U seoskom kućnom inventaru velik je broj predmeta svakidašnje uporabe izrađen od drva. Raznovrsna su oblikovanja od najjednostavnijih kao što su dubena korita, zdjele i žlice, pa sve do predmeta složenije izradbe kakvo je npr. pokućstvo. Na samom početku toga niza predmeti su izrađeni od prirodnih oblika drva jednostavno odabrani u prirodi i prilagođeni životnim potrebama. Tako su od neobično oblikovanih dijelova grana nastali štapovi i igračke, od grana ili rašlja izrađivana su agrarna pomagala – vile i grablje, a dijelove stabla s izdubenim šupljinama uporabili bi za zdjele i slične posude. Skupini tako oblikovanih predmeta pripada i tronožac, stolac s nogama izvedenima od triju ogranaka, koji datira iz godine 1742.
Osim takva, primarnog oblikovanja, seljaci su pri izradbi predmeta primjenjivali i raznovrsne tehnike poput tesanja, piljenja, savijanja i tokarenja. Primjerice, stavljanjem vrata na polovicu izdubenog debla hrasta izrađen je jedan od najstarijih sačuvanih ormara iz središnjeg područja Hrvatske. Stolce ili samo njihove naslone tesali su. Žlice, lopatice i razne posude te korita dubli su i rezali. Kolijevke ili stalke za spremanje žlica izrađivali su piljenjem. Posebne vrčeve sastavljene od niza tesanih daščica (bukara) spajali su obručem ili kalanim prutom umetnutim u utor dna. Tokarenjem su izrađivali čuture, mužare i zdjele.
Mnogi predmeti poput štapova, kutija za duhan, preslica, tobolca za brus pri košnji, pastirskih čaša, lopata za krušne peći, kolijevki, stolaca, polica i škrinja bili su ukrašavani. U tome su se napose isticali pastiri, ali i posebno nadareni pojedinci kod kojih su seljani naručivali dio inventara svojega kućanstva. Tako su, primjerice, po narudžbi izrađivali škrinje koje su prema želji naručitelja i dodatno ukrašavali. Svaki dodani ukras posebno su naplaćivali pa je količina izvedenih ukrasa na pojedinoj škrinji često iskazivala imovinsku moć naručitelja. Kod izvedbe ukrasa primjenjivali su zarezivanje nožem ili nekim drugim oštrim metalnim predmetom (crtorez), rovašenje (duborez), ukrašavanje izrezivanjem (na proboj), opaljivanje te bojenje. Najčešći su geometrizirani ornamenti koji su urezani na pastirskim čašama, preslicama, tobolcima za brus. Vrlo su česti biljni ukrasi koji su znatnije zastupljeni u nizinskom i primorskom području Hrvatske. To su različiti reljefno izdubeni ili oslikani cvjetovi i grančice, pojedinačno ili češće skupljeni u stručke ili vaze, a najčešće ukrašuju škrinje. Zoomorfni i antropomorfni motivi su rjeđi. Bogato ukrašeni raznovrsnim ornamentima predmeti dobivaju apotropejsko, magijsko značenje. Primjerice, motivom kuke ucrtanim u sredini lopate za krušnu peć kruhu se pridaje moć obilja i zdravlja. Cesto na unutrašnjosti poklopca škrinja nalazimo oslikane motive “drva života” ili “životnog stabla”, koji se sastoji od dviju ptica okruženih vegetabilnim motivima. Geometrizirani ukrasi na pojedinim kolijevkama izvedeni su paljenjem užarenim žigom.
