Običaj je u kršćanskom svijetu proveseliti se u pokladnim danima. To je vrijeme karnevala, maskenbala, vrijeme kad se čovjek opusti u radostima zabava, koje se odvijaju u zimskom ambijentu.... Opširnije
Na Novu Godinu smatralo se srećom kada na Novu godinu u kuću prvi stiže muškarac, a ženska donosi nesreću. Za ručak se ne smije pripremiti piletina ili kokošje meso jer neće biti sreće, nai... Opširnije
SVIJEĆNICA se dovodi u vezu sa svijećama. Dan 2. veljače u naziva se Svićnica, Sfićnjica, Svećnica, Svečnica, Svitnjica, Svetica, Svetnjica. U Hrvata blagdansko ime može biti i složenica s... Opširnije
Među svecima Katoličke crkve nekoliko ih nosi ime Vinko (lat. Vincentius). Jedan od njih, čiji blagdan Crkva obilježava 22. siječnja, bio je đakon u hispanskom gradu Cezaraugusti (današnjoj... Opširnije
SVETI ANTUN PUSTINJAK , odnosno sveti Antun Opat Pustinjak nekoć je uživao veliku čast a bio je zaštitnik bolesnih ljudi i bolesne stoke, Diljem Europe Štuje se sveti Antun Pustinjak, koji s... Opširnije
U svim hrvatskim naseljima za vrijeme Korizme, odnosno posta, bilo je zabranjeno uza svirku veseliti se i priređivati svečane svadbe. Strogo se uzdržavalo od mesa i masnog jela. Različita im... Opširnije
Korizma započinje čistom sridom ili pepelnicom kada su davno naše prabake okuvavale suđe u pepelu, kako bi isprali mast i od toga dana je počeo post četrdeset dana do Uskrsa. Kuvala su se ne... Opširnije
S korizmom počinje razdoblje tuge i žalosti, fcabose feaie u pokladnoj pjesmici sa ZIarina : A poklade moj pritusti u utorak dušu pusti, a srida ti dan dohodi, žalostan se ti nahodiš. Stoga... Opširnije
Blagoslov mladenaca je bio jedan od veoma bitnih čimbenika i pretstavljao je svojevrsnu dozvolu za sklapanje braka. Kako se ta dozvola odnosno blagoslov tražio kod nekoh starijih generacija,... Opširnije
U kršćanstvu je priča o počecima slavljenja karnevala vezana uz pravilo nastalo negdje u 9. stoljeću, za vrijeme Grgura Velikog, koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste sri... Opširnije
Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval… Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice. U to vrijeme svatko ima... Opširnije
Kako bi oživjeli stare slavonske običaje idejom Turističke zajednice grada Županja nastao je projekt pod nazivom “Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti“. Oštrenje kos... Opširnije
Među ljudima nema nikoga bez imena. Ime nosi svaki čovjek i s njime ulazi u društvo. Ime je bitni znak osobnosti onoga koji ga nosi, izraz same čovjekove biti. Tko nema imena, ne post... Opširnije
Za područje primorske Hrvatske tipično je da se jelo pripremalo u središnjoj kućnoj prostoriji, kuhinji ognjenica), na otvorenu ognjištu. Taj je posao, kao i svagdje drugdje, pripadao ženski... Opširnije
Pjevanje na svadbi prvotno se strogo vezivalo uz obred, znalo se tko i kada počinje pjevanje i što se pjeva. Neke od zabilježenih i donedavno sačuvanih svatovskih pjesama vrlo su stare. Jedn... Opširnije
