Blagdan Svetog Jure ili Jurjevdan slavi se 23. travnja.
Iako nije zapovjedni svetac, narod ga izuzetno mnogo spominje i štuje iz više razloga.
Prvo, što je on mučenik, drugo, što po narodnom shvaćanju Blagdan Svetog Jure ili Jurjevdan označava početak proljeća, a ujedno i početak kućanstvene gospodarske godine.
Zaštitnik je Bosne i Hercegovine, pa o njemu pjeva naš hrvatski pjesnik fra Andrija — Kačić Miošić ovako:
»Veseli se Herce-Bosno slavna,
Ko ja no si na glasu odavna,
Eto tebi lipo pramaliće
S pramalićem Jurjev-đanak ide,
Koji nosi ugodne darove,
Kišu, rosu, zelene dubrave!«
Jurevdan 23. travnja je u mnogim hrvatskim krajevima pastirski dan, kada pastiri ovjenčaju svoju rogatu stoku stavivši im na glavu ili oko vrata vijence koje ispletu od proljetnog bilja i cvijeća. To čine i ponjima.
U selima okite se uvečer kuće, vrata i okoliš zelenom kljenovinom, tilovinom ili, drugim zelenilom.
Kad bi se i djeca ustala, majka bi im kazivale da je sveti Jure prošao jutros rano na zelenu konju i okitio svačiju kuću.
Isto tako, ponegdje momci okite kuće i vrata djevojaka, a opet se drugdje održavaju mlađarske zabave na
Ijuljanci.
Stara narodna izreka kaže:
Tko se na Jurevdan rano ustane, neće imati poteškoća cijele godine za rano ustajanje.