Tradicionalna paška narodna nošnja uobičajeno se nosi za vrijeme nekih svečanosti, a obavezno za vrijeme karnevala. O paškoj nošnji mr. Nerina Eschel kaže: „Odijevanje, odnosno narodnu nošnju u gradu Pagu moramo promatrati u okviru općih značajki odjeće istočnojadranskog, odnosno mediteranskog prostora.
Tijekom vremena ta se odjeća oblikovala pod utjecajem građanske mode koja je slijedila promjene stilskih epoha. Iz analize cjelokupnog paškog tradicijskog kostima može se zabilježiti da je svoje konačno oblikovanje stekao u doba procvata grada (i otoka) Paga na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, odnosno na prijelazu kasne gotike u renesansu. Najraniju potvrdu tomu nalazimo na luneti iznad ulaznih vrata paške katedrale. U plitkom reljefu kipar prikazuje Djevicu Mariju, koja svojim plaštom zakriljuje skupinu Pažana i Pažanki u tradicijskoj odjeći. Iako su figure u klečećem položaju, jasno raspoznajemo osnovne dijelove ženske nošnje, posebice pokrivacu, pokrivalo za glavu.“
Tradicionalna Paška narodna nošnja
Ženska narodna nošnja sastoji se, kako navodi mr. Nerina Eschel, od košuje (košulje), suknje, pregače (traveše) i pokrivace (pokrivala za glavu). Košulja se sastoji od dva dijela od kojih se gornji naziva opleća, a donji dio stana. Gornji i donji dio su spojeni u struku. Na prsima i rukavima košulje nalazi se čipka. Suknje su različitih boja, najčešće plave, crvene, žute, zelene i smeđe. Nešto ispod visine koljena nalazi se specifičan nabor, zvan soc koji suknji daje poseban oblik prilikom vrtnje. Sprijeda je i ukrasna traka koja se naziva pasaman. Oko pojasa se nosi facol- svilena marama raznih boja, a iznad košulje žene oblače jaketin, kratki kaputić dugih rukava izrađen od finog baršuna tamnijih boja (smeđa, plava, zelena). U slučaju hladnoće, Paškinje nose i guću, kratku pletenu vunenu vestu koja se u novije vrijeme sve manje koristi. Ispod suknje nosi se kotula (podsuknja) i mudande-gaćice dugih nogavica, na nogama kalcete (čarape) i plitke cipele zvane gondolete.
O muškoj narodnoj nošnji Paga N. Eckhel navodi:
„Opće je poznato da muška tradicijska nošnja puno prije izlazi iz svakodnevne uporabe od ženske. Ono što danas Pažanin oblači u svečanim prigodama, kao pandan opisanoj svečanoj ženskoj nošnji nastaje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sastoji se od bijele platnene košulje, bijelih hlača, prsluka, suknenog kratkog kaputa, svilene marame kao pojasa, čarapa, cipela i male crvene kapice. Košulja i hlače-brageše građanskog su kroja, prsluk-krožet nekad je bio suknen, no danas je iz bijelog pamučnog pika (piquea), crni sukneni kaput-kaparan ima na prednjicama ukras izrađen aplikacijom crnog gajtana.“
Najstariji i najvrjedniji primjerci narodne nošnje Paga čuvaju se u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Tanac
Tradicionalni Paški tanac
Prema istraživanju Stremca paški tanac se izvodio na večernjim karnevalskim zabavama, no s izvođenjem tanca prestalo se nedugo nakon Prvog svjetskog rata (1914.-1918), a već nakon Drugog svjetskog rata (1941. – 1945.) bio je gotovo potpuno zaboravljen te ga je trebalo obnoviti.
O tome Sremac navodi:
„Toga se prihvatio domaći čovjek Zvonko Usmiani i na temelju kazivanja i pokazivanja starijih sugrađana obnovio je tanac po starinski. To mu se učinilo nedovoljnim pa je obnovio još neke figure i taj ples nazvao „tanac po paški“. Usmiani je tvrdio da su ga prihvatili Kolanjci i Novaljci i nazvali ga „po paški“. I zaista, u Kolanu i Novalji plešu se „paški skok“, odnosno „po paški“, a uz njih, lokalna varijacija tanca „naški skok“ (Kolan) ili „naški“ (Novalja). Istaknimo da je plesno nasljeđe u svojim dvjema najvažnijim sastavnicama, kolima i tancima, vrijedna, zanimljiva i važna izvedenica s jedne strane jadranske (i dinarske) kolske tradicije, a s druge sjeverno jadranskih otočkih tanaca.“
httpv://www.youtube.com/watch?v=-1mYg8wYhec
Paška nošnja
Tradicionalni Paški tanac
Slike preuzete sa paškog karnevala.
Materijali su korišteni iz knjige: Josip Portada “Paški karnevali”, Edicija kulturna baština grada Paga, Centar za kulturu i informacije Pag, 2010. god.
