Kako bi oživjeli stare slavonske običaje idejom Turističke zajednice grada Županja nastao je projekt pod nazivom “Kruh naš svagdašnji – žetva i vršidba u prošlosti“.
Oštrenje kose
Osnovni je cilj ovog projekta prikazati i približiti zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka i time pohraniti znanje o vlastitoj kulturnoj baštini. Žetva i vršidba žita su jedni od većih i važnijih poslova koji se vezuju uz slavonsku tradiciju i na ovaj način prezentacije taj se običaj pokušava otrgnuti zaboravu. Projektom se želi educirati nadolazeće generacije i potvrditi da kulturna baština, tradicija i turizam idu zajedno.
Žetva se obavlja uz pomoć rodbine i prijatelja, a taj oblik zajedničkog rada hrvatska tradicijska kultura poznaje pod nazivom moba.. Na sam dan žetve žene, muškarci i djeca starije dobi odlaze na posao. Do sredine 20. stoljeća žetva se obavljala u radnoj tradicijskoj odjeći. Muškarci su odjeveni u gornju košulju – rubinui hlače – gaćeiskrojene od domaćeg bijelog tkanja. Oko pojasa vezali su kožni remen – kajiš na kojemu se nosio vodir(načinjen od kravljeg roga), u unutrašnjosti vodiranalazila se voda s kamenom za oštrenje – brusom. Žene su odjevene u tradicionalni oplećak, rubinu, skute i pregaču, s malim otarčićem te radnim bijelim maramama na glavi. Prema starim običajima jutarnji objed u polju sastoji od domaćeg sušenog mesa, kulena, slanine, mliječnih proizvoda sira i kajmaka, a nerijetko domaćica donese i svježe ispečenu pogaču.
Prikupljanje sijena
Nekada se u Slavoniji žetva obavljala ručno, a kasnije zahvaljujući industrijalizaciji žetva je seljaku olakšana. Kosci su kosili, rukovedalje srpom skupljale žito a muškarci vezači skupljene otkose žita vezali uzicama u snopove. Snopovi se snašaju u skupine od devet snopova – devetak, a dva devetka sačinjavaju krst, koji se opet posebno tovare u za to pripravna zaprežna kola. Kočijaš zatim slaže snopove koje bi dobacivao baća ili mladi čiča. Kočijaš snopove zaprežnim kolima dovozi do guvna, odnosno mjesta vršaja gdje razrezane snopove špajzer ubacuje u bubanj vršalice , dreša koji odvaja zrnovlje od košuljice – pljeve. Zrnovlje curi u vreće, a slamu elevator prenosi na kamaru. Čitav ovaj proces pogoni traktor sa željeznim točkovima iz davne 1936. god. Žito su vršile brojne vrijedne ruke. Jedni su na gamari odveziveli snopove, drugi ih vilama ubacivali u levator, treći vezeli vreće sa žitom, vagali ih a bilo je i posla oko skupljanja slame i pljeve.
Spremanje sijena
Kada se posao završi svi se okupe i izmole a potom slijedi bogati objed koji se sastoji od variva – guščjega paprikaša koji se jede uz domaći kruh, svinjskog pečenja – pečenke, listarića te kolača od dizanog tijesta s orasima ili makom koji se nazivaju orahnjača ili masnica, a poslije obilnog jela dolaze pjesma i kolo.
Tradicionalna Slavonska žetva
Pogledajte tradicionalnu Slavonsku žetvu u priloženom videu!
httpv://www.youtube.com/watch?v=B294YolMeOA
