Srpska narodna pjesma opisuje neplodnu ženu, nerotkinju, kao stablo bez ploda, kao ružin vijenac bez ruža, i izražava zdrav i prirodan nazor da bračna sreća ponajprije ovisi o blagoslovu djecom. Brojni su dokazi iz starijih i novijih vremena da je narod rastavu braka bez djece smatrao posve razumljivom i prirodnom. Štoviše, izostanak muške djece često dovodi do rastave; želja za muškim potomstvom ima svoj početak ponajprije u nastojanju da se nastavi kult predaka, za što je sposoban samo muškarac (vidjeti i u poglavljima “Slavljenje zaštitnika kuće”, “Krvna osveta”).
Čežnja za muškom djecom potaknula je niz magijskih postupaka, većinom utemeljenih u vjerovanju u prenošenje i analogije: tako žena vjeruje da će uživanjem svježe pijetlove kreste (područje Homolja), gusje muške spolne žlijezde (Boljevac) ili pijetlove juhe u kojoj su se kuhale veprove spolne žlijezde (Bosna i Hercegovina) postići svoj cilj. Znakovita je simbolika ako nevjesta za vjenčanja na pupku nosi žir, orah ili čep od bačve.
Nevjerojatno je velik broj magijskih postupaka da bi se uopće dosegao blagoslov djecom. Navodim samo neke karakteristične primjere: u vodu za kupanje stavlja se posteljica rodilje (područje Levača) ili određene biljke kao što je raskovnik (Lužnica). Na drugim mjestima žena pije: uvarakod gospine trave, “ivanjska trava”, Hypericum perforatum (3o§m \ Hercegovina); sok modre kadulje, Salvia hortensis; vodu a osu4eno/n i u prah smrvljenom posteljicom zečice (Bosna i Hercegovina); od blagoslovljene vode molitve (vidjeti str. 77), koja se donosi za rodilju (Lužnicayt vodu od mlinskoga kola (kotača vodenice) s dodanim biljem kao Ü0 je oman, inu la helenium, raskovnik (Boljevac) ili vodu u koju su pale iskre (Srbija), Dobro djelovanje očekuje se i od sedam bukovih pupoljaka Što se uzimaju na tašte ujutro na Jurjevo (Bosna i Hercegovina) ili od provlačenja ispod sko-tne kobile (dolina Lužnice). Cesto žena preko noći vješa svoju košulju na plodno stablo; stablo s imenom muškoga roda (orah, grab) trebalo bi ženu blagosloviti muškim potomstvom. Nađe li ona sljedećega jutra kukca u košulji, mora ga pojesti (paralele u Negelein, Weltgeschichte des Aberglaubens; I, str. 326; Dähnhardt, Natursagen, III, str. 477). Žene pribjegavaju i pobožnim sredstvima: kupanje u blagoslovljenoj vodi, hodočašća do Marijine slike u Čajniču (Bosna i Hercegovina) i u Mariju Bistricu (Hrvatska), nošenje križića donesenog s hodočašća u Jeruzalem (Lužnica), zavjetni darovi od voska s likom djeteta (manastir Nimik kod Golupca), opasivanje koncem koji je prethodno bio položen oko stare crkve142 itd. Moć zanoše-nja donosi i udarac ražnjem na kojemu se pekla božična svinjska pečenka.
Kako bi se nakon rođenja djevojčice dobilo mušku djecu, u Bosni i Hercegovini se posteljica stavlja u mušku čarapu i baca u vodu tekući-cu, ili se novorođenče zamata u očeve gaće, ili se promijeni kuma; stoga pupkovinu ne režu škarama (nožice, ženski rod) nego nožem (nož je muškoga roda!). Želi li se dobiti djecu suprotnoga spola, npr. djevojčicu nakon dječaka, pupkovina posljednjeg djeteta se zatvara u rupu na do-vratku (Boljevac).
Da bi između poroda bilo stanke nekoliko godina, primjenjuju se razna sredstva: koliko prstiju nevjesta na vjenčanju drži između pojasa i košulje, toliko će godina iznositi željena stanka (Mostar). Tko nakon rođenja od svećenika uzme blagoslovljenu vodu, na povratku kući mora onoliko puta sjesti koliko godina ne želi rađati. Sa sličnom namjerom rodilja na povratku kući s prvog odlaska u crkvu otiđe u dva do tri posjeta (Levač).
Kako se uopće više ne bi imalo djece, rodilja zakapa svoju placentu pod bijelu topolu izgovarajući: “Kad rodi topola, neka rodim i ja!” (Bo-ljevač). Drugi bacaju posteljicu na neplodno »tablo (Levač). Isto se djelovanje postiže tako što se list topole utakne u mrtvo jaje i pritom izgovori: Kad se iz ovog jajeta ispili pjle, neka rodim” (Boljevac). Analogno je čaranje i pripravak što se rabio u antičko doba: spaliti kopita mazge i dlaku s mazgina repa te taj pepeo popiti u vodi/4*
Da bi se načarala neplodnost, Jijevo i desno od puta kojim moraju proći mladenci polože se brava j kJjuć; potom se brava zaključa i baci u vodu, a ključ se sakrije uz riječi: “Kad se ova brava ovim ključem otključa, neka imaju djecu!” (Mostar),
Pobačaj, vuplave (Samobor), pripisuje se djelovanju zlih demona. Da bi se voljno prouzročio, uvečer i rano ujutro često se pije kiselo mlijeko s koprom, Anethum graveolens (Bosna i Hercegovina).
Za trudnu ženu se kazuje da je teška, trudna, debela, v drugom stanju; tegobna, na drug red (Skopska Crna Gora); glomazna, samodruga, trbuljata, trbušasta, poduvena, obremenjena (Kosovo); bremena (Boljevac); takvaja (Lužnica); kormata, trbata, šiškava, nije sama (Homolje); nemoćna (Valjevska Kolubara); djetinja (Crna Gora); zbabna (Crna Gora); bre-đa (Dalmacija); u tom dobu (muslimanski dijelovi Bosne i Hercegovine); sdjetna, s bremenom, bremešna (Bosna i Hercegovina). Neplodna žena naziva se bezdetka, štirica (Lužnica), od grč. areipo<;, “neplodna” (prema Vas-meru), nerotka, štirkača (Homolje); štirka (Bosna i Hercegovina). Neplodnost se smatra kaznom Božjom.
Ponašanje roditelja pri začeću jako utječe na osobine djeteta i ako je otac, primjerice, pod utjecajem alkohola* dijete će biti pijanac 1 još važnije je, međutim, ponašanje majke u trudnoći. Što ona jede i pije, što govori i čini, što čuje i vidi, utječe na tjelesne i mentalne osobine djeteta. Od tog vjerovanja dolazi velik broj zabrana: dijete će imati madež, beleg (od džagat. bilgii, “znak”, mong. balgd, “znak”, vidjeti Berneker EV 37, Vas-mer REW I, 72), mladež, madež (Berneker, E. W. II 2: podrijetlo nepoznato); znamenku, znak (Hrvatska), voju od tal. voglia (Hvar), zapravo “želja, žudnja”, usp. franc. envie; nišom (Kosovo), nišan (Štip) (od osman. nišan “znak” vidjeti Korsch u Arhivu 9, 658 i d.), ako trudnica ukrade neko jelo ili ako joj se uskrati željeno jelo: kad potom dotakne svoje tijelo,dijete će na istome mjestu dobiti madež koji oblikom podsjeća na ukradeno ili uskraćeno jelo. Madež nastaje i ako buduća majka nogama izgazi životinju ili ¿tko gleda ili puše u vatru i potom dotakne svoje tijelo. Crvene mrlje (titravo lice) dijete dobiva i ako trudnica gleda u vatru, u jutarnje ili večernje rumenilo ili ako stane u krv zaklane životinje. Zlonamjerni i pakosni ljudi čaranjem dočaravaju madež tako što za trudnicom bacaju užareni ugljen i potom dodiruju svoje tijelo (Bosna i Hercegovina). Prema pučkom vjerovanju u Bosni i Hercegovini, mali crni madež na desnom obrazu donosi sreću, zbog čega neke majke ukradu zrno papra i dodiruju svoj desni obraz.
Trudnica ne smije jesti zečetinu niti gledati u zeca jer će dijete spavati otvorenih očiju. Ne smije jesti ni ribu jer će dijete sliniti i teško će naučiti govoriti; ne smije jesti ni crvljiva voća jer će djetetove ozljede teško zacjeljivati, Trudnica ne smije piti iz bundeve jer će dijete biti gušavo. Pije li iz bačve s obručima, imat će težak porođaj. Pije li iz lonca s izbijenim dijelom, dijete će imati rascijepljenu gornju usnu, tzv. zečju usnu. Ona se također može načarati ako se iza trudnice sjekirom zasiječe kućni prag (Bosna i Hercegovina).
Mrtvo se dijete može roditi ako trudnica ide na sprovod (Šabac), ako joj put presiječe zmija, žaba ili zec (Hvar) ili ako joj se uskrati kakvo je-
lo (Skopska Crna Gora). Jela koja se trudnici uskrate dijete neće moći jesti (Kosovo). Pribojava li se trudnica rođenja mrtvorođenčeta, valja joj se provući ispod bređe krave ili kobile, pa će mrtvorođenče oteliti ili oždre-biti one, a pomoći će i ako se nakadi, odnosno nadimi utrobom ubijene zmije. Mnoge trudnice nose uza se žicu (žica, pučko-etimološki očigledno od živeti “živjeti”) s potkove mrtvog konja, pa poslije porođaja od nje načine mali amulet: bradvu, srp, ralo ili lemeš (Boljevac). Trudnica ne smije vidjeti medvjeda jer će dijete teško naučiti hodati, a ni lisicu jer će dijete patiti od groznice i vrućice (Bosna i Hercegovina). Ne smije se izrugivati bogalju, slijepcu ili gluhom čovjeku jer će dijete imati iste mane. Škiljit će ako buduća majka psuje ili prođe ispod konopca za sušenje rublja (Bosna i Hercegovina), odnosno ako pogleda kotur za namata-nje konca. Ne smije čuti kako kolju životinju niti sama klati jer će dijete hroptati. Blizance će dobiti ako vidi dvostruku dugu (Vlasenica u Bosni), ako pojede dvostruku trešnju ili meso životinje blizanca. Trudnica ne bi smjela ništa posuđivati jer dijete neće nikada steći imetka. Ne smije prekoračivati konopac jer će se dijete uguSiti pupkovinom (Bar) ili će majka imati težak porođaj (Hrvatska). Dijete ce imati kilu (klini, množ.) ako majka nehotice baci klin u vatru (Slavonija). Iz određenih se znakova pokušava zaključiti kojega će spola biti očekivano dijete. Muško dijete nosi se, prema široko rasprostranjenomu vjerovanju, na desnoj, a žensko na lijevoj strani. Pomisli, odnosno osjeti li žena da će postati majkom na dan čije je ime ženskoga roda, primjerice sreda, subota, nedelja, na svijet će donijeti djevojčicu, u suprotnom dječaka (1 lomolje, Prigorje). Ako trudnica ima čist ten, ako je vedra i živahna, izgledan je dječak. Česta su upravo proricanja kako bi se saznao spol djeteta: u području Homolja žena u rano jutro ide na vodu; susretne li na povratku muškarca ili životinju muškoga spola, nosi dječaka, u suprotnom djevojčicu. U Bosni i Hercegovini u kući se skrivaju sjekira (atribut muškarca) i škare; sjedne li trudnica najprije blizu škara, rodit će djevojčicu.
Kako je trudnica izložena zavisti zlonamjernih ljudi (zla oka!) i zlim demonima, svoje stanje mora tajiti pred što je moguće više ljudi i što manje izlaziti iz kuće, a poslije zalaska sunca nikako. Ako već noću mora izlaziti, pod desno pazuho treba staviti komadić kruha i sa sobom ponijeti svjetlo. Osobito joj valja izbjegavati križanja putova, gdje lako može nagaziti na zlo. U određene dane trudnicama su zabranjeni neki poslovi, primjerice od 13. do 25. prosinca (mučni dani, jer je u to vrijeme Marija imala trudove) ne smije presti niti šivati (Srbija). Nekim je zabranama izvorište u vjerovanju u nečistoću trudnica: trudnica ne smije sijati žito jer će biti nečisto; ne smije čupati lan niti tkati; stoci ne smije davati sol (Bosna). Nikomu ne smije pružati predmet izravno u ruku već ga mora pred njega postaviti .
74
