S ovom serijom članaka obrađujemo tradiciju uzgoja vinove loze na našim područjima. Prvi članak je o samim početcima i definiciji tko je se bavio uzgojem vinove loze na našim područjima kroz... Opširnije
Poznato je da Slaveni u pradomovini vinogradarstvo i vinarstvo kao granu gospodarstva nisu poznavali. Doduše, vrlo je vjerojatno da je pojedinim pripadnicima viših slojeva društva vino bilo... Opširnije
Lončarstvo, tj. umijeće pravljenja posuda i sličnih predmeta od gline, iako prapovijesnog podrijetla, živjelo je još do sredine 20. st. i kao vještina seljaka. Doduše, zbog prirodnih ogranič... Opširnije
U vještine kojima su ovladali seljaci prerađujući sirovine s vlastita posjeda ubraja se i obradba kože. No, valja imati na umu da su kolni i krzneni predmeti iz materijalnog inventara seljač... Opširnije
Dok su žene i tehnološki i u likovnom izražavanju suvereno vladale tekstilnim vještinama, muškarci su bili nenadmašivi u obradi drva. Drvo i drvena građa, iskonski pratitelj ljudskoga roda,... Opširnije
Iz vlakana svake od navedenih sirovina predenjem se stvara tekstilna nit. Jednom rukom prelja izvlači male pregršti vlakanaca, vlazi ih slinom i zavrće, a drugom rukom okreće konusni štapić... Opširnije
Tekstilno je rukotvorstvo ono umijeće kojim se većina odjevnih predmeta za obitelj, kao i posteljno rublje i posoblje proizvodilo kod kuće. Sirovine su se stvarale na imanju, a mogle su biti... Opširnije
Uz poljodjelstvo, seosko se privređivanje dopunjavalo s još nekoliko djelatnosti koje skupnim pojmom označujemo kao rukotvorske vještine. Riječ je o obradbi i preradbi različitih sirovina od... Opširnije
Biljnoj proizvodnji pripada i maslinarstvo, gospodarska grana karakteristična samo za primorsko područje. To mediteransko stablo krivudavih grana često raste u zajednici različitih biljnih k... Opširnije
Tradicijskom poljodjeljstvu pripadali) je l voćurstvo, Pojedinačna stabla voćaka rasla su u dvorištima, u vrtovima i u vinogradima, ali su kućanstva raspolagala i pravim voćnjacima. Osim kon... Opširnije
Prikupljanje meda i pčelarstvo je oduvjek popraćeno raznim narodni vijerovanjima. O počecima i razvoju pčelarstva na našim područjima smo već pisali, svo o početku pčelarstva, kako su naši p... Opširnije
Neodvojivi dio seoskoga poljodjeljstva bilo je i vrtlarstvo, pa je radi uzgoja povrtnog bilja svako kućanstvo raspolagalo vrtom. Većinom su bili dio okućnice. U kontinentalnom su području za... Opširnije
Žito su spremali u drvene sanduke, smještene na trijemu ili potkrovlju kuće. Osim uobičajenih oblika škrinja, spomenutih već u kućnom mobilijaru, u središnjoj su Hrvatskoj imali specijalne s... Opširnije
Spomenuta je već uska isprepletenost stočarstva s ratarstvom, djelatnošću kojom se na oranicama proizvodilo bilje namijenjeno prehrani ljudi i domaćih životinja te nekih drugih kućanskih pot... Opširnije
Seoska je zajednica obično raspolagala zajedničkim pašnjakom (gmajna) i unajmila jednog ili više pastira. Mogli su biti i specijalizirani, pa su postojali konjari, kravari, volari, svinjari.... Opširnije
