavenima, sličnog... Opširnije
