Svinje uzgojene u Slavoniji, oštra velebitska bura i malo dima najbolja kombinacija za pravi dalmatinski pršut.
Kad se spominje kolinje većina ljudi odmah pomisli na Slavoniju, ili općenito na kontinentalni dio Hrvatske. Ali običaj kolinja raširen je i u Dalmaciji. Tko još nije čuo za dalmatinski pršut. Pršut u Dalmaciji ima statusni simbol. Njime su se oduvijek častili važni gosti. I danas je to tako.
Delicije dobivene preradom svinjskog mesa i osušene na buri mamac su za mnoštvo sladokusaca.
A upravo je vrijeme prije božića razdoblje kad je obrada mesa najaktualnija u Dalmaciji. Tada je to klimatski najpovoljnije. Jer vrijeme je već dovoljno hladno, nije više jesensko i kišno a prve prave zimske bure već zapušu. Ponovno vrijeme ne smije biti niti prehladno. Jer ako je meso pothlađeno ne može se obrađivati. A domaći čovjek volio je taj posao obaviti prije Božića radi još jednog praktičnog razloga. U stara vremena, kad je glad bila raširena pojava, da se ima što za jesti kroz blagdanske dane. I tako se ta tradicija zadržala do danas.
Kolinje više ne izgleda onako kao nekada. Danas je to čišći posao. Veći dio ljudi meso kupi u mesnicama, i od tog mesa se onda kod kuće oblikuju pršuti, panceta, loganjige – kobasice, šokoli – buđola. Krvavi dio posla obavi netko drugi. Niti se svinje više ne uzgajaju u dvorištima po Dalmaciji. Turizam je istisnuo uzgoj svinja. Tako da se dobije dalmatinski proizvod od mesa uzgojenog u Slavoniji.
Svinjske kosti i šokol na dimu
Vrijeme kolinja je u stara vremena bilo doba intezivnog druženja i zabave jer bi se ljudi nakon napornog cijelodnevnog posla opuštali uz bogatu večeru, čašicu bevande i dalmatinsku pismu.
Danas to baš više i nije tako. Danas sav posao većinom obave sami ukućani jer se onaj najgori dio obavi u mesnicama.
Sve češće se javlja pitanje što će biti nakon ulaska u Europsku Uniju, hoće li kolinje biti zabranjeno (više o tome pročitajte ovdje)? Svoj glas protiv kolinja sve jače dižu i Zeleni i Društva za zaštitu životinja?
Kobasice na dimu
No unatoč svemu tome pršut i panceta, kulen i seka ostaju delicije u kojima mnogi uživaju i kojih se ne žele odreći.
