Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.
Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Vazmeno trodnevlje počinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže vrhunac u Vazmenom bdijenju i završava večernjom molitvom na Uskrs.
Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama i ne sviraju orgulje do Vazmenog bdijenja.
Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.
Na Veliki petak sjećamo se Isusove smrti na križu. Danas je dan kada je za otkup svakog čovjeka svoj život Isus na križu predao. Na ovaj dan potpunog ljudskog pada i sramote u kojem je ova naša zemlja primila na sebe zločin ubojstva samoga Boga, prisjećamo se Isusova pribijanja, razapinjanja i smrti na križu. Danas nema svete mise na klasičan način, ali obredi Velikog petka su prebogati ganućem i ljepotom molitve za Crkvu i čitav svijet. Moleći, klanjajući se i ljubeći križ danas razmišljajmo o tome kako smo ubojstvom Sina Božjega ubili sami sebe, svoga Stvoritelja i vladara neba i zemlje. Isus koji je uzeo naše grijehe, patnju i smrt i svojom nas smrću toliko uzljubio, darovao nam otkupiteljski vječni život. Bio je na današnji dan najjadniji, najosamljeniji i najžalosniji čovjek ljudske povijesti.
U tom mraku Velikoga petka, moleći i klanjajući se njegovu svetom križu osjetimo silnu utjehu i neka se na nas i u naše duše izliju i urežu njegove riječi
“Oče oprosti im jer ne znaju što čine.” (Lk 23,34).
Izvor: Uz gangu i bukaru
