Naš narod se je uvijek znao družiti i veseliti. Zato nas i ne iznenađuje podatak koliko lijepih običaja je bilo u našim krajevima, koje nažalost, više ne poštujemo, ustvari, ne da ih ne pošt... Opširnije
Za večernja okupljanja uz rad i zabavu uvriježilo se u našem jeziku nekoliko termina: prelo, sijelo, posijelo, a u nama blizoj Slavoniji divan. 1. riječ prelo dolazi od glagola presti, jer s... Opširnije
U našim krajevima jedan od najvažnijih poslova bila je kosidba. U stara vremena ljetina se prikupljala uz pomoć moba, kada bi se kosači okupljali jedni kod drugih i zajednički obavljali važa... Opširnije
Sami znamo da je higijena na veći novo u Dalmatinaca došla tek prije nekoliko desetljeća, kako je izgledao život u dalmaciji bez vodovoda i struje te kakva je higjena bila u ovim krajevima n... Opširnije
Sv. Juraj je prvi proljetni blagdan, poslije Uskrsa, koji se slavi 23. travnja u čast kršćanskoga mučenika Sv. Jurja. Sv. Juraj je jedan od najvećih kršćanskih mučenika. Rodio se u 3. stolje... Opširnije
Postupak mužnje kod krava, kao i kod drugih životinja koje se muzu, mora proteći što brže, mirnije i bezbolnije. Za vrijeme mužnje u štali mora vladati red i mir. U tijeku mužnje ne smije se... Opširnije
Dalmacija je karakterističan kraj Hrvatske u koji su moderni stilovi stizalina razne načine, sa moreplovcima koji su donosili svijetsku modu i sa unutrašnjim trgovcima koji su donoslili modu... Opširnije
Tetoviranje je jedan od običaja što se upražnjavao u našem kraju. Ovo je predslavenski (ilirski) relikt, a kao dio običajnosti bosanskih katolika ustalio se u epohi osmanske vladavine. Naše... Opširnije
Svadba, sa svim popratnim običajima, ima svoje posebnosti u našem narodu. Po selima baštinimo običaje iz prijašnjih vremena, koji svečanom činu ženidbe daju posebni folklorni izraz. Priprem... Opširnije
Već je ranije rečeno da su dalmatinci bili jezično, vjerski i kulturno homogena zajednica s relativno ograničenim kontaktima s drugim narodima i kulturama sve do pojave masovnijeg odlaska u... Opširnije
Početkom stoljeća stara tučepska nošnja prestaje biti dio dalmatinske svakodnevnice. Promjene u odijevanju očituju se na tri načina. Jedni kombiniraju komade stare nošnje s dijelovima gradsk... Opširnije
Izgled i uređivanje kose najviše je ovisilo o spolu i dobi. Dječake do treće godine majke šišaju pri glavi. Starijima se ostavlja kraća kosa kojoj se svakih mjesec-dva dana podaslrižu pođanc... Opširnije
I mladi i stari veći su dio prve polovice stoljeća nosili na nogama opanke ispod kojih bi zimi obuli vunene kalcete i navlake. Kalcete su najčešće bile crne i mrkaste, rjeđe bijele boje, a k... Opširnije
Ranije je spomenuto daje većina dalmatinskih obitelji živjela osrednje. To je posebice važilo za stanovanje. Do sredine stoljeća stanovalo se u kamenim kućama čija su građa, veličina i unutr... Opširnije
Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća gospodarske prilike u Dalmaciji nisu se puno mijenjale. Jedan od uzroka tomu bila su dva svjetska rata koja su odvukla mušku radnu snagu iz sela, pa... Opširnije
