Jajara
Razbiti troje-četvoro jaja, posoliti i dobro ulupati u mlijeku. Dodati dva pregršti klasovnog brašna (da ne bude ni gusto ni rijetko). Smjesu istresti u podmašćenu tevsiju, politi rastopljenom mašću i peći. U nedostatku klasovnog (kukuruznog), može se praviti i sa pšeničnim brašnom.
Gruša
Priprema se kao jajara, samo što se umjesto mlijeka koristi gruša (gusto mlijeko nakon što se krava oteli).
Popara
Iskrtiti bajati kruv i nasuti vode. Dodati masti i kuvati dok ne zgusne, ali ne skašiti. Dodati sira i kajmaka.
Potkriža
Bajati kruv isjeći na šnjite, pa poredati u podmazanu tevsiju. Poljati rastopljenom mašću. Peći da dobro porumeni, pa zaliti ključalom vodom. Dopeći dok se ne skori. Vruće premazati kajmakom. Moča Pravi sei tako da se razbije i dobro umuti dvoje jaja, doda se klasovno brašno prosijano kroz gusto sito i voda, pa se smješa uz miješanje dinsta na vrućoj masti.
Čimbur
Pravi se na sličan način kao moča, samo sa više jaja, a brašna samo među prstima i ne sipa se voda. Ranije je pripreman kada se išlo na oblazak (posjetiti ženu koja se tek porodila) i nosila se tevsija čimbura kao ponuda rodilji. Za babine su se nosili drukčiji pokloni.
“Uzvišćali sok”
Voda, malo šećera, malo sirćeta i malo pogačnog praška je sok kojeg su djeca pravila, a „višći“ kao prava soda.
Buza od kisele prove
Napitak koji se često pravio u domaćoj radinosti, ali napraviti onu pravu, i pored jednostavnosti sastojaka, nije baš lako. Zato je ovdje samo pominjemo da se ne zaboravi i podsjećamo da se najbolja mogla dobiti u “Ćorinoj slastičarni” u Šamcu.
Orašnice
Šećer topiti uz stalno miješanje da se lagano karamelizira. potamni ali ne zagori. Na podmaščeni papir posuti jezgru oraha, čitave jezgre ili isjeckane. Karamelizirani šećer preliti preko oraha. Sačekati da se ohladi i isjeći na komadiće. Isto se pravi i sa lanenim sjemenom.
Zelje na kiselo
Juha od zelja priprema se slično kao od kopriva, samo se na kraju doda i malo kajmaka.
Kiselica
Trava “kiselica” se nasjecka u vodu i pokiseli, kusa se umjesto salate uz jelo. Kiselica se inače jela i svježe ubrana bez ikakvih dodataka.
Kiselica od mladog luka
U vodu se nasjeckaju pera mladog luka, posirćeti i jede (kusa) sa provom. Nekada davno danima jedina hrana siromašnih, ali vrijedi probati.
Kolač od jabuka
U tepsiju (obično tepsija broj 32) staviti šećera da prekrije dno, a preko njega nasutu ulja toliko da se šećer skvasi. Na to poredati očišćene polutke jabuka i pećii u pećnici dok jabuke ne omekšaju. Umutiti 5 jaja, 5 kašika šećera, 5 kašika brašna i jedan prašak za pecivo, pa tu smjesu izliti po vrućim jabukama. Ponovo peći. Pečen kolač okrenuti naopako (da jabuke budu odozgo) i preko njega namazati jedan šlag ili ulupano bjelance od jaja.
Štrudla
Dva decilitra mlijeka, jedan decilitar vode i jednu čašu od jogurta šećera, staviti da provri. Kada se ohladi, dodati pola pakla svježe germe i jednu kašiku brašna. Ostaviti da kisne. U pripremljeno brašno dodati jedno cijelo jaje, dva žumanca i jednu kašiku umućene masti. Sve to zakuvati mekano sa uskislom tijestom. Tijesto rasporediti u dvije zdjele. Kada nadođe, razviti na debljinu prsta, premazati filom i saviti u rolnu. Staviti rolne u podmašćenu i pobrašnjenu tepsiju, sačekati da nadođe, pa peći oko jedan sat. Fil s makom:250 grama maka samljeti. Staviti u pola litra mlijeka da kuva oko deset minuta. Na kraju pošećeriti i dodati po želji cimeta.
Oblatne
Jedan margarin, 25 kašika vode i 30 kašika šećera staviti da provri. Odvojeno zamiješati 7 kašika (28 oraha) krupno mljevenih ili izmrvljenih oraha, jednu kašiku kakaoa, 100 grama suhog grožđica i 25 komada izgnjecanog (ne mljevenog!) butter-keksa. Sve to dodati u prvu smješu i još malo kuvati, ohladiti i time filovati oblatne. Kada dobro stegnu, oblatne isjeći u obliku romboida.
Oblatne-rolat
125 grama maslaca (pola pakiranja) pjenasto umutiti sa 120 grama šećera. Dodati jedno jaje, kašiku kakaoa i kašiku ruma. Sve umutiti. Dodati 120 grama mljevenog butter-keksa i 120 grama mljevenih ili sitno sjeckanih oraha. Oblatnu staviti na vlažnu salvetu da malo omekša. Pripremljenu masu razmazati po oblatni i saviti rolat. Tri rebra čokolade za kuhanje rastopiti sa 50 grama maslaca i time premazati rolat. Čekati da dobro stegne (najbolje da prenoći), pa isjeći na kolutove.
„Utopljenik“
Potrebni sastojci: 10 jaja, 200 grama šećera, 200 grama mljevenih oraha, 50 grama kakaoa, 100 grama riže, 200 grama brašna. Sve dobro izmiješati i podijeliti na dva. U jedan dio staviti kakao. Istresti u tepsiju prvi dio i ispeći napola, Na njega sasuti drugi dio smješe i peći do kraja. Izvaditi iz pećnice i zaliti sa prokuhanom vodom i šećerom, toplo izrezati na kocke. Preliv se pravi od 2 litre vode i 1 kg šećera. Sve to kolač popije, pa se zato i zove “utopljenik”.
Kolač sa jagodama ili višnjama
Pjenasto umutiti dvoje jaja i veću šolju šećera, 100 grama maslaca ili margarina, 2 šolje brašna i pola kašičice praška za pecivo. Smjesu uliti u podmazan pleh (tepsiju). Posuti prezlama. Poredati jagode ili višnje bez košpica. Peći pola sata. Posuti šećerom u prahu i premazati šlagom.
Tulumbe
400 grama vode (2 čaše od jogurta), 5 kašika ulja i 5 kašika šećera staviti da provri. Kada provri, usuti 300 grama (16 kašika) brašna uz stalno miješanje da se sve dobro sjedini bez grudvica. Kada se masa ohladi, dodati 5 cijelih jaja i prstima dobro izmiješati da se smjesa ujednači. Smjesa se stavlja u podmašćeni kalup iz koga se istiskaju tulumbe i odsjecaju na potrebnu dužinu. Tulumbe se istiskaju izravno u vrelo ulje i prže dok ne porumene. Slažu se u tepsiju i zaliju hladnim zaljevom od 30 kašika šećera prokuvanog u pola litre vode. Kada ohladi, dodati jedan vanilin-šećer i sok od limuna.
Baklava
Potrebno je pola kilograma kora i pola kilograma oraha. Svaku koru malo poprskati vodom i posuti orasima. Kada se složi, isjeći na kocke. Zagrijati ulje na 130 do 150 stupnjeva i usuti u zareze. Peći. (Trik da gornja kora ne izgori ili se ne odigne pri pečenju – kada je sve gotovo i kada se isječe, baklavu prekriti s jednom korm koja se nakon pečenja odstrani). Vruću baklavu zaliti dobro ohlađenim zaljevom od 500-800 grama grama šećera i 800 grama vode u kojeg se isječe jedan limun.
“Sladoled”
Četvoro jaja i četiri kašike šećera pjenasto umutiti. Odvojeno umutiti jednu šlag pjenu, a dovojeno jednu šlag kremu. Sve skupa sastaviti i izmutiti. Sipati u zdjele oplahnute hladnom vodom i ostaviti u zamrzivač da stegne.
Hurmašice
Potrebni sastojci: 150 grama margarina, 600 grama brašna (20 findžana), 500-650 grama šećera (oko 20 findžana), 1 vanilin-šećer, 1 prašak za pecivo, 2 jaja, 1 limun, 100-200 grama kokosovog brašna, 4 kašike kajmaka. Od pola kilograma šećera uzeti 4 findžana i umutiti sa margarinom. Prašak za pecivo umiješati u brašno „na suvo“, dodati dvoje jaja i četiri kašike kajmaka i zamiješati tijesto. Tome dodati umućen margarin, šećer i kokosovo brašno. Kokosovo brašno se stavlja prema želji 100-200 grama. Sve dobro izmiješati. Od te smjese na trenici oblikovati hurmašice tako da budu šarene. Po želji, u svaku hurmašicu se može utisnuti jezgra oraha, ali tako da se ne vidi. Hurmašice složiti u malo podmašćenu i pobrašnjenu tepsiju (pleh). Staviti ih u vrelu pećnicu, odmah smanjiti temperatutu na 180-200 stupnjeva i pećii dok ne porumene. Zaljev:Prije pravljenja hurmašica treba pripremiti zaljev, kako bi se mogao dobro ohladiti. Zaljev se priprema ovako: u malo više od jedne litre vode (25 findžana) usuti pripremljeni šećer. Kada provri ostaviti da kuva oko 5 minuta. Kada malo ohladi dodati vanilin-šećer, a kada posve ohladi dodati jedan limun isječen na tanke kolutove. Ovim zaljevom zaliti tek pečene, vrele hurmašice i poklopiti (zatušiti) tepsiju dok se hurmašice ne ohlade i dok ne upiju zaljev.
Pogačice sa čvarcima
Potrebni sastojci:250 grama mljevenih čvaraka, pola kilograma brašna, 3 žumanceta, 1 kašika masti, malo soli, paprike i bibera. Sve sastojke zamiješati sa jednim decilitrom mlijeka u koje je dodano pola pakla germe. Tijesto ostaviti da odmori. Nekoliko puta ga razvijati, svaki puta premazivati hladnom mašću i ponovo ostavljati da odmori.
Razviti tijesto i čašom isjecati pogačice. Složiti ih na podmašćenu tepsiju i ostaviti da nadođu. Peći ih na jakoj vatri i još tople zaliti hladnim mlijekom.
Slani štapići
Potrebni sastojci: :pola kilograma brašna, 1 prašak za pecivo, 1 margarin, 1 kajmak (vrhnje), 2 kašičice soli, malo mlijeka. Od tih sastojaka zamiješati tijesto, razviti, premazati žumancetom i posuti kimom. Isjeći na štapiće i peći.
Kiflice I
Zamiješati jednu litru mlijeka, jedno paklo germe, malo soli, malo šećera, malo ulja i 2 kašike masti. Ostaviti na toplo da nadođe. Tu smješu dodavati u brašno dok ne bude dovoljno da se može razviti za pola prsta debljine. Razviti tijesto sa oklagijom, izrezati na trokutiće i savijati sa šire strane u obliku kifle (urolati). Izmutiti jedno jaje, premazati kifle i posuti kimom. Peći.
Kiflice II
Potrebni sastojci:3 šolje (ili čaše od jogurta) mlijeka, pola pakla germe ili dva suva kvasca, 2 kašike šešera, 3 žumanca, 3 šoljice (findžana) ulja, 3 kašike soli, 1 kilogram brašna.
Fil: izrendati 300 grama sira (trapist) i pomiješati sa tri bjelanca. Napravljene kiflice poredati na suvu tepsiju i preko njih narendati margarina, pa ostaviti pola sata da odstoje i nadođu. Peći pola sata na 250 stupnjeva.
Rasol
Izvrstan napitak. Voda i sok iz kace sa kiselim kupusom. Poznati lijek protiv mamurluka. Rasol je najukusniji kada se pije hladan, zimi, tek uzet iz kace, još ako se prethodno na kaci mora razbiti ledena kora da bi se do njega došlo! U današnje vrijeme kada se i kupus puno pršće kemijskim sredstvima, treba ga uživati sa oprezom, odnosno samo onda kada se zna da je kupus zdrav i kemijski neuprljan.
Šnicle od graha
Skuvati 250 grama graha. Grah ocijediti, ohladiti i dobro izgnjecati. Sitno isjeckati 200 grama crvenog luka i malo propržiti. Luk ohladiti i u njega dodati grah, peršunov list, sol, biber, mljevene paprike, češanj bijelog luka i malo brašna. Sve dobro izmiješati. Od te smjese oblikovati šnicle, uvaljati ih u brašno ili prezle, zatim u umućena jaja i pržiti na ulju. Služe se kao prilog mesu ili kao glavno jelo uz sezonsku salatu. Pikantnije šnicle se dobiju kada se u njih sitno isjecka ljuti feferon.
Punjene paprike
Kilogram paprika srednje veličine očistiti i oprati. Pripremiti fil od jednog kilograma mladog sira, 4 jaja, 150 grama vrhnja, nešto maslaca i soli. Tom smješom puniti paprike, poredati ih u podmašćenu tepsiju i peći na jakoj vatri oko 20 minuta. Zaliti ih sa 200 grama vrhnja i zapeći. Servirati tople ili hladne, kao predjelo, prilog ili glavno jelo. Mogu se koristiti i poslije nekoliko dana,
Krumpir-čorba
Na ulju propržiti glavicu crvenog luka dok ne porumeni. Dodati goveđe meso (najbolje komadiće rebara ili meso za juhu). Kratko propržiti. Dodati isječenu suvu slaninu i suvo meso i krupno isječenu mrkvu, pa dinstati dok ne upolovi. Dosuti vodu i krupno isjeći (isčetvrtati) krumpir. Posoliti, dodati vrlo malo graška (svježeg – prethodno prokuvanog ili iz konzerve) i jedan feferon. Pred kraj dodati malo krupnih makarona i nekoliko čitavih svježih paprika, lovorov list i biber u zrnu. Povegetiti. Napraviti zapršku sa vrlo malo brašna i jednim češnjem bijelog luka, te dosta mljevene paprike. Zapržiti i servirati.
Šaran na riži
Čitavog šarana očistiti, zarezati, premazati uljem i ostaviti da odstoji pola sata. U tepsiju staviti oprani pirinač, dodati vegetu, sol, malo bibera, malo sitno sjeckane mrkve, crvenog luka, 1-2 češnja bijelog luka i vrlo malo krupno mljevene paprike. Zaliti vodom. Šarana nasoliti, iznutra povegetiti i ubaciti grančicu svježeg peršunovog lista. Staviti šarana na rižu i još malo sve pouljiti. Peći na umjerenoj vatri. Po potrebi u rižu dosipati još vode, a šarana povremeno poljevati sosom iz tepsije. Kada je pečeno, šarana po želji zaliti ili sa bijelim vinom ili vrhnjem, nakon čega ga treba još malo zapeći.
Šarena salata (zimnica)
Sastojci:2 kilograma krastavaca, 2 kilograma zelenog paradajza, 2 kilograma paprika, 1 kilogram mrkve, 1/2 kilograma crvenog luka, malo peršina. Svo povrće očistiti, oprati, isjeći, usoliti i ostaviti svako posebno da prenoći. Sutradan sve skupa izmiješati u velikoj šerpi i dodati: 1 decilitar 80% octa (esencije), 1/2 litra ulja, 1 kašika šećera, konzervans. Sve to staviti da kuha. Kada provri, pustiti da kuvha još 3-4 minuta. Miješati dok se ne izjednači. Pripremiti čiste vruće, u pećnici zagrijane, tegle. Vaditi vruće tegle i odmah ih puniti. Povremeno smjesu u tegli pritiskati da bi ulje iskočilo na površinu. Kada se dobro ohlade, tegle hermetički zatvoriti.
Kisele paprike I (zimnica)
Dobro očišćene, oprane i posušene paprike slagati u čiste tegle i zaliti ih sljedećom smjesom: 10 litara vode, 400 grama soli, 200 grama 80% octa (esencije), 1 kesica vinobrana. Odozgo u tegle ide nekoliko listova višnje. Tegle se ostave da paprike upiju vodu. Dospe se voda i potom tegle hermetički zatvore.
Kisele paprike II (zimnica)
Četiri kilograma iskruženih paprika (bez sjemena i patrljica) preliti sa sljedećom smješom: 150 grama (6 kašika) soli, 150 grama (7 kašika) šećera, 1 decilitar esencije (ocat 80%), 2 decilitra ulja. Sve ostaviti da odstoji 24 sata. Povremeno promiješati. Složiti u galone i zaliti čistom vodom.
Kiseli krastavci (ljetna salata)
Ljeti u sezoni, krastavci se operu, isjeko uzduž na četvoro, poredaju uspravno u staklene galone, prekriju se listovima od grožđa, zaliju vodom i zatvore celofanom i gumicom. Ostave se na sunčano mjesto, obično na prozorsku dasku i za par dana se ukiseli i dobije divna salata koja se međutim brzo mora pojesti jer ne može dugo trajati, pošto je bez ikakvog konzervansa.
Kisele paprike punjene kupusom (zimska salata)
Paprike „bublare“ se iskruže i napune rendanim kupusom, poslažu se u drvenu kacu (kasnije plastično bure), posole i ostave da se kisele preko zime. Izuzetno su sočne i hrskave.
Kiseli zeleni paradajz (zimska salata)
Na isti način kao paprike s kupusom, priprema se zimska salata od zelenih ili poluzrelih paradajza.
Šljivoš
Šljive se očiste od košpica i poredaju u tepsiju. Odozgo se pošećere i peku dok ne počnu puštati sok i omekane. Ohlade se i služe kao namaz za kruh.
Uštipci sa mljevenim mesom
Sastojci:600 gr. mljevenog mesa, 2-3 česnja bijelog luka, 2 glavice crvenog luka (sitno isjeckati), 4 kasike brašna pomiješati sa praškom za pecivo, 1 čaša kisele vode, 2 jaja, so, biber. Od svih sastojaka napraviti smjesu. U duboku šerpu (ca. 1litar ) nasuti ulja do polovine (može i friteza). Kašikom za juhu vaditi uštipke i pržiti u zagrijanom ulju. Za vrijeme prženja ustipke prevrtati da porumene sa obje strane.
Krumpir sa rižom
Isjeći svjež nekuhan krumpir na kolutove i povegetiti. Izdinstati 3-4 glavice crvenog luka. Skuvati rižu na pola. Pomiješati rižu sa dinstanim lukom i dobro pobiberiti. Podmazati pleh i staviti red krumpira, rižu i ponovo krumpir. Odozgo staviti svinjsko meso i pouljiti. Kada je meso gotovo izvaditi i pustiti da se krumpir zapeče.
Prženi kiseli ili slatki kupus
Kupus isjeći na rezance (malo krupnije nego za salatu), dinstati na jakoj vatri, gotov poklopiti da se zapari. Sitno sjeckana propržena suha slanina je izvrstan dodatak uz to. Kao i mnoga druga starinska jela, danas se može koristiti kao dobar prilog mesu, u davna vremena to je bilo često jedino i glavno jalo.
Alva
Vrlo brza za napraviti poslastica za djecu. Brašno se prži u tavi dok ne porumeni, doda se šećer i voda i ukuvava se dok ne postane gusto. Kašikom se odvajaju i redaju komadi “alve” i ostave da se ohladi.
Prženo brašno u mlijeku
Starinska hrana za djecu koja je mnoge Posavce odhranila! Prženo brašno (naprži se više i čuva u galonu ili kutiji) se stavljalo u pošećereno kuvano mlijeko i time se hranila djeca na flašicu. Tek kasnije je došao obični kes (bez maslaca!) koji je zamijenio brašno, a o današnjem bogatom izboru dječje hrane nije bilo ni govora. Flašice nisu bile nikakve specijalne, vatrostalne, nego polovke od piva ili flašice od soka ili kokte. Problem je bio i za dude, pa su djeca obično kada porastu po avlijama vukla gumene cucle na kojima je visila prazna flašica. Često su znali cuclu pregristi i progutati, a presretni roditelji bi je tek sutradan pronašli… Mlijeko se kupovalo na satljik (četvrt litra), kako su djeca odrastala siromašniji nisu kupovali više mlijeka nego razrjeđivali sa više vode, a ono koji su imali svoju kravu, nisu se takođe razbacivali jer je to često bio vrlo važan izvor prihoda, nositi mlijeko, sir i kajmak na pijacu i prodavati.
Krumpir na polutke
Opran neoguljen krumpir isjeći na polutke i peći na pleju u reni. Na svaku pečenu polutku staviti malo maslaca ili masti i jesti toplo. Pravi gurmani jedu sve, uključivo ljusku!
Patka pečena u blatu
Stari čobanski recept: patku (obično se nije znalo čija je, nego koja se uhvati) komplet sa perjem (ali bez iznutrice!) uvaljati u debeli sloj blata, najbolje od zemlje bjeluše. Zapaliti vatru da se napravi žar. Ubaciti patku u žar, prekriti je i još doložiti. Nakon sat i pol do dva sata, patka se izvadi, odvoji se blato sa kožom, posoli i jede.
Pečene jabuke i trnine
Tvrde zimske jabuke peku se na tablji šporeta da omekšaju. Jedu se vruće (paziti da se ne oprži vrelim ljepljivim sadržajem). Slično se mogu propržiti i jesti trnine ili čekati jednostavno da zimi smrznu i tako omekšaju.
Dudovi
Dudovi bjelci (sitniji) ili morgaši (mesnatiji i veći), bili su omiljena dječja hrana. Jeli su se brsteći, nas licu mjesta, sa ili bez patrljice. Bili su vrlo “siti”. Dudova nema više kao nekada, ali se mogu pronaći. Ranije su, kao po nekoj naredbi, obi najbolji bili pored putova, bez asfalta, prašnjavih… pa su i dudovi bili takvi, ali ukusni. Ne rijetko i crvavi, tada nismo znali, ali danas znamo da tamo gdje je crv, to je zdrava hrana. A i crvi su čisti proteini. Jedno se mora dobro paziti – ne prejesti se! Jer, dudova se prejesti, to je već pravo kino!
Gloginje (glogovi)
Crveni sitni plodovi sa vlaknastom jezgrom bili su izazov, jer su rasli obično po živikama, teško dostupni, valja se dobro izbosti i izgrebati berući ih. Ali su prava posavska poslastica.
Bostan
Kratko i jasno – ubjedljivo najslađi je onaj bostan koji se ukrade! Nije lijepo kazati, niti ikoga, ne daj Bože, želim podgovarati, ali je tako.
Bagremov cvijet
To mnogi vjerojatno ne znaju, ali je prava poslastica jesti sočne tučkove iz bagremovog cvijeta!
Med
O medu se nema što kazivati. Želim samo napisati da je najslađe med sisati iz komadića saća (ostaju pru vrcanju), a oni najodvažniji su znali umakati prste i lizati med iz divljih čelaca u trulim ili sasušenim vrbama. Hrabro, nema što! Takvi smo ti mi Posavci.
Navijenite maline
U sezoni malina (takođe kupina) skupljaju se maline po živikama i trnjacima. Djeca su maline obično “vijenila” na dugačke travke i tako donosila kući. Dovijalo se na sve moguće načine da se dođe do hrane i organizam unesu sve potrebne materije (vitamini) za život.
MESARA
Kuljen
Pravi se od najboljeg mesa (od buta) bez masnoće, ljute i slatke mljevene paprike i soli. Omjer začina iskustvom „od oka“, sa vrlo malo ili bez bijelog luka. Miješati rukama u naćvama ili vangli na suvo bez dodavanja tople vode, sve dok se masa ne počne razvlačiti kao slama. Smjesu oblikovati i pažljivo umotati u već pripremljene, oguljene, očišćene, obrađene i nasoljene „krpe“ (tanke providne opne sa potrbušine sa koje se odstrani salo), uvezati i poslije „zrenja“ sušiti. Idealna težina je oko 3 kg.
Kuljenova seka
Puni se smjesom kao i kuljen.
Kobasice
U kobasice idu i ostali dijelovi, malo masnijeg mesa, a može se dodati i malo slanine. Ide nešto više bijelog luka nego u kuljen. zamiješa se sa nešto tople vode (potrebna je ređa smjesa radi djevenja). Doda se malo ljute paprike. Tom smjesom se pune svježe oprana i ošlajmana tanka crijeva.
Krvavice
Zgrušana krv, obarine (obrezani komadi mesa koji su ostali krvavi, koža, glavuša, meso oko krupnih kostiju, bijela džigera i preostale iznutrice, noge – pogledaj sliku gore!), ljuta i slatka paprika, biber, sol. U obarine, dok se kuvaju (a ne u krvavice) ide prema želji samo malo bijelog luka, crveni luk, biber u zrnu, lovorov list, peršin. Bolje je obarine sitno isjeckati i prstima iskrtiti nego mljeti mašinom! Tom smjesom se pune oprana u luku i vodi odležana i usoljena debela crijeva. Pažljivo obariti i držati pod presom dok ne ohlade. Treba ih vrlo malo prodimiti.
Čvarci
U araniju odmah ususti malo vode i pola litre mlijeka. Skinuti araniju prije nego čvarci skroz porumene, jer nadolaze i dok se cijede. Dobro prešati prilikom cijeđenja masti. Rasprostrti da imaju zraka pri hlađenju i postanu hrskavi. Vruće posoliti. Stari način konzerviranja čvaraka je da se sloće u staklenie galone i zaliju rastopljenom mašču koja kasnije stisne i hermetički zatvori čvarke koji tako drže do proljeća i prvog mladog luka, a takvi čvarci, domaći kruv i mladi luk, e to je uživancija!
Pačice
Praktične su u Bosanskoj Posavini sa vlažnim zrakom zbog jednostavnijeg i sigurnijeg sušenja. Prave se “kvarenjem” šunke (buta), odnosno odvajanjem, rastavljanjem üunke na prirodno oblikovane komade mesa – pačice. Obrade se, stavljaju u najlon-čarape i tako suše. Time se izbjegavalo da se u nepostojećim sušnicama (koristili su se tavani kuća u te svrhe) dobiju üunke koje iznutra nisu bile suve i vrlo lako se pokvare. takav naöin suenja mesa na motkama u tavanima imao je još jednusporednu, predivnu pojavu, sa takvih kuća i krovova su se pravile najveće i najljepše ledenice koje su dosezale sve do zemlje. Meso se ne suši više u tavanima pa nema niti takvih ledenica.
Bijela peka
Vrlo oštrim nožem razdvojiti meso (filet) od kosti (kičme).Očistiti od žilica i masnoće. Prosušiti.
Jela za mesaru
Do doručka:
Suhovina od prethodne godine, rakija i friška peka sa žara ispod aranije.
Mesarski doručak:
U većoj šerpi uz vrlo malo vode dinstati krupnije isječene komade svježeg mesa, iznutrice, malo friške debele slanine, te dosta crvenog i bijelog luka. Pred kraj dinstanja dodati začine (biber, sol, vegeta, ljuta i slatka paprika, lovorov list, peršin, malo brašna). Pravio se kao obavezno jelo na mesarama, a dok ne bude gotovo, pod kazan za pečenje masti stavljali su se ražnjići sa komadićima mesa.
Doručak:
Pošto nema ručka, doručak se priprema nešto kasnije nego što je uobičajeno. Domaći kruv, prova, „mesarski doručak“, kisele prokole, prekuvani sir, kisele paprike, kisele paprike punjene kupusom, kiseli zeleni paradajz, salenjaci, modlice, oblatne, vanilin kiflice, „meki“ kolači.
Do večere:
Pržene kobasice i smjesa za kuljenove (proba!), obarine i friški čvarci.
Pirjan:
U nešto više vode dinstati krupne komade svježeg mesa sa kostima (rebra, kičma, rep), malo iznutrica, vrat, malo slanine, sitnije meso od obrade komada za sušenje. Dodati začine kao za mesarski doručak. Pirjan mora imati dosta safta. Dinstati dok se meso ne počne kašiti. Pripremao se obično kao obavezno jelo za večere na mesarama, a služio uz prokuvani sir i prokole.
Večera:
Salate i kolači kao za doručak, domaći kruv i prova, sarma (pola svinjetina, pola junetina) pirjan, kiselo mlijeko sa provom. I kao slatko, salenjaci, lisnato tijesto od brašna i sala, oblikovano kao krosan, odnosno kifle. Malo je danas onih koji još znaju napraviti prave salenjake .
