Okvir u koji hrvatski poljodjelac, pa tako i vinogradar, smješta svoj godišnji radni i svetkovni ciklus određen je katoličkim kalendarom i tradicijskim običajima. On je spoj pretkršćanskih i kršćanskih predodžbi o svijetu i prirodi i sadrži skup kulturnih elemenata različita podrijetla. Unutar tog okvira vinogradar nalazi vremenske orijentire koji ga upućuju na redoslijed poslova što ih treba obaviti, procjenjuje kvalitetu i količinu uroda i određuje prigode kojima je vino obvezan pratilac. U godišnjem radnom ciklusu datumi određeni danima pojedinih svetaca ne poštuju se precizno jer radove treba prilagoditi vremenskim uvjetima koji su različiti od godine do godine. Na te se datume, međutim, pažljivo prati ponašanje prirode i prema tome predviđa urod. U Hrvatskoj je, općenito uzevši, najpoznatiji vinogradarski/vinarski blagdan sv. Martin (11. studenoga). Završetkom vrenja, što se zbiva početkom studenoga, smatra se da je mošt postao vinom. U kontinentalnim sjeverozapadnim vinogradarskim područjima dovodi se to u vezu sa sv. Martinom, za kojeg se smatra da u ponoć pretvara mošt u vino, što je prigoda za bučna veselja. Taj blagdan oko kojeg je razvijen obred krštenja mošta, svojim ceremonijalom ujedinjuje pretkršćanske i kršćanske elemente, a u najširem smislu ujedinjuje eminentno sredozemnu, antičku tradiciju uzgoja vinove loze sa srednjoeuropskim kršćanskim obredom. Primorski je pandan blagdanu sv. Martina, iako bez ikakva razvijenog obreda, blagdan Svih svetih (1. studenoga).
Pretežno u sjeveroistočnim vinogradarskim krajevima kontinentalne Hrvatske, ali sporadično i drugdje, glavni je vinogradarski praznik sv. Vinko (22. siječnja), kada se također u vinogradima održavaju vesele svečanosti. Jedan od ključnih trenutaka u tom slavlju je vješanje kobasica ili sličnih suhomesnatih prerađevina o trs, a ponegdje i pucanje u njihovu smjeru. Ovo upućuje na simboliku plodnosti (da grozdovi budu dugački, puni i teški kao kobasice). Na taj se dan još odreže komadić loze, ponese kući, uroni u vodu i prema napredovanju pupa prognozira rodnost vinograda.
Glavna su obilježja tih svetkovanja slobodnije ponašanje, ispijanje obilnih zdravica i šaljivo imitiranje crkvenih obreda, kao što su blagoslovi uz čitanje litanija.
